H-Alter
Foto: www.057.infoFoto: www.057.infoRijetki će znati da danas slavimo 150. godišnjicu puštanja u promet prve željezničke pruge koja je prošla kroz Zagreb. U godini ove važne obljetnice HŽ se sprema ukinuti veliku većinu, 44 od 56, međunarodnih linija koje prolaze kroz Hrvatsku.

Međutim, upravo su željeznice jedino prometno sredstvo koje donekle odgovara izazovima budućnosti, i onima posrnule socijalne pravde i ogromnim ekološkim izazovima koji su pred nama.

Rijetki će znati da danas slavimo 150. godišnjicu dolaska prvog vlaka u Zagreb. Prvi vlak stigao je na prvi zagrebački kolodvor, danas poznat kao Zapadni, 1. listopada 1862. Time je otvorena za promet željeznička pruga Zidani Most - Zagreb - Sisak /Galdovo, koja je prva pruga koja je prošla kroz Zagreb i šire zagrebačko područje. Krajem ove godine, međutim, s novim voznim redom HŽ-a, 9. prosinca, iz Zagreba i kroz Zagreb će prestati voziti gotovo svi međunarodni vlakovi. Naime, HŽ su najavile ukidanje čak 44 od 56 postojećih međunarodnih linija koje prometuju kroz Hrvatsku. Ukoliko se najave ostvare, svakodnevno će voziti po jedan par vlakova tek na relacijama: Zagreb - Beč, Beograd - Zagreb - Villach, Zagreb - Villach - Frankfurt i Beograd - Zagreb - Zurich. U ljetnoj sezoni vozit će još po jedan par vlakova na relacijama Budimpešta - Split  i Sarajevo - Ploče. Tako u 21. stoljeću ostajemo bez praktički ikakvog javnog prijevoza, primjerice, zimi za Mađarsku.


plakathz.jpg plakathz.jpg

Da, mnogo je nevjerojatnih propusta u poslovanju Hrvatskih željeznica. Tako već jedno pola godine ne možete provjeriti vozni red na njihovom web sajtu. Do online kupovine karata nikada nisu ni stigli. Iritantno često kada sjednete u vlak, saznate da ćete dio puta morati prijeći autobusom. U vlakovima nema utičnice za laptop, autobus je brži, netko se boji ispadanja iz tračnica nagibnog vlaka, a netko lopova na koje upozoravaju kondukteri na putu za Split. Puno je razloga koje će prosječni građanin navesti zašto je odustao od vlakova.

Loš imidž koje je u javnosti dodatno pogoršalo nekoliko nesreća nisu se nikada previše potrudili ispraviti, a čak i dobre programe koje provode u HŽ-u ne oglašavaju. Ljetos je primjerice po cijeni dva mjesta u spavaćim kolima za Split bilo moguće besplatno vlakom prevesti automobil, što vas je na kraju ispalo jeftinije od goriva i cestarine. Za ovo, međutim, malo je tko znao.

Odustali smo negdje i nekako u razdoblju od ovih 150 godina od vlakova. Zato i ova posljednja događanja s Hrvatskim željeznicama prolaze u tišini, od toga da Gredelj odlazi u nepovrat, pa se vlakovi više neće graditi u Hrvatskoj, do najava ukidanja tisuća radnih mjesta u raznim tvrtkama HŽ-a i ukidanja međunarodnog prometa.

Ukoliko se najave ostvare, svakodnevno će voziti po jedan par vlakova tek na relacijama: Zagreb - Beč, Beograd - Zagreb - Villach, Zagreb - Villach - Frankfurt i Beograd - Zagreb - Zurich

Međutim, upravo su željeznice jedino prometno sredstvo koje donekle odgovara izazovima budućnosti, i onima posrnule socijalne pravde i ogromnim ekološkim izazovima koji su pred nama. Već je ove godine drastično pala prodaja automobila. Sve si više osiromašenih građana ne može priuštiti automobil, niti njegovo skupo održavanje. Od 2006. godine godišnja količina eksploatacije nafte stagnira, i cijene benzina od tada su osuđene samo na kontinurirani rast. Ne samo da si ne možemo priuštiti benzin iz ekonomskih razloga, ne možemo si priuštiti ni spaljivanje fosilnih goriva iz ekoloških razloga. Klimatske promjene drže već za vrat i svakog od nas. Suša koja traje već nekoliko godina nije izazvala, međutim, puno više vriska od reakcije na propast željeznica.

Kao jednu od strategija smanjenja štetnih emisija, EU je usvojila prometnu politiku koja propisuje da se do 2050. godine većina putničkog prometa na srednje udaljenosti treba odvijati željeznicom

Iako ni željeznice nisu imune na uporabu fosilnih goriva i zagađenje, u usporedbi s ostalim dostupnim prijevoznim sredstvima, one su daleko učinkovitije. Zato je i Europska unija, kao jednu od strategija smanjenja štetnih emisija, usvojila prometnu politiku koja propisuje da se do 2050. godine većina putničkog prometa na srednje udaljenosti treba odvijati željeznicom. Htjeli ili ne htjeli, budućnost će izgledati drugačije, a da postoji ikakva strategija prilagodbe novim uvjetima u Hrvatskoj, usmjerili bismo svoje resurse i znanja na očuvanje željeznice. Jednako kao što su prije 150 godina uvele demokratičnost u prijevoz, željeznice mogu spasiti dostupnost prijevoza na veće udaljenosti širem krugu ljudi u 21. stoljeću.

Odustajanjem od željeznica zbog razloga vlastite udobnosti (i opet nešto što nam je postojeći kapitalističko-potrošački sustav nametnuo kao najvažniji prioritet) i sami smo dali opravdanje koje danas nudi uprava HŽ-a. „46 od 56 međunarodnih linija stvara gubitke u iznosu od 38,6 milijuna kuna na godinu. Kada se analizira broj putnika na tih 46 međunarodnih linija, prosječno se vozi 31 putnik po vlaku."

Činjenice jesu da se premalo građana vozi vlakovima i da željeznice ne posluju financijski održivo. Gubitke svakako treba smanjiti, međutim ne nauštrb ukidanja željezničkih linija pod krinkom neisplativosti, jer bi pod tom isprikom vjerojatno mogli ukinuti i većinu preostalih željezničkih veza, a i mnoge druge linije neželjezničkog javnog prijevoza. Putnike treba izvući iz automobila i vratiti u vlakove, a to se ne radi smanjenjem mogućnosti već poboljšanjem dostupnosti i usluge. Jednom kada se veze prekinu puno ih je teže kasnije uspostaviti. A koliko će nas za deset ili dvadeset godina moći putovati automobilom ili avionom? Hoće li to uopće u svijetu koji je završio fazu prosperiteta fosilnih goriva biti moguće? Što mogu učiniti danas da spasim svoje pravo na prijevoz sutra?  To su sve pitanja na koja bismo, na dan 150. obljetnice dolaska prvog vlaka u Zagreb, trebali potražiti odgovor.

 


Potpišite peticiju protiv ukidanja međunarodnih željezničkih linija!

 

zeleno.png
<
Vezane vijesti