Osim Krešimira Fijačka, Vjesnik napušta i bivša glavna urednica Andrea Latinović te niz drugih urednika, komentatora i novinara. Izvori iz Vjesnika govore da su brojni drugi novinari, koji se ne slažu s uređivačkom politikom Darka čuretka, u lipanjskoj reorganizaciji firme prebačeni na niže, slabije plaćene poslove

Kriza koja već dugo potresa jednu od najstarijih novinskih kuća u Hrvatskoj i posljednje dnevne novine u vlasništvu države ovih je dana dobila svoju novu dimenziju. Naime, 15-ak uglednih novinara pristalo je uzeti ponuđene otpremnine i otići iz Vjesnika. No to izgleda nikome ne smeta, a najmanje Vjesnikovom vlasniku – državi. Tako je prošlotjedno izvješće o poslovanju državnih poduzeća u 2005. premijer Ivo Sanader komentirao s kratkim – Bravo!, pritom ne rekavši ni riječi o nevjerojatnoj činjenici da se Vjesnik nalazi među tri poduzeća s najvećom isplaćenom plaćom, dok je u istom trenutku to poduzeće jedan od većih gubitaša.

Zabranjeno pisanje

Podsjetimo da je prije dva mjeseca bilo govora o masovnom otkazivanju ugovora o radu novinarima Vjesnika, što je rezultiralo javnom prepiskom glavnog urednika Darka čuretka i predsjednika Uprave Franje Maletića. Podsjetimo i da je Maletić tada za Hinu izjavio da nije Uprava utvrdila imena novinara koji trebaju dobiti otkaz, već da je to učinio čuretek. Maletić je rekao da se duboko protivi čuretkovoj uređivačkoj politici, jer je on svojim nesnalaženjem na toj dužnosti prodanu nakladu lista smanjio na 5.700 primjeraka te samo u ovoj godini stvorio 29 milijuna kuna gubitka. Očito je, međutim, da se od davanja otkaza u Vjesniku nije odustalo, samo se forma izmijenila.
Vjesnik je trenutno, kažu ugledni novinari tog dnevnika, u najtežoj situaciji u svojoj 65-godišnjoj tradiciji – financijski gubici su ogromni, naklada mizerna, prihoda od oglasa gotovo da nema, dok novinari i urednici masovno napuštaju redakciju. Upravo je u tu svrhu, neslužbeno doznajemo, Vlada uplatila osam milijuna kuna, ne bi li neki novinari i urednici otišli iz Vjesnika uz otpremninu. Bivši glavni urednik i vanjskopolitički novinar Krešimir Fijačko jedan je od 15-ak novinara koji od 31. prosinca više neće raditi u tim dnevnim novinama. Na pitanje što ga je nagnalo da nakon dugogodišnje vjernosti Vjesniku odluči od prvog dana 2007. više ne raditi u Vjesniku, Fijačko odgovara rečenicom koja je noćna mora za svakog novinara: - Zabranili su mi pisati.

Vjesnik zapravo uređuje glasnogovornik Vlade

Renomirani novinar kaže da je početak njegovog kraja u Vjesniku bila izjava koju je dao u travnju u HTV-ovoj emisiji »Brisani prostor«, gdje je, govoreći o krizi u Vjesniku, izjavio da novine koje su toliko bliske vlasti moraju biti proporcionalno udaljene od tržišta, da je Vjesnik trenutno čisti stranački bilten koji služi za hvaljenje lika i djela vladajuće garniture, te da je to što se zbiva u njihovoj redakciji čisto ponižavanje profesije. Fijačko veli da je nakon toga pao u nemilost glavnog urednika, te mu u lipnju na stol stiže novi ugovor kojim ga preraspoređuju u unutarnju politiku, te mu bitno smanjuju plaću. Urednik vanjskopolitičke rubrike mu, tvrdi, više ne želi objavljivati tekstove. Nakon što su se nedavno pojavile ponude za otpremnine, Fijačko je odlučio - otići.
Na pitanje je li za to kriv isključivo glavni urednik Darko čuretek, Fijačko odgovara da ne može jedan čovjek biti kriv za krizu u kojoj se Vjesnik nalazi. - čuretek je samo metafora ovoga što se događa. Vlasnik uvijek postavlja glavnog urednika kojega on hoće. Pitanje je naravno koji je kriterij za takvu odluku? A on je zastrašujući. Jedini kriterij je poslušnost – kaže Fijačko, te dodaje da je stvarni glavni urednik Vjesnika glasnogovornik Vlade Ratko Maček koji uređuje Vjesnik pod, figurativno rečeno, pseudonimom Darko čuretek. On smatra i da u Vjesniku trenutno ne postoji kritična masa koja bi branila novinarsku profesiju.
- Ono što mi je degutantno jest činjenica da mnogi ljudi u Vjesniku govore kako je normalno da Vjesnik 'navija' za Vladu kad nas ona plaća. Ne da to nije normalno, nego se mi ne smijemo tako ponašati. Većina ljudi se boji za svoju plaću i za radno mjesto. Tu onda nema previše mjesta za bilo kakvo suprotstavljanje onima koji te plaćaju. Činjenica je pak da je danas u Vjesniku na djelu najgora vrsta cenzure. Tu ne može proći nijedan, ne daj bože, kritički tekst prema bilo kojem članu Vlade, a mora proći tekst koji ih hvali. To je toliko daleko od profesionalnosti, a toliko blizu ulizivačkom novinarstvu da je naprosto degutantno. Zar je to ovoj Vladi potrebno? Ona neće pasti ni opstati zbog pisanja Vjesnika – zaključuje bivši glavni urednik i uskoro bivši novinar tog lista.

Novca za otpremnine više nema?
No hoće li Fijačko i njegove kolege doista dobiti svoje otpremnine, pitanje je na koje nismo uspjeli dobiti odgovor. Naime, glavne aktere ove priče - a to su glasnogovornik Vlade Ratko Maček, predsjednik Uprave Vjesnika d.d. Franjo Maletić, direktor Vjesnik-naklade d.o.o. Goran Popović i glavni urednik Darko čuretek - jučer i prekjučer unatoč brojnim pokušajima nismo uspjeli dobiti na telefon. Prema nekim informacijama iz Vjesnika, predsjednik Uprave Maletić na nedavnom je sastanku izjavio da je novac za otpremnine pri kraju te se ne zna kako će dio novinara koji su odlučili otići biti isplaćen.
Glavna sindikalna povjerenica u Vjesniku i pomoćnica urednika gradske rubrike Ranka Kovačević kaže da ne zna koliko je novca doista osigurano za otpremnine, no veli da je istina kako je Uprava 19. prosinca izašla s podatkom da novca za otpremnine više nema. Oni koji su do tada potpisali da žele otići, a bilo ih je 15-ak, objašnjava Kovačević, bit će isplaćeni, dok će preostalih desetak zainteresiranih za odlazak morati pričekati nova sredstva za otpremnine, ukoliko ih uopće više bude bilo.
Sindikat je Upravi, prema tvrdnjama povjerenice, poslao očitovanje u kojem ih upozoravaju da su njihovi posljednji potezi učinjeni bez konzultiranja sa sindikatom, koji se uopće ne slaže s načinom na koji su dijeljene otpremnine, jer je ovako ispalo da su otpremnine dobili oni koji su se prvi prijavili, bez obzira na radni staž u Vjesniku. Nekim je novinarima, kaže Kovačević, isplaćivanje otpremnina uvjetovano povlačenjem sudskih tužbi koje su pokrenuli protiv Vjesnika. U lipanjskoj sistematizaciji radnih mjesta, dodaje sindikalna povjerenica, mnogi su ugledni novinari srozani, te im je onemogućen rad.

Lučić zahtijeva poseban zakon o Vjesniku
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Dragutin Lučić kaže da je upoznat s odlascima dugogodišnjih novinara iz Vjesnika, no u tome ne vidi ništa sporno »jer su tim ljudima ponuđene otpremnine koje su prihvatili«. Lučić tvrdi i da nitko od njih nije tražio zaštitu ni HND-a ni sindikata pa stoga i ne može komentirati eventualni pritisak i degradiranje novinara.
- Prema mojim saznanjima, mjesečni gubitak Vjesnika je oko tri milijuna kuna. Očekivati da će se Vjesnik oporaviti ukoliko se masovno podjele otkazi, a da pritom ostane izlog za promociju vladajuće garniture, čista je iluzija – kaže Lučić, te napominje da HND zahtijeva poseban zakon o Vjesniku kojim bi se taj list iz državnog pretvorio u javno glasilo.
- Treba stvoriti takvo upravno vijeće koje bi onemogućilo bilo kojoj stranci da ima presudni utjecaj na novinu, čime bi se stekle pretpostavke da Vjesnik postane tiražni list. No, političke volje za to nema, a sumnjam i da će je biti u izbornoj godini.
Naši izvori u Vjesniku tvrde da se sve se glasnije govori o stečaju koji bi mogao biti proglašen početkom 2007. godine. Valja podsjetiti i kako je nekadašnji Vjesnik d.d. od 1. veljače 2006. razdvojen te je stvorena tvrtka kći Vjesnik-naklada d.o.o. s kapitalom od 200.000 kuna. Zanimljivo je da se direktor te nove tvrtke Goran Popović ne pojavljuje u impresumu lista. O apsurdnostima koje se događaju u Vjesniku svjedoči i naklada koja je, dok je glavna urednica bila Andrea Latinović, bila 13 tisuća primjeraka, dok je sada, za vrijeme urednikovanja čuretka, pala na 5.700. Prema nekim informacijama, nakon što naklada padne ispod pet tisuća, automatski će biti proglašen stečaj.

Odljev kvalitetnih kadrova trend koji treba zaustaviti
Osim Fijačka, Vjesnik zbog, kako kaže, čuretkovog psihičkog maltretiranja i nedopuštanja obavljanja posla, napušta i spomenuta Andrea Latinović, te niz drugih urednika, komentatora i novinara. Izvori iz Vjesnika govore i da su brojni drugi novinari, koji se ne slažu s uređivačkom politikom Darka čuretka, u lipanjskoj reorganizaciji firme prebačeni na niže, slabije plaćene poslove. Primjerice, bivša pomoćnica glavne urednice Marijana Matković prebačena je u gradsku rubriku kao početnica. Dugogodišnja politička komentatorica i bivša glavna urednica Latinović te dugogodišnja vanjskopolitička novinarka Gordana Tintor prebačene su u prilog Obiteljski glas da bi nedavno taj prilog i službeno bio ukinut, a one ostale višak u novoformiranoj rubrici Zrcalo. Izvori u Vjesniku govore i o mjesečnoj normi koju novinari moraju, a ne mogu ispuniti žele li i dalje ostati na poslu. Vjerojatno je i to bio jedan od razloga zašto su neki novinari odlučili uzeti otpremnine i reći zbogom Vjesniku. Latinović pak veli da je glavni razlog njenog odlaska bilo onemogućavanje u obavljanju posla.
- Ukazivala sam na svoj problem i tražila da me vrate u političko novinarstvo kojim sam se oduvijek bavila, no sve su moje zamolbe ostale bez odgovora. Smatram da je odljev kvalitetnih kadrova iz Vjesnika trend koji se mora zaustaviti – kaže Latinović.
Prije mjesec dana Vjesnik je napustio i čuretkov zamjenik Karlo Rosandić, a još ranije je to učinio bivši zamjenik Renato Ivanuš, danas izvršni urednik u »24 sata«. Ovih je dana iz Vjesnika otišla i dugogodišnja politička komentatorica i predsjednica HND-ovog ogranka u Vjesniku Sanja Kapetanić, zatim bivši šef marketinga Šime Vlajki, a na odlazak se, tvrde naši izvori, sprema i poznati politički komentator Zoran Vodopija, koji je u reorganizaciji završio kao urednik Crne kronike, novinarka vanjske politike Vinka Drezga, zatim urednik gradske rubrike Claudio Kramarić te još nekolicina novinara koji pregovaraju s drugim medijskim kućama.