U istom tjednu u kojem je Mihael Zmajlović imenovan ministrom zaštite okoliša, njegovo je ministarstvo odobrilo da postupak procjene utjecaja na okoliš megalomanskog golf projekta na Srđu počne prije dovršenja urbanističkog plana uređenja. "To je traženo u vrijeme mog mandata, ali nisam potpisala", kaže smijenjena ministrica Mirela Holy.

"Smatram da se prema zakonu prvo mora riješiti sva prostorno planska dokumentacija."

Ministru zaštite okoliša i prirode Mihaelu Zmajloviću izglasano je povjerenje u Saboru 13. lipnja, da bi već 15. lipnja iz njegovog Ministarstva bilo odobreno da počne postupak procjene utjecaja na okoliš megalomanskog apartmanizacijsko-golferskog projekta na Srđu - unatoč tome što još nije dovršen Urbanistički plan uređenja toga područja. Kako H-Alter doznaje, ovaj zahtjev Mirela Holy za svog ministarskog vijeka nije odobrila.


Mihael Zmajlović, čovjek koji brzo rješava zadatke

zmajlovic.jpg zmajlovic.jpg

"Zahtjev investitora i Grada Dubrovnika stigao je u Ministarstvo zaštite okoliša. Mi smo zatražili mišljenje od Ministarstva graditeljstva i oni su odgovorili da je tako nešto moguće, jer su tumačili Urbanistički plan uređenja kao provedbeni dokument. Naime, bili su već neki presedani da se s postupkom procjene utjecaja na okoliš počne prije dovršetka prostorne dokumentacije. Tako je bilo s bioenerganom u Velikoj Gorici. Ja se s tim ne slažem. Smatram da prema zakonu sva prostorno-planska dokumentacija mora biti gotova prije početka postupka procjene utjecaja na okoliš.", komentirala je za H-Alter Mirela Holy.

Ministarstvo zaštite okoliša kaže pak da su odluku donijeli na temelju mišljenja Ministarstva graditeljstva. Na upit zašto su uopće slali zahtjev, Grad Dubrovnik odgovara nam slanjem mišljenja Ministarstva graditeljstva od 16. ožujka kako "postupak procjene utjecaja na okoliš treba provesti istovremeno s postupkom izrade UPU-a kako bi se mjere zaštite okoliša mogle ugraditi u konačno rješenje UPU-a".

Građani Dubrovnika okupljeni u inicijativu Srđ je naš, koji se već dugo bore za transparentnost u odlučivanju o Srđu, revoltirani su ovakvim tumačenjima zakona. Već i proceduru izrade Urbanističkog plana uređenja smatraju nezakonitom jer nije usklađen s prostronim planom višeg reda, onim Županije Dubrovačko-neretvanske. Protiv odluke grada Dubrovnika o nastavku izrade UPU-a podnijeli su i tužbu upravnom sudu i prijavu urbanističkoj inspekciji koje još nisu riješena.

"Govorimo o Studiji utjecaja na okoliš koja se temelji na idejnom rješenju koje nameće investitor. To rješenje nije usklađeno sa županijskim prostornim planom, niti je prošlo javnu raspravu. Ovo je zloupotreba zakona i procedure da bi se za nezakonit prijedlog rješenja projekta na Srđu dobila stručna potpora povjerenstva koje imenuje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Članovima povjerenstva ministar je dao nezahvalnu zadaću da zloupotrijebe svoje stručne kompetencije i odrade ocjenu studije koja nije u skladu sa zakonom. Uz sve to, rješenje koje ocjenjuju i dalje nosi broj od 240 vila", ističe Đuro Capor iz inicijative Srđ je naš.

zmaj-3_2.jpg zmaj-3_2.jpg

Unatoč godišnjim odmorima, nadležni su od lipnja uspjeli imenovati i članove povjerenstva za procjenu studije utjecaja na okoliš, a isto se već uspjelo i sastati 20. srpnja. U povjerenstvu se, zanimljivo, nalaze, H-Alterovim čitateljima ne sasvim nepoznata imena, jer smo ih već imali prilike spominjati kao ljude koji su primjerice golf terene u zaštićenom krajoliku Motovuna ili onaj uz sam rub Parka prirode Vransko jezero već odobrili kao okolišu sasvim prihvatljive.

Podsjetimo se samo slučaja golf igrališta Brkač u Motovunu. Komisija Ministarstva zaštite okoliša za procjenu studije utjecaja na okoliš kojom je presjedao Velimir Šimičić prvotno je odbila studiju. Šok u ministarstvu Marine Matulović Dropulić popravili su tada smjenjivanjem Šimičića. Na njegovo mjesto postavljen je Željko Cvrtila iz Ministarstva turizma i malo dorađena studija je uskoro prihvaćena. Predsjednik komisije koju je sastavilo Ministarstvo da procijeni valjanost studije utjecaja na okoliš golf terena uz Park prirode Vransko jezero bio je isti čovjek kao i u slučaju motovunske komisije, Željko Cvrtila iz Ministarstva turizma.

Mirela Holy: "Smatram da prema zakonu sva prostorno-planska dokumentacija mora biti gotova prije početka postupka procjene utjecaja na okoliš"

I pogodit ćete lako da se Željko Cvrtila nalazi i u komisiji koja ocjenjuje prihvatljivost 240 vila i dva golf igrališta za okoliš zaštićene ekološke mreže Srđa. Na listi osoba ovlaštenih za sjedenje u povjerenstvima izbrojali smo 263 ljudi, plus ljudi iz lokalnih samouprava, ali su samo neki popularni izbor. Tako su se, kao i Cvrtila, u komisijama i za golf na Vranskom i sada za Srđ našli i Snježana Đurišić iz Ministarstva graditeljstva, u oba povjerenstva zamjenica predsjednika, kao i ista osoba iz Ministarstva poljoprivrede.

"To pokazuje određenu dozu pristranosti Ministarstva koje uključuje ljude koji nisu pokazali istu dozu skepse prema golfu koju je pokazalo lokalno stanovništvo i civilno društvo. Ovo je previše opasan projekt da bi se na sve ove nedostatke moglo zažmiriti", komentirao je Capor.

U Ministarstvu zaštite okoliša na sve naše upite odgovaraju diplomatski, te su na pitanje zašto uvijek ista imena u komisijama odgovorili da se "članovi Povjerenstva imenuju s popisa ovlaštenih osoba, a Cvrtila je predstavnik Ministarstva turizma kojeg je predložilo navedeno ministarstvo".

"Jednom kada se povjerenstvo imenuje, ono bi trebalo odbaciti studiju ako uoči formalne nedostatke, a usklađenost s prostorno-planskom dokumentacijom jest uvjet za valjanost studije", tumači Željka Leljak Gracin, pravnica

golferi.jpg

Povjerenstvo za procjenu Studije utjecaja na okoliš međutim, sastalo se 20. srpnja, ali Studiju nije odbacilo već ju je poslalo na doradu s rokom do 7. rujna.

U Ministarstvu kažu da je povjerenstvo kao nedostatke u Studiji istaknulo "realno sagledavanje kapaciteta prostora, programskih sadržaja, uvjeta gradnje, mjera ograničenja, varijantnih rješenja, faznost izgradnje i dr., što je potrebno realizirati u skladu s važećim dokumentima prostornog uređenja".

Đuro Capor: "Ovo je zloupotreba zakona i procedure da bi se za nezakonit prijedlog rješenja projekta na Srđu dobila stručna potpora povjerenstva koje imenuje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode"

"Cijela je procedura farsa. Studije utjecaja na okoliš imaju gotovo zagarantiran prolazak jer mi nije poznat nijedan slučaj da Ministarstvo zaštite okoliša nije dalo suglasnost. Na Srđu, međutim, imamo još jedan novi element, jer se od članova povjerenstva traži da daju glas za nešto što još nije prihvaćeno prostorno planskom dokumentacijom. U trenutku kada niti jedno stručno tijelo ne podržava ovaj projekt dužni su o njemu raspravljati i pod pritiscima ministarstava dati mu prolaznu ocjenu", ocjenjuje Capor.

Golferski planovi po Hrvatskoj sada su već narasli na gotovo stotinjak terena, a već je prvo pokazalo kolike su zapravo količine vode potrebne za takav zahvat. Prema podacima Zelene Istre, golf igralište Crveni vrh u prvoj je godini rada potrošilo 500 tisuća kubika vode, koliko cijela Županija potroši u jednom zimskom mjesecu. Krajem kolovoza poljoprivrednici iz okolice pobunili su se jer je izvor koji su stoljećima koristili za napajanje stoke presušio prvi put u poznatoj povijesti. Inspekcija je ustanovila da je za zalijevanje golf terena crpljena voda iz podzemlja što je dovelo do isušenja izvora. 

"Problem nisu samo studije utjecaja na okoliš loše kvalitete, već je problem i taj što nitko ne kontrolira provode li se kasnije mjere zaštite prirode koje su propisane studijama. Inspekcije ne izlaze na teren osim po prijavi, a teško da neki građanin može znati koliko oni vode crpe pa da ih prijavi. Provedba mjera je čista komedija, a tvrtke koje rade golf terene nisu javne te nisu dužne davati podatke javnosti", ističe Dušica Radojčić iz Zelene Istre.

Nakon što je pak Vransko jezero u svibnju pretrpilo još jednu katastrofu kada su zbog suše i niskog vodostaja, kroničnog problem toga Parka prirode, poumirale velike količine ribe, jedan od vijećnika zadarska županije, Željko Kurtov, zatražio je na skupštini da se ispita može li Vransko jezero podnijeti golf u tom obimu za koji su dozvole već izdane. Župan Zadarske županije uputio je dopis Ministarstvu zaštite okoliša i prirode kojim je tražio da se preispita Rješenje Ministarstva kojim je utvrđeno daje zahvat - Golf igralište Baštijunski brig prihvatljiv za okoliš. Prema rješenju Ministartsva koje posjeduje H-Alter iz Ministarstva je početkom srpnja stigao odgovor da je "Studijom utjecaja na okoliš već utvrđeno da količine vode koje se planiraju eksploatirati radi navodnjavanja ne predstavljaju mogući utjecaj na sveukupni sliv Vranskog jezera". U to vrijeme je Vranskom jezeru nekoliko kanti vode već predstavljalo znatnu količinu vode.


Pomor ribe u Vranskom jezeru

img_0279_resize.jpg img_0279_resize.jpg

"Vodostaj jezera je toliko nizak da je vodokaz prekrilo blato, ispod pet centimetara. Bio bi još i niži da nije mora koje mjesecima prodire u jezero. U jednu ruku to je spas, jer nismo presušili, a u drugu ruku - salinitet je porastao do 15 promila. Za Vransko jezero normalno je oko 1-2 promila, pa se ovako pretvaramo u morski ekosustav. Posljedice se već vide, masovni pomor riba, eutrofikacija, pojava morskih algi u jezeru", opisuje trenutno stanje stručna voditeljica Parka prirode Ana Katalinić.

Na biogradskom području također su počele redukcije potrošnje vode iz vodovodnog sustava, pa se postavlja pitanje otkud će se naći količine vode potrebne za golf teren koji je prošao sve faze procjene utjecaja na okoliš? Vode u jezeru očito je nema, a nema je ni u vodovodnom sustavu.

Ministarstvo zaštite okoliša odgovara pak da oni nikakve službene obavijesti, pritužbe građana ni upravne sporove nisu dobili u vezi Vranskog jezera ili istarskog slučaja te se tako nemaju nekog razloga s tim zamarati.

Odgovornima je lako potpisati da navodnjavanje iz jezera neće štetiti jezeru koje ima trenutni vodostaj do ispod koljena, jer nitko od njih neće odgovarati za katastrofu koja se već dogodila na Savudriji, koja prijeti Vranskom jezeru ili onoj aktualnoj na Srđu. I do kada je tako, procesu koji se naziva procjenom utjecaja na okoliš, teško da se može vjerovati. Kada treba snositi štete, građani ostaju sami, a stručnjaci i političari već rade štete negdje drugdje. Ljetno pak mrtvilo, dok većina toča noge u moru, pokazalo se još jednom kao vrijeme koje se koristi da se ubrzano provodi procedura sa što manje uplitanja javnosti.


hbs_mala.jpg
<
Vezane vijesti