Marinko Čulić 28.08.2014.

Avangarda zapadne periferije

Marinko Čulić Velika fertutma digla se uoči današnje konferencije zapadnobalkanskih zemalja u Berlinu zbog najave da će se ondje odlučiti o novom pravcu Jadransko-jonske autoceste. Ona ne bi išla preko Dubrovnika nego kroz Bosnu i Hercegovinu.

Što nas čeka

Safety Net

Trg Burze

Deutsche welle

Međunarodni dan žena

Fotografija članka
Ideja za obilježavanjem Dana žena seže u daleku 1908. kada je 8. ožujka organiziran prosvjed u kojem je 15.000 žena, radnica tekstilne industrije, marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.
Međunarodni se dan žena u Hrvatskoj i svijetu obilježava na današnji dan, 8. ožujka.

Prvi Dan žena obilježen je 28. veljače 1909. godine u SAD-u deklaracijom Socijalističke partije Amerike. Njime se obilježava i požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kad je poginulo više od 140 žena.
Najpoznatiji prosvjed je organiziran 1908. godine kad je 15.000 radnica u tekstilnoj industriji marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Ovo zadnje su doduše dobile, no čini se da se u stotinjak godina stvari nisu puno pomaknule s mjesta.

Žene i dalje čine neslavnu većinu među nezaposlenima, dobivaju manje plaće od svojih muških kolega s istim obrazovanjem, a one na visokim funkcijama može se na prste nabrojati. Uz to, penjanje po ljestvici društvenog položaja za žene je postalo dvosjekli mač.
Postavši konkurencija muškarcima na tržištu rada, žene u kućanskim poslovima i dalje nemaju mušku konkurenciju. Čast iznimkama. No dok te muške iznimke, spremne na sebe staviti pregaču i promijeniti djetetu pelene ne postanu pravilo, žene će i dalje raditi dvostruki posao.

U Hrvatskoj žene čine 60 posto nezaposlenih. Kada posao i dobiju, za njega će dobivati skoro 20 posto nižu plaću od muškog kolege na istoj funkciji. Kad se napravi računica, žene u 10 godina izgube vrijednost jednog manjeg automobila
Žena koje se nalaze ispod granice siromaštva, također je znatno više od udjela muškaraca. Najugroženiji sektori pri zapošljavanju su ugostiteljstvo, trgovina i tekstilna industrija gdje se najčešće događa potplaćenost, rad na crno i isplata 'na ruke'.

Za ženska se prava bori niz odbora, vijeća, nevladinih organizacija (koje se trude balansirati između emancipacije i feminizma). Usprkos tome, u našoj zemlji je moguće da jedna državna institucija poput Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje donese spolno diskriminatornu odluku prema kojoj muško dijete dobiva više novca za lijekove od ženske djece.
'Zakonske je promjene moguće donijeti ili poslodavce natjerati da ne otpuštaju npr. trudnu radnicu, no 'u glavama' se promjene ne događaju tako brzo. Pravna ravnopravnost postoji, ali stvarna ne. Žene su marginalizirane i diskriminirane', tvrdi predsjednica vladinog Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin.

'Unatoč populacijskoj politici, i dalje se događa da se ženi koja zatrudni ne produlji ugovor o radu ili pak da poslodavac traži od žene da se obveže na to da u određenom razdoblju neće zatrudnjeti. To su protuzakonite mjere, no poslodavci su to naučili raditi vrlo lukavo i perfidno', kaže Bojana Genov iz Ženske mreže Hrvatske.

ŽENE I POLITIKA

Hrvatice su pravo glasa dobile 'davne' 1945. godine, dok su Švicarke na tu privilegiju morale čekati čak do 1971. Po zastupljenosti dama u politici, Hrvatska, začudo, prednjači pred Europom. Kod nas žene čine 22 posto saborskih zastupnika, dok je europski prosjek 19,1 posto. Udio žena u Hrvatskoj vladi je 'čak' 30 posto. 'Stranke svojevoljno mogu uvesti spolnu kvotu. To znači da na izbornima listama niti jedan spol ne smije biti zastupljen sa manje od 40 posto. No u samom članstvu stranaka nedostaje žena', kaže Gordana Sobol, predsjednica Saborskog odbora za ravnopravnost spolova. 'Izborna je godina i mnoge će stranke mjesec dana prije izbora tražiti žene po svojim strankama koje bi mogli staviti na listu', dodaje Sobol.
Pravi problem predstavlja zastupljenost žena na lokalnoj razini. U općinskim, gradskim i županijskim vijećima sjedi samo 11 posto žena.

ŽENSKA CRNA KRONIKA

Crna je kronika prepuna naslova kao što su 'Ubio djevojku pa si pucao u glavu', 'Hicima iz sačmarice usmrtio ženu pa sebe', 'Prijetio trudnici da će joj kukom izvaditi dijete', 'Razbijao pa pucao za svojom djevojkom'. U psihološke analize počinitelja ovakvih nedjela nećemo ulaziti.

No žene, i nažalost njihova djeca, žrtve su nasilja u obitelji koje je u porastu. Slučajeve gdje je muškarac žrtva obiteljskog nasilja ili silovanja (osim homoseksualnog), u našoj arhivi nema. Broj silovanih žena prema MUP-ovim podacima u 2006. godini nije rastao. Od 126 prijavljenih silovanja u 123 slučaja žrtve su bile žene, a u tri muškarci koje, naravno, nisu silovale žene, već drugi muškarci.
'Na jedno prijavljeno silovanje dolazi 15 do 20 neprijavljenih. No alarmantna je činjenica da je broj silovanih maloljetnica narastao za 70 posto. No najviše iznenađuje ekstreman porast broja silovanih žena starijih od 60 godina za čak 275 posto!
Maja Mamula iz Ženske sobe pojašnjava to da je potrebno promijeniti stavove društva prema žrtvama nasilja, a država im treba pružiti maksimalnu zaštitu.

Priča je počela s tekstilnim radnicama u New Yorku 1908. godine, a završava u Zagrebu 2007. godine, također u tvornici tekstila.
Radnicama u tvornici Heruc plaća ne premašuje 1.700 kuna, ili devet kuna po satu i već se 15 godina nije promijenila, dok je gospodin Biondić, vlasnik Heruca i 'hrvatski kralj tekstila, božićnicu od 400 kuna obećao onim radnicama koje nemaju niti jednog dana bolovanja. Kaže, štedi da sačuva proizvodnju. Na temelju njegove 'štednje' gospođa Biondić izdaje knjigu 'Život na Visokoj nozi', u kojoj su opisane muke šopingiranja i obilaženja kozmetičkih salona i restorana.
Obespravljene šivačice skupih kaputa Heruc odlučile su se za štrajk. Poput onih stotinu godina ranije.
Objavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

Dokukino
Info most
Info most
Superknjižara