H-Alter
Foto: H-AlterFoto: H-AlterOve smo godine donosili reportaže iz Palestine, pružili pogled na najdublji rudnik ugljena u Europi iza šume Hambach, ali i tisuće izbjeglica i migranata na ulicama Bihaća. U brojnim intervjuima bavili smo se vodom kao temeljnim ljudskim pravom, zamišljanjem drugačijeg svijeta, životom bez stvaranja otpada, borbom za javno, gradskim inicijativama i samoorganiziranjem. Nastavili smo pisati o klimatskim promjenama i opasnom otpadu. Analizirali smo trap i metal, intervjuirali bendove, pisali o nogometu i Lilianu Thuramu. Pročitajte, podsjetite se. Hvala svim našim suradnicama i suradnicima.

Ovo je tek djelić, maleni pokušaj presjeka raznolikosti onoga o čemu smo pisali u 2018. godini. Hvala svima koji pišete i svima koji čitate.

Kako su opanci, a ne puške, spasili svijet, Filip Lazarević

"Iz nametnute dinamike diskursa hrabrosti i kukavičluka proizilazi da su dezerteri, u vrijeme nacije, krajnje izdajice i kukavice. Za nacionalizme, veće izdaje nema, niti postoje izgovori za ovakav čin. Zaboravljamo pritom 'neugodnosti' - da je Prvi svjetski rat završio pobunama na ulicama, a ne na frontu. Zaboravljamo mornare u Kielu koji odbijaju naredbu za samoubilački napad na britanske brodove i marširaju kroz grad uz štrajkujuće lučke radnike. A zaboravljamo i Vladimira Živkovića, koji okreće tenk s hrvatske granice, i vozi ga nazad u Beograd, gdje se parkira pred Skupštinu". Više pročitajte ovdje.

Čovjek kao Thuram, Ivana Perić

"Uoči finala Svjetskog nogometnog prvenstva, želim pričati o Lilianu Thuramu, Francuzu koji je prije dvadeset godina zabio dva presudna gola, koja su Hrvatsku razdvojila od finala. Dok čekam na jednu bijednu gestu solidarnosti nekog nogometaša za vrijeme ovog prvenstva, koje prati čitav svijet, nema mi druge nego prisjetiti se njega, koji je ostao nešto kao posljednji romantik nogometa, u kontekstu sportaša i borca za društvenu pravdu". Više pročitajte ovdje.

Palestinski dnevnici, Lidija Čulo (Palestina)

"Hebron ili al-Khalil na arapskom, palestinski je grad u kojem se izraelsko-palestinski sukob toliko krvavo prelomio da mu je priuštio titulu 'najproblematičnijeg grada' Zapadne obale, a meni mjesto u posebnoj sobi za ispitivanje na dolasku. 'Zemlja ne pita tko tu živi', priča mi jeruzalemski Palestinac uz šalicu arapske kave. 'Ona je bila tu prije nas i bit će tu poslije nas, pa oko čega se onda ubijamo? Kad smo već sad tu, zašto ne bismo, poput Emirata ili SAD-a, bili zajedno, pa neka se država zove Ujedinjeni arapsko-izraelski teritoriji, ili kako god'." Više pročitajte ovdje. Drugi nastavak dnevnika pronađite ovdje, a treći ovdje.

Foto: Lidija Čulo Foto: Lidija Čulo

Nogomet, nacionalizam i mafija, Toni Gabrić

"Milojko Pantić, ugledni sportski komentator: 'Enormni kapital koji se vrti u nogometu i oko nogometa, razlog je neviđene korupcije i po vertikali i po horizontali, od vrha do dna. Srpskim nogometom, a manje-više slično je i u ostalim bivšim jugoslovenskim republikama, vlada sprega kvazi-menadžera, političara i mafije. U svim bivšim jugoslovenskim republikama osim Crne Gore i odskora Makedonije, na delu je vlastodržačko besčašće kvazi-nacionalista i lažnih patriota. Oni ne dozvoljavaju da se države modernizuju, da se uspostavi vladavina prava i zakona, a ne izabranih ljudi'." Više pročitajte ovdje.

Nitko više ne zamišlja drugačiji svijet, Ivana Perić

"Antonio Šiber, znanstveni savjetnik na Institutu za fiziku: 'Specijalizacija nije posljedica toga što u njoj postoji šira korist za društvo, nego konkretna korist za profit. Umjesto da znanost i obrazovanje uvjetuju kakva bi ekonomija trebala biti, ekonomija uvjetuje kakvo obrazovanje i znanost trebaju biti. Javni interes je postao prosta riječ zato što se ne može monetizirati. Nitko više ne govori 'pad', nego 'negativni rast', toliko je ukorijenjena fantazija o rastu. Najgore je što se propaganda o 'najboljem od svih svjetova' prodaje populaciji koja više ne može zamisliti drugačiji svijet'." Više pročitajte ovdje.

Gradimo Bek, Bek gradi nas, Ana Kuzmanić

"'Pogledajte bilo koji segment društva, od pitanja stanovanja do pitanja kulture, ide se prema tome da se svaki oblik alternative marginalizira i da u konačnici ljudi odustanu jer su im ili uskraćena sredstva za rad ili su im ukinuti programi. Kroz ovakav način rada želimo pokazati kako promjena mora dolaziti od nas samih i da možemo napraviti puno toga ako se organiziramo. Ljudi trebaju osvijestiti da postoji alternativa poput skvotiranja i da se stvari u društvu trebaju mijenjati', pojašnjava u razgovoru za H-Alter članica kolektiva Bek." Više pročitajte ovdje.

Foto: Ana Kuzmanić Foto: Ana Kuzmanić

Voda je temeljno ljudsko pravo, Saša Šimpraga

"Sanja Barić, stručnjakinja za ustavno pravo i profesorica na riječkom Pravnom fakultetu: 'Postojeća zakonska regulacija ne štiti dovoljno kvalitetno trajnost, dostupnost i kvalitetu opskrbe vodom. Uopće nije jasno kolika je to najmanja količina, a ni kako je osigurati u slučajevima kada pojedino kućanstvo nije u mogućnosti plaćati. RH je prva država u EU po količini izvora vode po per capita stanovniku. Ako svoje prirodno blago ne zaštitimo, nismo zavrijedili da se nazivamo racionalnim bićima. Koliko nam se još katastrofa treba dogoditi da shvatimo o čemu je tu riječ?'". Više pročitajte ovdje.

Može se živjeti bez stvaranja otpada, Marina Kelava

"'Ovakav životni stil je puno jednostavniji nego što se čini na prvu', kaže Anamarija Prgomet iz Zagreba o tome kako je živjeti bez stvaranja otpada. Dok većina stanovnika Hrvatske i dalje trpa većinu otpada u istu vreću za smeće, sav otpad koji Anamarija proizvede na mjesečnoj razini ne napuni ni jednu limenku. 'U nedostatku kvalitetnog sustava odvajanja i recikliranja kakvog imamo diljem Hrvatske, ovakvi primjeri su dragocjeni. Smanjenje nastanka otpada prioritet je svakog dobrog sustava, a osviješteni pojedinci temelj su promjena', ističe Marko Košak iz Zelene akcije". Više pročitajte ovdje.

Ljudi govore, a istorija (se) piše, Ivana Perić (Bihać)

"Više od tisuću izbjeglica i migranata luta i čeka po Bihaću, u njegovim se napuštenim i oronulim zgradama sklanja, u želji da nastave preko zelenih bregova, do granice s Hrvatskom pa dalje u Europu, gdje već tko sanja, gdje ima obitelj, gdje može dobiti posao. Ljudi su ovdje došli od svugdje – Iran, Pakistan, Afganistan – izgovaraju najčešće. Kiša je neumorna, u rukama im boce vode i energetska pića, a oči izgledaju kao konj kojeg su predugo tjerali na juriš – ne sjaje se, nego gore. 'Malo nam je grad živnuo. Neka ih, i mi smo bili izbjeglice', komentiraju gosti u lokalnom kafiću". Više pročitajte ovdje.

Foto: Ivana Perić Foto: Ivana Perić

Profesija novinar/novinarka: Trasiranje puta u propast, Helena Popović

"Novinarstvo je mrtvo! Živjelo novinarstvo? Upravo je komercijalizam inicirao pad broja novinara, korporatizaciju vijesti i trivijalizaciju sadržaja, smanjenje raznolikosti sadržaja vijesti unatoč rasta broja medija. 'Aplikabilnost za tržište' postaje glavni ideologem koji leži u korijenu niza negativnih trendova u visokom obrazovanju, a posebno se odnose na marginalizaciju društveno-humanističkih programa. Postavlja se pitanje što sveučilište može ponuditi ako je praksa ključ?". Više pročitajte ovdje.

Ljevica u cyberspaceu, Armin Protulipac

"U kontekstu rasprava o strategiji i taktici ljevice, internetska promidžba nepravedno je zapostavljena tema. Na sporiji razvoj lijevog YouTubea utjecale su već standardne boljke ljevice – akademizam, unutarnje podjele i prozivke zbog stvarnih ili izmišljenih ideoloških zastranjenja, te skepsa spram 'otuđujućih' i visoko individualiziranih medija kao što je YouTube. Desna online propaganda u međuvremenu cvjeta, a opasnom ju čini njen potencijal za vlastitu daljnju reprodukciju. LeftTube, koji se još razvija, dobar nam je podsjetnik i na to da ljevica može biti zabavna." Više pročitajte ovdje.

Obrazovanje i klasa, Ivana Perić

"Socijalno podrijetlo učenika pokazuje se velikim utegom u obrazovnom procesu, naročito u zemljama pogođenima ekonomskom krizom, među kojima je i Hrvatska. Pitanje klase nije nestalo iz obrazovanja, ono njime orbitira na brojnim razinama. U akademskom svijetu brojni djeluju po načelu da su radničke klase kaotične i da djeca trebaju školu da bi im se nametnula kontrola, a ne pružilo znanje. Djeca iz bogatih obitelji mnogo su slobodnija po tom pitanju - osjećaju se zaštićeno, osjećaju da je moć na njihovoj strani. Bez problema će dizati ruke, izazivati autoritete, prisvajati prostor i riskirati". Više pročitajte ovdje.

'Mi smo priroda koja brani samu sebe', Marina Kelava (Berlin)

"Pogled na najdublji rudnik ugljena u Europi iza šume Hambach koja je postala simbol na kojoj se lome i 'zeleni' imidž koji je Njemačka pokušavala graditi i sveukupne klimatske politike EU, nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Apokaliptični prizor dijela planeta s kojeg je zajedno s ugljenom uklonjen i sav život, poziva na pozdrav i klimi kakvu poznajemo i planetu koji će sasvim sigurno krenuti dalje i bez čovjeka. No, tisuće ljude koji s druge strane rudnika satima sjede na tračnicama u najvećoj akciji građanskog neposluha protiv ugljena ikad, imaju se pravo nadati da je drugačiji svijet ipak moguć, kao što su napisali na transparentima." Više pročitajte ovdje.

Foto: Marina Kelava Foto: Marina Kelava

Sretna škola iz Škabrnje, Marina Kelava

"Nisu zadobili naslovnice novina, a H-Alter misli da su trebali. Učenici i učenice OŠ Vladimira Nazora - Škabrnja iz male općine Škabrnja kraj Zadra osvojili su početkom tjedna u Abu Dhabiju na Tjednu održivog razvoja prestižnu Zayed Future Energy Prize nagradu u iznosu 100.000 US$ u kategoriji europskih škola. Nagradu koju dodjeljuje Vlada Ujedinjenih Arapskih Emirata u više kategorija u području inovativnosti, liderstva, utjecaja i dugoročne vizije održivog razvoja i obnovljivih izvora energije, osvojili su za svoj projekt Sretna škola Plave ekonomije, u konkurenciji nekoliko stotina škola". Više pročitajte ovdje.

Toplo, topije, Ana Kuzmanić

"Analiza Europske mreže za data novinarstvo (European Data Journalism Network) preko 100 milijuna meteoroloških podataka pokazuje kako je svaki veći grad u Europi topliji u 21. stoljeću, nego što je bio u prošlom. Zahvaljujući podacima Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), koji uključuju različite meteorološke podatke, EDJNet je analizirao promjene u temperaturi za period od 1900. do 2017. godine u više od 500 gradova u Europi, od čega se sedam njih odnosi na Hrvatsku, tj. na Zagreb, Split, Rijeku, Osijek, Slavonski Brod, Pulu i Zadar." Više pročitajte ovdje.

Opasni otpad o kojemu se šuti, Marina Kelava

"U svijetu se godišnje proda pet bilijuna cigareta, a trećina opušaka završi u okolišu. 'Najpodcjenjeniji okolišni problem današnjice su upravo opušci. Većina ljudi misli da su filteri napravljeni od biorazgradivog materijala, no oni su ustvari od plastike, a iz opušaka se u okoliš cijede kemikalije i teški metali', kaže Thomas Novotny, profesor globalnog zdravlja na Sveučilištu Kalifornija u San Diegu i jedan od osnivača Cigarette Butt Pollution Projecta." Više pročitajte ovdje.

Kreće li Bandićev napad na Branimirac i Krešimirac? Suzana Dobrić Žaja

"Iako se radi o jednom od najvažnijih recentnih zahvata u javnom prostoru, na službenim stranicama Grada Zagreba o projektu 'Pješačkog centra izvrsnosti' nema nikakvih informacija. Nakon spornog preuređenja Trga žrtava fašizma, spominju se još tri lokacije za buduće uređenje i potencijalnu devastaciju - Branimirova tržnica, Trg Petra Krešimira IV. i Ulica Franje Račkoga. Grad Zagreb najavljuje preuređenje Branimirove tržnice i Trga Petra Krešimira IV., a sve se ponovno događa bez arhitektonskog natječaja i javne rasprave sa stručnom i zainteresiranom javnošću." Više pročitajte ovdje.

Foto: Vratite magnoliju Foto: Vratite magnoliju

Šetanje gradom je inspiracija i otpor, Ivana Perić

"'Istraživanje grada, boravak na javnim površinama, interakcija s prolaznicima, sve su to aktivnosti koje su posve nekonzumerističke i opiru se klasifikaciji 'proizvoda'. U doba kada se pokušava privatizirati čak i pitka voda važno je čuvati besplatne djeliće života, aktivizam. Ne znam što je gore - beskonačni pokušaji komercijalizacije svakog kvadratnog metra gradske površine ili gradska politika koja se trajno oglušuje na potrebe građana i suvremene trendove u organizaciji gradskog života', govori Vanja Radovanović, autor bloga Nepoznati Zagreb i voditelj projekta Mapiranje Trešnjevke." Više pročitajte ovdje.

Muškarcima gradovi, ženama zaborav, Ana Kuzmanić i Ivana Perić

"Vizualizacija gradske javne sfere važan je dio oblikovanja kolektivne memorije, kao i zamišljanja (drugačije) budućnosti. Hrvatski gradovi u nazivima svojih ulica gotovo u potpunosti izostavljaju povijest žena. Od analizirana 64 grada u H-Alterovom istraživanju, tek devet gradova ima pet ili više od pet posto ulica nazvanih po ženama. Više od polovice analiziranih gradova ima manje od dva posto ulica nazvanih po ženama, a među njih spadaju i neki od najvećih gradova u zemlji. Jedanaest gradova nema nijednu ulicu nazvanu po ženi." Više pročitajte ovdje.

Zagreb očima beskućnika, Ivana Perić

"Invisible Zagreb (Nevidljivi Zagreb) prva je (anti)tura Zagrebom koju vode bivši i sadašnji beskućnici. Tura je edukacijskog, a ne turističkog karakatera, beskućnici sami biraju kako će predstaviti sebe i Zagreb, a prihodi idu i za poboljšanje životnih uvjeta beskućnika. 'Ljudi kad vide parkove obično razmišljaju o odmoru, opuštanju, zelenilu, javnom dobru. Ali za beskućnika, koji je iz parka protjeran kad zaspe na klupi, parkovi su zabranjena zona', priča voditelj ture Mile Mrvalj, pokazujući rukom prostrani Tomislavac, voljeno okupljalište brojnih građana". Više pročitajte ovdje,

Foto: Ivana Perić Foto: Ivana Perić

Kratka povijest trapa, Juraj Katalenac

"Zašto je trap više od leana i autotunea i kako je postao najvažniji hip hop zvuk danas. Od Versace, Versace, Versace, pa do Gucci Gang, Gucci Gang, Gucci Gang i Percocets, Molly, Percocets svatko tko prati modernu glazbu ili hip-hop se već odavno susreo s trapom. Trap je od glave do pete promijenio hip-hop, izvršivši revoluciju beatova, slenga, ugođaja, tema, kreativnosti, kao i osvajanja mainstreama te i u 2018. nastavlja širiti vidike i pristupe hip-hop zvuka." Više pročitajte ovdje. Drugi i treći dio trilogije o trapu pronađite ovdje i ovdje.

Scena je takva kakvu ju sami napravimo, Ivana Perić

"U garažama na križanju Držićeve i Vukovarske probe održava zagrebačka hardcore četvorka Ponor – Lana, Dinko, Jakić i Slobić. Tu smo da popričamo o novom albumu Prah i pepeo, životu, šovinizmu i panku, lošim filmovima i milozvučnosti vrištećeg materinjeg jezika. 'Nasilje na gigovima me smara. Muzika koju sviramo je možda agresivna, ali to ne znači da takva mora biti i publika', kaže Slobić. 'Nikad neću zaboraviti situaciju kad smo došli na koncert gdje su se drugi članovi bendova pozdravili sa svim dečkima, osim sa mnom, jer me nitko nije doživljavao kao članicu benda', priča Lana." Više pročitajte ovdje.

Nije metal dogma, metal je ča, Ivana Perić

"'Ja sam metalac, ali imam problema s metalcima koji ne dozvoljavaju promjene. Naša krilatica je od početaka bila Smrt ozbiljnom metalu. To je više u smislu – možemo propitivati metal, nije metal dogma. U glazbi se treba i uživati. Volim doći na bend koji se smije dok svira. Metalci kao da se toga srame, uzimaju to kao znak neozbiljnosti. Postoji isforsirani gard opakosti koji je nama nepotreban', priča Armageljon Espaljon iz Po' Metra Crijeva, benda koji na hrvatsku scenu pionirski donosi ča metal. Bitno im je reagirati i na fašizaciju, pa tako na novom albumu pjevaju - Vrnuli su se Partizani." Više pročitajte ovdje.

Za kraj.... Treba nam vaša podrška u 2019. godini.

Neprofitni mediji primorani su danas na projektno preživljavanje, a projektna logika – osim što sputava tematski i administrativno - ne ostavlja novinarstvu toliko važan prostor za istraživanje i vrijeme. Nesigurna budućnost ide u paketu s kratkotrajnim financiranjem, a to onemogućava profesionalno opstajanje i razvijanje medija. Stoga je H-Alteru kontinuirano potrebna podrška čitatelja i čitateljica. Ukoliko želite podržati naš rad, više informacija o doniranju pronađite ovdje. Veliko hvala i sretna i solidarna nova godina svima!

<
Vezane vijesti