Izmjene Kaznenog zakona, koje su pooštrile kazne za zloporabu opojnih droga, na snagu su stupile 1. listopada. Tako se, umjesto prijašnje minimalne kazne od jedne godine, za preprodaju i najmanje količine droge zatvorska kazna popela na tri godine. Iako će mnogi građani pozdraviti ove promjene, one se mnogima čine kao još jedan korak unazad državnih tijela u rješavanju galopirajućeg rasta broja ovisnika u Hrvatskoj. Izmjene Kaznenog zakona o zloporabi opojnih droga za posjedovanje opijata predviđaju minimalnu zatvorsku kaznu od tri godine, dok je najviša kazna za takvo djelo 15 godina zatvora.

Ova činjenica sama po sebi ne predstavlja ništa negativno, no onemogućuje sucima ublaživanje kazni, tj. upućivanje osuđenika na rehabilitaciju ili uvjetnu kaznu. Stoga bi ovisnik kod kojeg policija pronađe makar jedan džoint ili količinu heroina za vlastitu upotrebu, a ne preprodaju, mogao umjesto na liječenju završiti na odsluženju višegodišnje zatvorske kazne.

Ovim se izmjenama pod znak jednakosti pred zakonom dovode ovisnici s minimalnom količinom droge i dileri s kilogramima kokaina. No treba znati da se u Hrvatskoj godišnje opere 150 milijuna eura od prodaje droge, a veći udio u toj sumi sigurno nemaju sitni dileri, koji su u većini slučajeva i ovisnici, već narkomafija, čiji pripadnici rijetko kada završavaju iza rešetaka.

PORAZNA STATISTIKA

U Hrvatskoj su registrirane više od 22 tisuće ovisnika. Prošle ih je godine liječeno 6.638, od čega čak 1.170 novih ovisnika.
Prošle je godine u Nizozemskoj, koja ima 14 milijuna stanovnika i poznata je po liberalnom stavu prema uzimanju opijata, bilo 40 smrtnih slučajeva izravno uzrokovanih drogom. Za usporedbu, u Hrvatskoj, koja ima četiri i pol milijuna stanovnika, u istom su razdoblju od droge umrle 104 osobe. Iako se donose akcijski planovi za suzbijanje zloporabe opojnih droga i u cijeloj državi osniva mreža centara, broj ovisnika alarmantno raste.

PROBLEMOM OVISNOSTI BAVE SE AMATERI

Koliko su tvorci rigoroznih izmjena kaznenog zakona upućeni u problematiku narkotika najbolje ilustriraju izjave ministrice pravosuđa Ane Lovrin: 'Ne znam koliko tih 70 tableta može trajati nekome tko se drogira i koja je razlika između njih i konoplje'; 'Bolje da me otmu nego da se proda jedan joint'. Autori zakonskih izmjena pri njihovom donošenju nisu zatražili mišljenje Stručnog savjeta Ureda za suzbijanje zloporabe opojnih droga Vlade RH. Stoga se nameće pitanje bave li se problemom ovisnosti osobe koje su zaista stručnjaci za to područje i je li državi u interesu puniti zatvore ovisnicima i sitnim dilerima, dok su velike ribe na slobodi? Hrvatski su sudovi ionako pretrpani, a policijski će se djelatnici odsad umjesto dilerima baviti klincima kod kojih su našli marihuanu.

Dražen Majić, član Stručnog savjeta Ureda za suzbijanje zloporabe opojnih droga Vlade RH, rekao nam je da je mijenjanje Kaznenog zakona ishitrena odluka koja uopće nije u skladu s europskim normama. Niti prije izmjena zakona nije bilo dobro, pa se htjelo pokazati da se nešto radi - pa se napravilo krivo, kaže Majić koji smatra da bi trebalo dekriminalizirati lake droge, čime policija više ne bi gubila vrijeme na lakše prijestupnike, već bi se orijentirala na krupne dilere.

Od donošenja izmjena zakona više se ovisnika prijavilo na liječenje, no prerano je govoriti o konkretnoj povezanosti, objašnjava dr. Mirjana Orban, voditeljica Službe za prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo, no dodaje da takve promjene dugoročno neće donijeti ništa pozitivno.

Mnogi se stručnjaci slažu u tome da država čini nedovoljno u rješavanju problema ovisnosti. Kada heroinski ovisnik odluči napraviti taj veliki korak i prijavi se na liječenje, država mu nudi samo heptanone, tj. jedini lijek koji je na listi HZZO-a, a to znači - besplatan. Heptanon također uzrokuje ovisnost, a skidanje s njega za neke je ovisnike teže od heroinske apstinencije. Lijek Subotex, koji stvara znatno manju ovisnost, nije na listi HZZO-a i potrebno ga je platiti. U susjednoj Sloveniji stacionar za ovisnike traje 14 tjedana, dok kod nas taj period traje 16 dana u KB Sestre milosrdnice, a do 60 dana u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče.

Zloporaba droga, kao najteži javno-zdravstveni problem naše mladeži, trebala bi biti na znatno višoj razini državnih prioriteta, izjavio je dr. Slavko Sakoman, voditelj Centra za ovisnosti o drogama u KB Sestre milosrdnice. Politiziranjem ovog problema, na odgovorne funkcije postavljene su osobe koje nisu stručne za pitanje ovisnosti i rada s narkomanima, što dr. Sakoman smatra bitnim razlogom rasta broja narkomana svake godine.