24.05.2012.
Što nam znači pobjeda Karanikolića
Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.
Što nas čeka
- Poziv na prosvjed protiv transporta životinja
- Eko zona dijeli LED žarulje
- Globalni trendovi u zaštiti ljudskih prava i uloga UN-a/ Predavanje
- Zarez broj 335.
- Voda ili profit/ Javna tribina
- Kamo vode dokumenti?/ Tribina
- Biciklopopravljaona četvrtkom
- Vladimir Lay: Nacionalni interesi razvoja Hrvatske kroz prizmu koncepta održivog razvoja/ Predavanje
- → Više
- Šesti Festival židovskog filma
- Što intendant može promijeniti?
- Čovjek na Zemlji 2012.
- 15. Festival alternativnog kazališnog izričaja
- "Moj bosonogi prijatelj" i "Draquila" u Dokukinu
- Kultura u Močvari
- Marija Braut/ Mario Rozić – Novi Zagreb jučer i danas
- Queer Split i Tjedan suvremenog plesa u Splitu
- → Više
Trg Burze
- Natječaj za dodjelu sredstava Zaklade Adris
- Natječaj za Projekte građana unutar programa Europa za građane
- Natječaj za financijske potpore projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih
- Natječaj Zagrebačke županije za udruge za zaštitu okoliša
- Natječaj Ureda za ljudska prava i nacionalne manjine
- Financijska potpora za projekte za održivi razvoj otoka
- UNESCO International Fund for Cultural Diversity 2012
- Natječaj za neobjavljenu SF&F priču na temu demokracije
- → Više
- Henkel Art.Award. 2012
- Izložba fotografija na "Pedalafestu"/ Izložba
- Doniraj emotivnu baštinu Prajdovoj izložbi prekinutih queer veza
- Natječaj za izlaganje u Galeriji VN u 2013.
- doFuraj svoj film! 2012 - poziv
- Re-Thinking Humanities and Social Sciences
- Snimi kratki biciklistički video i osvoji Veliku pedalu!
- Nagrada Julija Benešića - natječaj
- → Više
Deutsche welle
- Politika Što se stvarno događa na Tibetu?
- Panorama Finale Eurosonga bez "Neba"
- Gospodarstvo Koga je briga za radnike u BiH?
- Kultura Djela najpoznatijeg njemačkog umjetnika na okupu
- Priča dana (Pre)dugo čekanje na donirane organe
Noćna mora na Wall Streetu
Ono čega su se svi najviše bojali dogodilo se. Njujorška burza strmoglavila se u ponedjeljak popodne gotovo devet posto u najvećem burzovnom krahu koji je pogodio SAD u protekla dva desetljeća. Američke kompanije koje se nalaze u sklopu sveobuhvatnog Standard&Poor’s indeksa izgubile su tako u jednom danu 1,2 tisuće milijardi dolara.
Opću paniku i pad tržišta izazvao je Predstavnički dom američkog Kongresa odbivši prihvatiti 700 milijardi dolara težak prijedlog zakona za spašavanje uzdrmanog američkog financijskog sektora koji su dan prije, nakon burne rasprave, uspjeli usuglasiti čelnici Kongresa i administracije predsjednika Georgea Busha.
Rasprodaja dionica
Iako su tijekom ranog popodneva analitičari još pokušavali smiriti tržišta oprezno najavljujući moguće izglasavanje zakona u Kongresu na ponovnoj raspravi za dva do tri dana, tržište se oglušilo na takvu vrstu optimizma.
To je najgore što sam vidio otkako je kreditna zbrka počela. Sve dok ne saznamo zašto nisu izglasali, nastavit ćemo s rasprodajom dionica, komentirao je, nedugo prije zatvaranja burze u New Yorku, za financijsku agenciju Blomberg, Michael Nasto, vodeći broker U.S. Global Investors Inc., investicijskog fonda vrijednog pet milijardi dolara.
Do kraja trgovanja najpoznatiji njujorški indeks Dow Jones Industrials srušio se 7,7 posto, sveobuhvatniji Standard&Poor’s pao je 8,77 posto, a tehnološki Nasdaq više od devet posto.
Državna intervencija
U ponedjeljak rano ujutro predsjednik Bush s optimizmom je najavio vjerojatno uspješno izglasavanje zakona, no prijedlog koji je izašao iz njegova ureda srušili su baš predstavnici Republikanske stranke, koji su već proteklih dana bili najglasniji u svojem protivljenju državnom petljanju u ekonomiju, smatrajući to socijalističkim politiziranjem tržišta.
Bush je odmah nakon odbijanja spasilačkog paketa objavio svoje duboko razočaranje kratkoročnošću razmišljanja zastupnika, a najkonsterniraniji je bio njegov ministar financija Henry Paulson, iz čijega je laboratorija odbačeni prijedlog potekao.
Dosad se naš bankovni sustav uspio dobro držati u postojećoj krizi. Vlada raspolaže snažnim alatima za spriečavanje daljnjeg širenja krize, ali ti alati sami po sebi nisu dovoljni ako ne dobijemo podršku Kongresa, rekao je Paulson, apelirajući na kongresnike da razmisle o prihvaćanju ponuđenog plana spašavanja financijskog sustava.
Dva neradna dana
Zastupnički dom Kongresa neće se sastati prije četvrtka jer u utorak i srijedu u Washingtonu su neradni dani zbog židovskog praznika. Uspije li se u četvrtak zakon provući na ponovljenom glasovanju, slijedi mu još jedna provjera u Senatu, gdje se, međutim, prema pisanju New York Timesa, već dosad većina senatora izjasnila u njegovu korist.
Američki građani, najjača dioničarska populacija na planetu, su vijesti iz Kongresa dočekali s emotivnim koktelom bijesa i straha gledajući kako im se pred očima tope životne ušteđevine. U New Yorku već proteklih desetak dana, od početka urušavanja bankarskog sustava, za velik broj restorana nisu potrebne rezervacije u vrijeme inače krcatog lunch-breaka, što je bio prvi vidljivi signal da je Wall Street ovaj put krizu shvatio vrlo ozbiljno.
Urušavanje američkog financijskog sustava započelo je lani potkraj ljeta kada se u krizi našao niz financijskih institucija koje su nudile jeftine hipotekarne stambene kredite siromašnijim slojevima stanovništva koje su druge banke odbijale.
Europa bez optimizma
Europske burze završile su s trgovanjem prije nego što se saznalo da je američki spasilački paket propao u Kongresu, no je Europa trgovala bez optimizma. Londonska i pariška burza potonule su ispod pet posto, a Frankfurt je prošao samo nešto bolje s minusom od 4 posto. Nizozemska burza, potaknuta vlastitom krizom i spašavanjem grupe Fortis zaronila je devet posto, a najgore je prošla Irska, gdje je tržište zaronilo 13 posto.
Opću paniku i pad tržišta izazvao je Predstavnički dom američkog Kongresa odbivši prihvatiti 700 milijardi dolara težak prijedlog zakona za spašavanje uzdrmanog američkog financijskog sektora koji su dan prije, nakon burne rasprave, uspjeli usuglasiti čelnici Kongresa i administracije predsjednika Georgea Busha.
Rasprodaja dionica
Iako su tijekom ranog popodneva analitičari još pokušavali smiriti tržišta oprezno najavljujući moguće izglasavanje zakona u Kongresu na ponovnoj raspravi za dva do tri dana, tržište se oglušilo na takvu vrstu optimizma.
To je najgore što sam vidio otkako je kreditna zbrka počela. Sve dok ne saznamo zašto nisu izglasali, nastavit ćemo s rasprodajom dionica, komentirao je, nedugo prije zatvaranja burze u New Yorku, za financijsku agenciju Blomberg, Michael Nasto, vodeći broker U.S. Global Investors Inc., investicijskog fonda vrijednog pet milijardi dolara.
Do kraja trgovanja najpoznatiji njujorški indeks Dow Jones Industrials srušio se 7,7 posto, sveobuhvatniji Standard&Poor’s pao je 8,77 posto, a tehnološki Nasdaq više od devet posto.
Državna intervencija
U ponedjeljak rano ujutro predsjednik Bush s optimizmom je najavio vjerojatno uspješno izglasavanje zakona, no prijedlog koji je izašao iz njegova ureda srušili su baš predstavnici Republikanske stranke, koji su već proteklih dana bili najglasniji u svojem protivljenju državnom petljanju u ekonomiju, smatrajući to socijalističkim politiziranjem tržišta.
Bush je odmah nakon odbijanja spasilačkog paketa objavio svoje duboko razočaranje kratkoročnošću razmišljanja zastupnika, a najkonsterniraniji je bio njegov ministar financija Henry Paulson, iz čijega je laboratorija odbačeni prijedlog potekao.
Dosad se naš bankovni sustav uspio dobro držati u postojećoj krizi. Vlada raspolaže snažnim alatima za spriečavanje daljnjeg širenja krize, ali ti alati sami po sebi nisu dovoljni ako ne dobijemo podršku Kongresa, rekao je Paulson, apelirajući na kongresnike da razmisle o prihvaćanju ponuđenog plana spašavanja financijskog sustava.
Dva neradna dana
Zastupnički dom Kongresa neće se sastati prije četvrtka jer u utorak i srijedu u Washingtonu su neradni dani zbog židovskog praznika. Uspije li se u četvrtak zakon provući na ponovljenom glasovanju, slijedi mu još jedna provjera u Senatu, gdje se, međutim, prema pisanju New York Timesa, već dosad većina senatora izjasnila u njegovu korist.
Američki građani, najjača dioničarska populacija na planetu, su vijesti iz Kongresa dočekali s emotivnim koktelom bijesa i straha gledajući kako im se pred očima tope životne ušteđevine. U New Yorku već proteklih desetak dana, od početka urušavanja bankarskog sustava, za velik broj restorana nisu potrebne rezervacije u vrijeme inače krcatog lunch-breaka, što je bio prvi vidljivi signal da je Wall Street ovaj put krizu shvatio vrlo ozbiljno.
Urušavanje američkog financijskog sustava započelo je lani potkraj ljeta kada se u krizi našao niz financijskih institucija koje su nudile jeftine hipotekarne stambene kredite siromašnijim slojevima stanovništva koje su druge banke odbijale.
Europa bez optimizma
Europske burze završile su s trgovanjem prije nego što se saznalo da je američki spasilački paket propao u Kongresu, no je Europa trgovala bez optimizma. Londonska i pariška burza potonule su ispod pet posto, a Frankfurt je prošao samo nešto bolje s minusom od 4 posto. Nizozemska burza, potaknuta vlastitom krizom i spašavanjem grupe Fortis zaronila je devet posto, a najgore je prošla Irska, gdje je tržište zaronilo 13 posto.
dodaj komentar 7 komentara
btw, ako nekog zanima
http://www.marxist.com/world-capitalism-in-crisis-2.htm
ff - ne slažem sa "najgori mogući oblik društva", no to je orkestrirana kriza, vjerojatno u svrhu namjerne destabilizacije rusije, kine i sl.
jednostavno mi je nevjerojatno koliko smo mi u hrvatskoj nesvjesni razmjera ove krize i odjeka koji će imati u hrvatskoj! kriza će pogoditi cijeli svijet, no za razliku od jedne nizozemske koja će efekte duboke krize ublažiti - naša vlada je potpuno nespremna, kao i obično. hrvatska je strahovito ovisna o kretanjima na stranim tržištima novca, a napose po dolaru.
zemlje beneluksa spašavaju fortis sa državnim intervencijama, a naša vlada će odkantati brodogradilišta i već je prodala strateške državne firme - naftu, plin, telekomunikacije, farmaciju i - prirodne resurse (voda, ljudi, voda)
drugi je par opanaka to sto se takvi sustavi satiru, naustrb globalnog kapitalizma, koji vise nalikuje barbarstvu, robovlasnistvu, ekoloskoj nuklearnoj bombi
kao sto kazes nema gdje ga nema- u tome i je problem
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.