Istraživači iz Instituta za antropološka istraživanja ispitali su 266 osoba iz romskih naselja u Dardi, Torjancima, Belom Manastiru i Boldmanu u Baranji, te 164 Roma iz Kuršanca u Međimurju.

Rezultati, objavljeni u tematskom broju CMJ-a posvećenom siromaštvu i ljudskom razvoju, pokazuju da tek nešto više od polovice Roma ima pristup javnom vodovodu a manje od četvrtine riješen odvod kanalizacijske vode. Svega 1,7 posto Bajaš Roma ima pristup javnom sustavu kanalizacije, a 23 posto ima vlastite septičke jame.

Petina ispitanih muškaraca i više od 40 posto žena nije nikada pohađalo školu, a prosječno trajanje obrazovanja za one koji su pohađali školu bilo je 5,3 godina. Samo 10 posto ispitanih Roma završilo je osnovnu školu.

Djevojke se udaju mlade, u prosjeku sa 16,8 godina i imaju prosječno 3,9 djece. Većina Bajaš Roma živi od socijalne pomoći i dječjeg doplatka, a samo četvrtina je zaposlena, uglavnom na povremenim poslovima.

Od zdravstvenih tegoba, Bajaš Romi se najčešće žale na glavobolje, probavne tegobe, tjeskobu i nesanicu, povišen krvni tlak i kroničnu opstruktivnu bolest pluća.

Prema popisu stanovništva iz 2001. Romi u Hrvatskoj čine 0,21 posto stanovništva, no procjenjuje se da je njihov stvaran broj znatno veći - od 30.000 do 40.000. Oko 3.000 Bajaš Roma živi u Baranji, a oko 5.000 u Međimurju.

Istraživanje je utvrdilo da je životni stil Bajaš Roma u Baranji i Međimurju autohtoni i sjedilački, a ne polunomadski ili nomadski, jer je gotovo 90 posto ispitanika rođeno u područjima gdje i sada žive, kao i 70 posto njihovih roditelja.