Kako nam je kazao Milorad Pupovac, zastupnik SDSS-a, jučer je održan sastanak s predsjednikom Sabora Vladimirom Šeksom i državnom tajnicom u Ministarstvu pravosuđa Snježanom Bagić, na kojem je usuglašeno da će odredba o zločinu iz mržnje ući u Kazneni zakon. Time je u potpunosti prihvaćen prvi amandman, dok je za drugi dogovoreno da će biti dijelom promijenjen i i ugrađen u dio zakona koji se odnosi na kvalifikaciju teškog ubojstva.

U zakonu će tako ubuduće stajati da je zločin iz mržnje „svako kazneno djelo iz ovoga Zakona, počinjeno iz mržnje prema osobi zbog njezine rase, boje kože, spola, spolne orijentacije, jezika, vere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovine, rođenja, naobrazbe, društvenog položaja, dobi, zdravstvenog statusa ili drugih osobina.“

Za kaznena djela počinjena prema drugim društvenim skupinama neće biti povećane sankcije, ali sudovi i tijela kaznenog progona moći će bilo koje djelo okvalificirati kao zločin iz mržnje. Jedina promjena jest da će mržnja prema drugim društvenim skupinama biti uvrštena i među zakonom propisane osobito niske pobude za teško ubojstvo, odnosno, ubojstva drugih nacionalni i društvenih skupina kažnjavat će se s maksimalno 40 godina zatvora.

- U javnosti ne postoji percepcija da je zločin iz mržnje posebna vrsta zločina, a s obzirom na raširenost takvih nedjela, smatrali smo da je potrebno takvu kvalifikaciju uvesti u zakon, kazao je Pupovac.

- Zadovoljan sa što je Vlada prihvatila naše amandmane koji su doista nužni u ovom trenutku, zločini iz mržnje prema drugačijima doživljavaju eskalaciju, kazao nam je zastupnik talijanske manjine Furio Radin, dodavši da je to samo prvi korak i da će Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina budno motriti provedbu. Radin je napomenuo i da je u prihvaćanju amandmana važnu ulogu odigrala jedinstvenost zastupnika nacionalnih manjina.

Postizanjem dogovora zadovoljni su i u udrugama Iskorak i Kontra, koje su bile među inicijatorima za uvođenje zločina iz mržnje u Kazneni zakon. Kristijan Grđan iz pravnog tima tih udruga ocjenjuje da se radi o pozitivnom koraku koji pokazuje da Vlada „ozbiljno razmatra kvalitetno sankcioniranje zločina iz mržnje“.

Spomenute amandmane prihvatila je Vlada te su tako oni postali sastavni dio zakonskog prijedloga i o njima se jučer u Saboru nije zasebno glasovalo.