Naši mediji uveli su emisije koje jako podsjećaju na nekadašnja čavrljanja bakica Takvo je bilo i nedavno čavrljanje o energiji u emisiji Otvoreno HRT-a, koja ponekad nastoji političarima u Hrvatskoj pomoći da shvate iz koje luke isplovljava brod. Dok to ne shvate male su šanse da će ikamo isploviti, da će nekamo doploviti i da će znati kamo su doplovili. Oni na žalost to nikako da razumiju, pa proizvode - mrče papir tekstovima koje nazivaju strategijama razvitka, a ne žele spoznati stvarno stanje - bilance niti ih zanima koncepcija razvitka tj. ciljevi. Tako je na žalost gotovo u svim područjima života u Hrvatskoj.
Umjesto čavrljanja evo samo ponešto činjenica koje proizlaze iz javno dostupnih službenih podataka MINGA :
Plin
U 2006. godini (7) ostvarena je zamjetna proizvodnja plina 2,714 milijardi m3. Uvezeno je 1,127 (po 0,22-0,24 USD/m3), izvezeno 0,896 (po 0,063-0,08 USD/m3), a potrošeno 2,878 milijardi m3
Zar uz ovakve
mudre poteze treba od Nove godine poskupjeti plin za kućanstva? To poskupljenje bi značilo još veću pljačku stanovništva od dosadašnje.
Električna energija
Malo se u javnosti zna da je HEP najveći potrošač električne energije u Hrvatskoj (6, 6a). Gubici električne energije u HEP-ovoj elektromreži (i samopotrošnja u elektranama) su pojedinih godina (npr. 2003.) čak veći nego potrošnja struje cjelokupne hrvatske industrije (7). Ponekad su čak (za kišnih godina) veći od ukupne proizvodnje struje svih termoelektrana (bez toplana) u Hrvatskoj. Sav preostali hidropotencijal za izgradnji novih hidroelektrana u Hrvatskoj nije dovoljan za namirivanje tih gubitaka. Ta proizvedena, a zatim izgubljena električna energija čini (6, 6a) u odnosu na neto električnu energiju predanu potrošačima (2003.) vrlo visokih 23,5% (3,149/13,417).
Ovi golemi gubici struje utječu na prekomjerno visoku cijenu struje za kućanstva - osjetno je poskupljuju, jer osim potrošnje (5,694) kućanstva moraju platiti i izgubljeno (3,149 milijarde kWh) i nikoga za to nije briga. U europskim zemljama gubici i samopotrošnja bili su još prije dvadesetak godina 7 - 8% električne energije predane potrošačima i trend im je smanjivanja. Spomenuto pokazuje o kakvom se
tržišnom poslovanju radi.
Zbog spomenutog u Hrvatskoj ne treba graditi nove elektrane prije nego se uklone ove goleme neracionalnosti u radu HEP-a. Uopće nije problem sukob: nuklearke - ugljenare ili plinske i obnovljive čime se zabavlja neinformirana javnost.
Svima onima koje zanima energetika i stručniji pristup ovoj nadasve vrlo važnoj i aktualnoj temi predlažemo preuzimanje priloženih dokumenata koje se dotiču i TE Plomin.
Neobična matematika u hrvatskoj energetici na primjeru podmorskog energetskog blaga (znanstveni skup) - Word dokument
Objavljeni članci Dr. Branimira Molaka (popis linkova)
Autor: Dr. Branimir Molak stručnjak je za nuklearnu i atomsku fiziku te naftno rudarstvo. Specijalizirao se u svjetskim znanstvenim i stručnim ustanovama iz područja istraživanja i proizvodnje, te planiranja nafte i plina, nuklearne energetike, analize rizika, nuklearne sigurnosti i planiranja za slučaj kriza. Član je brojnih svjetskih organizacija i autor mnogih stručnih i znanstvenih radova.
Dodaj komentar 23 komentara
http://www.energetska-strategija.hr/strategijerh.html
Ako TI nisi čuo za dr. Molak-a ne znači da nisu drugi.
Nadalje ako si ti "neki energetičar" kako to da nisi čuo za NEGAWATE? Da te prosvijetlim: Cijenjeni ekolog Lovins izmislio je taj pojam kao uštedu energije kod učinkovitije proizvodnje i potrošnje iste. Po njeku kod uštede jednog kilovatsata predstavlja gradnju nove virtualne elektrane. Svaki negawat je stoga dva puta jeftiniji od wata kojeg treba izgraditi.
Nadalje ulaganje u gradnju nove nuklearke je znatno skuplje od sanacije postoječih elektrana.
Iz svega gore razlkozi su ti "ZA" nuklearku nula bodova kak bi rekel ministar zdravstva.
1. izračunala stvarni (a ne napuhani) očekivani porast potrošnje.
2. izračunala koliko se može sačuvati energije krpanjem rupa u distribuciji
3. izračunala koliko se dobiva štednjom
4. izračunala koliko se dobiva efikasnošću
5. izračunala što mogu pokriti obnovljivi izvori
i, kao zadnju opciju, ako se proicirane potrebe ne zadovolje navedenim
6. izračunala koliko i da li nam trebaju TE i NE
Tu strategiju bi naravno radili stručni ljudi koji su članovi udruga, međutim jedina udruga (spomenuta OOR) koju je vlada pustila u cijelu tu priču kreiranja strategija, je putem izgubila zube, i stala na stranu države. Žalosno, zar ne?
Za prof. dr. Ivu Deradu vrsnog fiizičara sam čuo i on je protivnik NE a eto na moju žalost za dr. Molaka nisam ali vidim i zašto on je čini mi se HSP-ova opcija stručnjaka a ja sam izvan svih stranaka. On se bavi plinom a ja sam elektroenergetćar, ne naftaš, ne plinaš ne nuklearac. Kolegice anarhstice trebaju nam elektrane u budućnosti ali ne 1000 MW nuklarka not now. iza 2030 ili 2040 možda ali to tada plin , obnovljivi i uštede su sasvim dovoljne da da osiguraju dostatnu proizvodnju, ne možda za izvoz ali za smanjenje uvoza koji sada iznosi oko 2,3 GWh godišnje
Za jele
ne radi li se to o udruzi DOOR s FER-a ako da jasno vam je zašto vam je otupila oštrica. :-) a možda i nije posjetite njihov portal
Društvo za oblikovanje održivog razvoja
http://www.door.hr/
Pozdrav FER-ovac
http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=107399&Itemid=59
http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=107399&Itemid=59
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.