H-Alter
Loša suradnja sa civilnim društvom
Povjerenstvo za praćenje i procjenu provedbe politike ravnopravnosti spolova u medijima (Povjerenstvo) konstituirano 13. ožujka 2007. godine, temeljem čl. 18 Zakona o ravnopravnosti spolova i mjere 7.3. Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2006.-2010 (Uvođenje rodno osjetljive politike u medije, odredba 7.3.3.: Osnovat će se nezavisno tijelo za praćenje i procjenu provedbe politike ravnopravnosti spolova u medijima, u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova. Nositelj: Ured za ravnopravnost spolova, u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom, nezavisnim stručnjacima/stručnjakinjama i udrugama Rok provedbe: 2006.), razriješeno je 17. srpnja ove godine odlukom koju je predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH (VURS) Helena Štimac Radin članicama poslala e-mailom.
Članice povjerenstva imenovane su temeljem ovlasti VURS-a kao nositelja mjere 7.3. NP i zaprimljenih prijedloga drugih nositelja odredbe 7.3.3.NP, organizacija civilnog društva: Hrvatskog novinarskog društva, udruge BaBe, Udruge za nezavisnu medijsku kulturu, Sindikata novinara, te dvije članice iz županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova, Vukovarsko-srijemske i Splitsko-dalmatinske. U Povjerenstvo, koje je imalo sedam članica, imenovana je i predstavnica VURS-a.
Predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova gđa. Helena Štimac Radin u rješenju, članicama dostavljenom elektronskom poštom, kao razlog za razrješenje navodi neprimjeren način komuniciranja među pojedinim članicama i pojedinih članica prema VURS-u, neobavljen posao, netočno informiranje javnosti – sve bez argumenata, konkretnih primjera i dokaza.
Činjenica je da su se javljali nesporazumi između VURS-a i članica Povjerenstva, upravo oko statusa Povjerenstva (definiranje pojma nezavisno tijelo, statusa zaposlenice VURS-a u Povjerenstvu - što znači da ona zastupa stavove Ureda, financijske i logističke podrške koju Ured prema Poslovniku pruža Povjerenstvu, te prakse da predstojnica Ureda saziva sastanke Povjerenstva).
No Povjerenstvo je djelovalo vrlo uspješno držeći se odredbi Poslovnika, Programa rada, zakona i mjera Nacionalne politike za ravnopravnost spolova. Članice povjerenstva radile su mnogo i kontinuirano, ovisno o potrebama koje je nametala situacija i rad Povjerenstva bio je vidljiv u javnosti. Povjerenstvo je imalo vlastiti memorandum kojeg je koristilo za komunikaciju s javnošću i prostor na internetskoj stranici VURS-a.
Predstojnica VURS-a razriješila je članice Povjerenstva bez da je o tome obavijestila organizacije civilnog društva koje su, u skladu s NP, sudjelovale u njegovom osnivanju. Na naknadne upite iz udruga o razlozima razrješavanja, odgovorila je istom, neargumentiranom Odlukom o razrješavanju. U međuvremenu nije imenovano novo Povjerenstvo, kako nalaže Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova 2006.-2010, a s internetskih stranica VURS-a tek je u studenome 2008. uklonjena stranica Povjerenstva i svi tragovi njegova djelovanja, Javnost ni tada nije obaviještena o njegovom raspuštanju. Naknade za rad članicama povjerenstva nisu isplaćene od travnja 2008. godine.
Čim su dobile odluku o razrješenju, članice Povjerenstva obratile su se u srpnju 2008. nadležnoj ministrici Jadranki Kosor kao i predsjedniku i članovima Vladinog Savjeta za razvoj civilnog društva s molbom da razmotre nastalu situaciju, Od državnog tajnika Stjepana Adanića dobile smo odgovor nakon gotovo 4 mjeseca s uputom da se obratimo VURS-u kao tijelu nadležnom za imenovanje, razrješenje i nadgledanje rada Povjerenstva, što smatramo, u najmanju ruku, neprimjerenim.
Od Savjeta za razvoj civilnog društva još očekujemo odgovor na molbu da razmotri ovaj slučaj, jer smatramo da je izraziti primjer loše prakse suradnje državnih tijela s organizacijama i predstavnicama i predstavnicima civilnog društva. Tim više što su u kreiranju Nacionalne politike ravnopravnosti spolova 2006-2010 participirale zainteresirane udruge i upravo je na njihov prijedlog uvrštena mjera 7.3. Uvođenje rodno osjetljive politike u medije.
Zbog potrebe stvaranja povjerenja i dobrih praksi suradnje između tijela državne uprave i organizacija i predstavnika i predstavnica civilnog društva ubuduće, predložile smo Savjetu da
• bolje definira status povjerenstava i sličnih tijela za koja je propisano da u njima sudjeluju predstavinici/ce organizacija civilnog društva i da djeluju kao neovisna pri tijelima državne uprave, pogotovo kad je riječ o tijelima koja sudjeluju u provedbi javnih politika koje su kreirane u suradnji sa civilnim društvom
• razradi kriterije procjene stručnosti i uspješnosti rada takovih tijela
• definira ovlasti organizacija civilnog društva u konstituiranju i razrješavanju takvih tijela
• Vladi RH dostavi svoje mišljenje o poželjnim budućim praksama u toj vrsti suradnje, kao i o ovom konkretnom slučaju u svjetlu poželjne prakse.
Naglašavamo: da smo prethodno znale kako će VURS tumačiti status nezavisnog povjerenstva i uvjete njegova djelovanja mi, dolje potpisane, ne bismo pristale biti njegovim članicama.
Sniježana Matejčić, Sindikat novinara Hrvatske, bivša predsjednica Povjerenstva
Ines Bojić, B.a.B.e., bivša članica Povjerenstva
Vesna Kesić, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, bivša članica
Marija Molnar, Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Vukovarsko-srijemske županije, bivša članica
Vesna Roller, Hrvatsko novinarsko društvo, bivša članica
.
Članice povjerenstva imenovane su temeljem ovlasti VURS-a kao nositelja mjere 7.3. NP i zaprimljenih prijedloga drugih nositelja odredbe 7.3.3.NP, organizacija civilnog društva: Hrvatskog novinarskog društva, udruge BaBe, Udruge za nezavisnu medijsku kulturu, Sindikata novinara, te dvije članice iz županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova, Vukovarsko-srijemske i Splitsko-dalmatinske. U Povjerenstvo, koje je imalo sedam članica, imenovana je i predstavnica VURS-a.
Predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova gđa. Helena Štimac Radin u rješenju, članicama dostavljenom elektronskom poštom, kao razlog za razrješenje navodi neprimjeren način komuniciranja među pojedinim članicama i pojedinih članica prema VURS-u, neobavljen posao, netočno informiranje javnosti – sve bez argumenata, konkretnih primjera i dokaza.
Činjenica je da su se javljali nesporazumi između VURS-a i članica Povjerenstva, upravo oko statusa Povjerenstva (definiranje pojma nezavisno tijelo, statusa zaposlenice VURS-a u Povjerenstvu - što znači da ona zastupa stavove Ureda, financijske i logističke podrške koju Ured prema Poslovniku pruža Povjerenstvu, te prakse da predstojnica Ureda saziva sastanke Povjerenstva).
No Povjerenstvo je djelovalo vrlo uspješno držeći se odredbi Poslovnika, Programa rada, zakona i mjera Nacionalne politike za ravnopravnost spolova. Članice povjerenstva radile su mnogo i kontinuirano, ovisno o potrebama koje je nametala situacija i rad Povjerenstva bio je vidljiv u javnosti. Povjerenstvo je imalo vlastiti memorandum kojeg je koristilo za komunikaciju s javnošću i prostor na internetskoj stranici VURS-a.
Predstojnica VURS-a razriješila je članice Povjerenstva bez da je o tome obavijestila organizacije civilnog društva koje su, u skladu s NP, sudjelovale u njegovom osnivanju. Na naknadne upite iz udruga o razlozima razrješavanja, odgovorila je istom, neargumentiranom Odlukom o razrješavanju. U međuvremenu nije imenovano novo Povjerenstvo, kako nalaže Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova 2006.-2010, a s internetskih stranica VURS-a tek je u studenome 2008. uklonjena stranica Povjerenstva i svi tragovi njegova djelovanja, Javnost ni tada nije obaviještena o njegovom raspuštanju. Naknade za rad članicama povjerenstva nisu isplaćene od travnja 2008. godine.
Čim su dobile odluku o razrješenju, članice Povjerenstva obratile su se u srpnju 2008. nadležnoj ministrici Jadranki Kosor kao i predsjedniku i članovima Vladinog Savjeta za razvoj civilnog društva s molbom da razmotre nastalu situaciju, Od državnog tajnika Stjepana Adanića dobile smo odgovor nakon gotovo 4 mjeseca s uputom da se obratimo VURS-u kao tijelu nadležnom za imenovanje, razrješenje i nadgledanje rada Povjerenstva, što smatramo, u najmanju ruku, neprimjerenim.
Od Savjeta za razvoj civilnog društva još očekujemo odgovor na molbu da razmotri ovaj slučaj, jer smatramo da je izraziti primjer loše prakse suradnje državnih tijela s organizacijama i predstavnicama i predstavnicima civilnog društva. Tim više što su u kreiranju Nacionalne politike ravnopravnosti spolova 2006-2010 participirale zainteresirane udruge i upravo je na njihov prijedlog uvrštena mjera 7.3. Uvođenje rodno osjetljive politike u medije.
Zbog potrebe stvaranja povjerenja i dobrih praksi suradnje između tijela državne uprave i organizacija i predstavnika i predstavnica civilnog društva ubuduće, predložile smo Savjetu da
• bolje definira status povjerenstava i sličnih tijela za koja je propisano da u njima sudjeluju predstavinici/ce organizacija civilnog društva i da djeluju kao neovisna pri tijelima državne uprave, pogotovo kad je riječ o tijelima koja sudjeluju u provedbi javnih politika koje su kreirane u suradnji sa civilnim društvom
• razradi kriterije procjene stručnosti i uspješnosti rada takovih tijela
• definira ovlasti organizacija civilnog društva u konstituiranju i razrješavanju takvih tijela
• Vladi RH dostavi svoje mišljenje o poželjnim budućim praksama u toj vrsti suradnje, kao i o ovom konkretnom slučaju u svjetlu poželjne prakse.
Naglašavamo: da smo prethodno znale kako će VURS tumačiti status nezavisnog povjerenstva i uvjete njegova djelovanja mi, dolje potpisane, ne bismo pristale biti njegovim članicama.
Sniježana Matejčić, Sindikat novinara Hrvatske, bivša predsjednica Povjerenstva
Ines Bojić, B.a.B.e., bivša članica Povjerenstva
Vesna Kesić, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, bivša članica
Marija Molnar, Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Vukovarsko-srijemske županije, bivša članica
Vesna Roller, Hrvatsko novinarsko društvo, bivša članica
.
© H-Alter - Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
dodaj komentar 3 komentara
Hvala g. Sonntag na podršci i zanimljivoj analizi. I ja mislim da je Povjerenstvo odradilo nekoliko sijajnih poslova: od kritike seksističke i diskriminirajuće pivske kampanje, preko predstavke Vijeću časti HND-a povodom objave medicinskih i drugih tajnih podataka o Mirjani Puaknić u Nacionalu, temeljme kojeg je Pukanić isključen iz HND-a, do doprinosa medijskom dijelu Zakona o ravnopravnosti spolova. I još puno toga, uključujući (možda naivne) pokušaje da "marširamo kroz institucije", obraćajući se nadležnom ministarstvu i Savjetu za ravnoj civilnog društva, kako bi se u cjelosti unaprijedila suradnja OCD-a i državnih tijela i definirale dobre prakse.
Nije nam pošlo za rukom i, za sada, ispada da je pojeo vuk magare. Ali i to se događa, zar ne i nije razlog za odustajanje.
@Koko Bill: za bilo kakvu ozbiljnu raspravu bilo bi poželjno da definiraš "svađu", "frendice" i "način" na koji smo navodno ušle u Povjerenstvo. Do tada ću te smatrati običnim/običnom intrigant/kinjom, ili nekim tko nije u stanju razmišljati izvan konteksta vlastite prakse i iskustva. Tzv. zlo koje je ponekad u pogledu promatrača.
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.