GRADNJA U BLOKU CESARĆEVA-KURELČEVA: DEVASTACIJA GRADSKOG CENTRA

Cesarčeva i Kurelčeva, ulice u srcu Zagreba, mogle bi postati pješačka zona… tekst novinarke Ivane Živko iz Jutarnjeg lista potaknuo nas je da se sjetimo iste teme s kraja devedesetih. Tih je godina zagrebačka oporbena scena predvođena SDP-om i HNS-om izvodila igrokaze po Trgu bana Jelačića, upravo s namjerom da spriječi gradnju javne garaže na prostoru između Cesarčeve i Kurelčeve ulice.

Ukazivalo se tada na devastaciju stare zagrebačke jezgre, zagovarala se veća pješačka zona i prozivalo vladajuće strukture da razaraju grad zbog osobnih interesa. Međutim, neće se graditi samo garaža već se projektom predviđa rušenje čitavog poteza do Trga bana Jelačića. Samo bi ploha pročelja na trgu ostala ista, a duž Cesarčeve sve do Kurelčeve niknut će novo zdanje. Garaža je samo izgovor za pravu „akciju“.

Od tada je prošlo desetak godina. Izmjenilo se nekoliko gradskih vlada, no nisu se promijenile koalirajuće stranke. Ne trepnuvši okom, danas akteri tadašnjeg prosvjeda tvrde kako je upravo devastacija nužna, a potporu svojim ludim idejama našli su u „struci“ i „stručnjacima“ Fakulteta prometnih znanosti i Instituta prometa i veza Sveučilišta u Zagrebu. Zaboga, pješačku zonu u centru Zagreba treba PROŠIRITI, a ne SMANJITI. Kakva smo mi europska metropola koja ima najuži centar grada zaliven betonom i obložen staklom, a minimalnu pješačku zonu? Zašto je problem gradskim ocima proširiti pješačku zonu?

Blok zgrada Cvjetni trg – Varšavska – Gundulićeva - Ilica gradskim ocima nije problem sravniti sa zemljom i sagraditi „staklenike“. Pritom nitko ne govori o količini zagađenog toplog zraka koji će ljeti iz rashladnih uređaja ispuštati megazgradurina. Podzemna garaža sa 700 parkirnih mjesta i ona u Tuškacu za 500 parkirnih mjesta temeljito će narušiti mikroklimu užeg centra grada. Zamislite, kakav li je to mamac za moguće desetke tisuća vozača koji će dnevno, barem tijekom osam ili deset sati poslovnog vremena, nasrtati na te garaže kako bi se dokopali parkirališta i nešto obavili u onim desecima tisuća poslovnih kvadrata koji se predviđaju u gradskom središtu i pješačkoj zoni! Kad ne nađu mjesto u Gundulićevoj, krenut će u Tuškanac, pa onda okolo naokolo – pa sve iznova! Ne sjećam se da sam u studijama i projektima koji su bili prezentirani javnosti primijetila analizu mogućeg onečišćenja atmosfere.

U europskim metropolama s kojima se volimo uspoređivati, mjere se i zračna strujanja i temperaturne oscilacije, infracrveno zračenje staklenih fasada, potrošnja struje kroz nove trafostanice, kubici plina i učinak na okolinu, odvodnja s betonskih ploha, koncentracija niskog ozona, CO2, NOx, SO2, H2S, itd.. itd... Ne smije graditi bez krova pokrivenog raslinjem, bez predviđenih solarnih kolektora, spremnika kišnice i bez studije mikroklime u neposrednom okruženju. Svega toga nema u opisu kartonskih maketa novog zagrebačkog središta!

Isto se događa i s Cesarčevom i Kurelčevom ulicom. Ne zaboravimo da će i neboder na Trgu bana Jelalčića biti uskoro gotov i useljiv. Gdje će parkirati horde poslovnih ljudi koji će u tom zdanju raditi ili sastančiti, kad ni susjedni hotel na glavnom trgu nema garaže? U Kurelčevoj?

Umjesto posljednje šanse za zelenilo, jedini prirodni regulator zagađenosti nadomak Trgu, sagraditi će se podno katedrale poslovna zgradurina s podzemnom garažom koja se ionako neće uklapati u vizuru stare Vlaške, a nove stotine zaposlenika zauzet će mjesta čak i onima koji dolaze na tržnicu Dolac, ponos zagrebačkog turizma. Zamislite kakav će nam biti zrak usred Zagreba kad se na površini od jednog kvadratnog kilometra planiraju takvi megazahvati? A kakav će biti gradski prijevoz na tom kvadratnom kilometru? O tome ne govori nitko, ni prometni "stručnjaci", ni mediji. Zanimljivo.

Fakultet prometnih znanosti i Institut prometa i veza Sveučilišta u Zagrebu osjeća se pozvanim da riješi to pitanje. Međutim, kako urbanizam, očito, u Zagrebu više ne stanuje, trebalo bi čuti što o održivom građenju kažu nezavisni arhitekti, šumari, agronomi, zdravstveni stručnjaci, energetičari... Kad obolite od žutice, ne zovete upomoć zubara. Zar ne?

Je li moguće da nitko nije ponudio rješenje križanja Cesarčeve i Kurelčeve u obliku zelene površine s malim arboretumom niskog bilja. Zar nikakva nova biljka ne može rasti u betonskom srcu Zagreba?

Novopečeni Zagrepčani koji sebe nazivaju purgerima i pokušavaju kajkati, uvjereni su da je razvoj i napredak grada u betonu i staklu, idejama čudnih arhitekata i njihovih investitora. Šangaj u srcu Kaptola i Gradeca.

A što je s gradom po mjeri čovjeka?


Vijećnici gradske četvrti
Gornji grad-Medveščak

Vlasta Toth
Lidija Gredičak
Siniša Dvornik