Regionalno izdanje svjetski uglednog časopisa u Hrvatskoj se može nabaviti samo u nekolicini alternativnih knjižara jer ga Tisak, navodno zbog tržišne nepodobnosti, odbija distribuirati. Preostaje nam tek da nagađamo u čemu se sastoji Z-magazinova nepodobnost: u subverzivnosti sadržaja, činjenici da se tiska na srpskom jeziku, niskoj nakladi - ili u kombinaciji jednog, drugog, trećeg i još koječega.

Sredinom 2007. godine Pokret za slobodu iz Srbije pokrenuo je balkansko izdanje Z magazina. Originalno izdanje ovoga časopisa nastalo je sada već davne 1987. godine u SAD-u. Pokrenuli su ga angažirani intelektualaci, aktivist i pisac Michael Albert, te spisateljica, glumica i radikalna feministkinja Lidya Sargent. Svoje radove u njemu su objavljivali neki od najznačajnijih svjetskih autora, među kojima Noam Chomsky i Naomi Klein. Za razliku od tiskovina sličnog slobodarskog sadržaja koje se najčešće distribuiraju alternativnim kanalima, građani Srbije svaka tri mjeseca mogu kupiti balkansko izdanje Z magazina na svojim kioscima. U proboju na hrvatsko tržište izdavači nisu bili takve sreće, jer Tisak d.d. odbio ga je distribuirati. U Srbiji nismo imali većih problema da nađemo distributera za magazin, ako izuzmemo dosadne birokratske formalnosti, dok nam je hrvatski Tisak odbio distribuciju uz obrazloženje da časopis nije 'tržišno podoban', rekao nam je Milenko Srećković, jedan od urednika časopisa. Zašto Tisak šuti? Prema Srećkovićevim riječima, uredništvo Z magazina u to vrijeme imalo je informaciju da samo Tisak distribuira tiskovine iz Srbije u Hrvatsku. To se, izgleda, sada promijenilo, pa postoje dva distributera, no nakon što nas je Tisak odbio, počeli smo se oslanjati na mrežu infoshopova koja se na područjima bivše Jugoslavije sve više razvija, tako da nismo ni kontaktirali druge distributere. Uprava Tiska danima nam je bila nedostupna za komentare o ovom slučaju. Iako bi se na prvi pogled učinilo kako Tisak d.d. ovakvom odlukom krši hrvatski Zakon o medijima u kojem jasno stoji kako su distributeri tiska obvezni utvrditi i objaviti na uobičajeni način Opće uvjete za distribuciju tiska te ne smiju odbiti preuzimanje u distribuciju tiska drugog nakladnika koji to zatraži i izjavi da prihvaća objavljene Opće uvjete, u Općim uvjetima distribucije i prodaje tiska već u prvom članku stoji kako se ti uvjeti ne odnose se na Nakladnike inozemnih tiskovina. No prema kojim to kriterijima uprava Tiska odlučuje hoće li distribuirati neke inozemne tiskovine, i dalje ostaje nepoznato.

z_magazin_1.jpg

Nije nam poznato prema kojem zakonu ili internim pravilima kuće je odbijena distribucija. Kontakt osobe iz 'Tiska' rekle su nam da o tome razgovaramo sa centralom od koje smo zatražili pismeno obrazloženje i potvrdu da su nas odbili, ali nismo nikada dobili nikakav povratni odgovor, dodao je Srećković. Iako se tiskovine sličnog sadržaja rijetko ili gotovo nikad ne viđaju na prodajnim mjestima kao što su kiosci, članovi Pokreta za slobodu odlučili su se za takav način distribucije budući jer im je stalo do što šire promocije ideja koje zastupaju. Naklada prvog broja bila je tisuću primjeraka, a zatim je iz broja u broj rasla, tako da sada iznosi oko dvije tisuće. Svi Z-ovi ljudi Ovdašnji Z magazin sastoji se od prevedenih tekstova iz originalnog globalnog primjerka te od tekstova autora sa ovih prostora koji se bave balkanskim temama. Tako neki od prošlih brojeva sadrže intervjue sa Marijom Simović, aktivistkinjom Švedskog komiteta, organizacije koja se bori za prava izbjeglica s prostora bivše Jugoslavije na azil u Švedskoj, Tariqom Alijem, pakistanskim piscem i filmskim režiserom koji raspada Jugoslavije naziva tragedijom, Michaelom Albertom, predavačem, piscem i jednim od urednika originalnog Z magazina o primjenjivosti participativne ekonomije na Balkanu, te tekst Michaela Barkera o kontroliranju revolucije u Istočnoj Europi. Velik dio tekstova samih urednika časopisa Ivana Zlatića, tajnika Savjeta za borbu protiv korupcije u Srbiji, Marije Radišić, diplomirane arhitektice iz Srbije te Vladislava Bailovića i Milenka Srećkovića, apsolvenata Svjetske književnosti na Univerzitetu u Beogradu, posvećeni su pravima izbjeglica i studenata te sindikalnim borbama na prostorima bivše Jugoslavije. Magazin donosi opširna izvješća o borbi radnika tvornica iz Zrenjana, nekadašnje velike industrijske zone. Osim njih, autori tekstova i stalni suradnici su i Nemanja Džuverović, asistent na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, Marko Strpić, hrvatski aktivist, prevoditelj i osnivač izdavačke kuće Što čitaš?, Žiga Vodovnik, mladi profesor na odjeljenju društvenih znanosti Univerziteta u Ljubljani i Andrej Grubačić, mladi profesor na fakultetu u San Franciscu. Veliku podršku imaju i u inozemstvu, od ljudi porijeklom iz balkanskih zemalja koji su okupljeni pod imenom Global Balkans. Prvi broj domaće verzije Z magazina financirali su organizirani radnici s malo većim primanjima, a kasnije su tu ulogu preuzele donacije čitatelja magazina. Američka redakcija im je nakon početne sumnje prouzročene neuspjehom španjolskog izdanja Z magazina također obećala stalan priljev određene financijske pomoći.

z_magazin_2.jpg

Uredništvo svoj alternativan medij strogo odjeljuje od medijskih sadržaja kojima smo svakodnevno okruženi. Mediji su postali roba na tržištu koja pokušava da opstane dodvoravanjem čitatelju preko ’magazinskih čari’ kao što su nage žene, kolor fotografije, tabloidne vijesti, ekskluzivni intervjui… 'Z magazin' se ne namjerava natjecati sa industrijom manipulacije, već nalazi put do čitatelja na razne načine, najčešće putem preporuke čitatelja koji su se već sreli sa njim, kaže Srećković. Pokret za slobodu Urednici domaće verzije Z magazina kao i neki članovi njihove redakcije, aktivisti su organizacije Pokret za slobodu (Freedom Fight) koja je u Srbiji nastala nedugo nakon pada Slobodana Miloševića, okupljanjem ljudi koji su bili angažirani u pojedinačnim borbama - neki za radnička, drugi za izbjeglička, ili studentska prava. Nova, ’demokratska’ vlast je također nastavila voditi društvo u smjeru koji ogroman sloj stanovništva ostavlja bez osnovnih sredstava za život i razvoj. Radnici ostaju bez posla i tvornica, o izbjeglicama i Romima se ne vodi računa, studentima se uvode sve veće školarine, dok istovremeno političari i nevladine organizacije uvjeravaju stanovništvo o neophodnosti žrtvovanja jednih da bi drugi dograbili dio kolača sa trpeze razvijenih zemalja, rekao nam je Srećković. Dok je Z magazin iz nejasnih razloga nemoguće naći na hrvatskim kioscima, svi objavljeni primjerci nabavljivi su u nezavisnoj izdavačkoj kući Što čitaš? ili tokom Subverzija, večeri medijske gerile i poetskog terorizma koje se održavaju svakog ponedjeljka u 19 sati u net klubu MaMa, u Preradovićevoj 18 u Zagrebu, u Rijeci u infoshopu Škatula, a u Puli u infoshopu Mica-Maca.