Glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin, koji je svoj mandat stavio na raspolaganje, ocijenio je da je prilikom određivanja mjesta iskrcavanja vatrogasaca na Kornatu počinjena pogreška. Još uvijek nije jasno tko je krivo procijenio: pokojni vođa vatrogasnog tima Dino Klarić ili pilot helikoptera.

No, postavlja se pitanje bi li iskrcavanje na opasnoj lokaciji završilo takvom tragedijom da se nije dogodio cijeli niz propusta, koji su neki iz zapovjednog lanca još nazvali lošim spletom okolnosti.

Primjerice, vatrogasci su na požarište iskrcani s praznim bretnačama, a vodena kruška s dvije tisuće litara vode bačena je 500 metara predaleko. Jedina tekućina koju su nesretni vatrogasci imali sa sobom bio je, nažalost, benzin u spremnicima motornih pumpi. Pretpostavlja se, naime, da bi samo jedan do dva vatrogasca manje stali u helikopter da su bretnače bile napunjene vodom. Županijski zapovjednik je navodno naredio da se u helikopter ukrca više vatrogasaca bez vode.

Na takav nesretni niz okolnosti ili previda nadovezale su se nove nevolje: vatrogasci su u ključnom momentu ostali bez komunikacije s centralom, budući da je Kornat loše telekomunikacijski povezan s ostatkom svijeta.

Jedan od trojice vatrogasaca koji su izbjegli nesreću kazao je za Večernji list da na radiostanici dva sata nije bilo veze. Kanader je gasio požar na južnoj strani otoka, a na sjevernu uopće nije dolazio, jer ga nisu uspjeli dozvati ni radijem ni telefonom.

Vatrogasci su ogorčeni što odgovorni, iako ih već dugo upozoravaju da treba kupiti pokretni repetitor, ništa nisu poduzeli po tom pitanju. 'Čak je nekadašnja JNA imala tzv. RUP 3, koji je omogućavao vezu na terenu koji nije pokriven signalom', ističu. Žale se da javna vatrogasna postrojba troši novac na kupnju luksuznih džipova za zapovjednike, a vatrogasce se oprema ronilačkom i drugom bespotrebnom opremom umjesto neophodnim komunikacijskim sredstvima.

Još se u kolovozu predsjednik Udruge profesionalnih vatrogasaca Hrvatske Goran Franković žalio da vatrogasci imaju problema s opremom, no zbog njegovih pritužbi nitko nije pozvan na red ili sankcioniran. Franković je, naime, otvoreno prozvao ravnatelja Državne upravu za zaštitu i spašavanje čuru Poldrugača da već dvije godine u ladicama drži Prijedlog pravilnika o ustroju, opremanju, osposobljavanju i djelovanju vatrogasaca prilikom spašavanja, zbog čega se i dogodilo da vatrogascima prije početka sezone nije podijeljena osobna zaštitna oprema: čizme, zaštitni kombinezoni i rukavice. 'Imamo situaciju da naši ljudi posuđuju opremu jedni od drugih, a nemamo čak ni centralnu evidenciju svih vatrogasaca', požalio se Franković.

Tragedija na Kornatu, osim manjkave opreme i krivih prosudbi u zapovjednom lancu, ukazala je i na konfuzan i kompliciran sustav, jer u organizaciji rada sudjeluju čak tri različite institucije: Hrvatska vatrogasna zajednica, Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo obrane.

Primjerice, glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin tvrdi da je slanje maloljetnog Marka Stančića na požarište bilo protuzakonito. No, osim direktne odgovornosti županijskog zapovjednika Dražena Slavnice, koji je Stančića poslao na Kornat, nije poznato tko je s maloljetnikom potpisao sezonski ugovor. 'Tko je to učinio, još ne znamo jer se u vatrogastvu preklapaju nadležnosti zbog više nadležnih institucija', kazao je predsjednik sindikata profesionalnih vatrogasaca Mladen Magdić.

Nakon tragedije na Kornatu dogodio se strašan gaf: obitelji stradalih su o smrti svojih najmilijih saznali preko medija. Zakonom nije, naime, propisana procedura što treba učiniti u takvom slučaju.

Vatrogasci već godinama upozoravaju nadležne državne institucije da treba više novca, opreme, kanadera te da je nužno osnivanje posebnoga ravnateljstva za vatrogastvo. Također traže bolji Zakon o vatrogastvu, jer nisu zadovoljni s organizacijskim i socijalnim uvjetima rada. Hoće li ova strašna tragedija potaknuti nadležne da do najsitnijeg detalja preispitaju funkcioniranje vatrogasnog sustava i uvaže primjedbe gasitelja, da se tragedija ne ponovi?