Pretraga: autor "Marina Kelava" stranica 2 od 59

Fotografije: Marina Kelava

Mozaikom do drugačijeg turizma

"Prošla su vremena kada je turizam značio jednokratnu zaradu uslužnim djelatnostima. Turistička ponuda danas se mora bazirati na ostvarivanju trajnih kulturnih veza između posjetitelja i destinacije koju odabire za odmor", kaže Sandra Baničević iz udruge Likovno stvaralaštvo Vele Luke, čiji članovi zajedno s posjetiteljima Vele Luke stvaraju najduži svjetski mozaik i sve su bliže cilju.

pag1_mk_copy55376.jpg

Paški motivi

Krajolici koji podsjećaju na površinu Marsa i stabla maslina koja dvije tisuće godina odolijevaju protoku povijesti.

lastovo9_mk.jpg

Pogled na Lastovo s bicikla

Što kad je cijeli otok park prirode? Vodimo vas na Lastovo, otok koji se nije prodao turizmu.

Pogled na Dinaru

Rubovima novog parka prirode

Od Sinja do Knina teku Krka i Cetina, a nadgleda ih moćna Dinara, najnoviji park prirode.

Foto: TZ Silba

Desalinizatorom do vode za otočane

"Voda koju na Silbu doprema vodonosac je trenutno razumne cijene i može se usporediti s cijenom vode na kopnu, no to je tako zato što država subvencionira vodu za otočane u velikom iznosu. Tko nam može osigurati da će iznos subvencije ostati isti ukoliko se, recimo, nađemo u gospodarskoj krizi?“, kaže Paula Bolfan iz Pokreta Otoka. Desalinizator koji bi morsku vodu pretvarao u pitku i fotonaponska elektrana koja bi pogonila uređaj, riješili bi otočne probleme s vodom.

Foto: Biom.hr

Dinara postaje park prirode

Zaštita dva vrijedna područja prirode u Hrvatskoj koja su predmet više od desetljeća dugih rasprava, gotovo je istodobno stavljena na javni uvid. Nedavno požarima pogođena Dinara trebala bi na jesen biti proglašena parkom prirode, dok je za ušće Neretve na raspravi drugi status zaštite, posebni rezervat. No, iz granica budućeg parka na kraju je izostavljeno područje vojnog poligona. "Granice ni jednog ni drugog ne poklapaju se s europskom mrežom Natura 2000", kaže Ivan Budinski iz udruge BIOM.

Foto: Marina Kelava

Tko će zaštititi prirodu od zaštitnih sredstava

Mjere izolacije povodom korona pandemije izvele su u šume i ljude koji tamo inače nemaju naviku boraviti. Vlažne maramice i jednokratne maske za lice kojima se ljudi pokušavaju zaštititi, preplavile su šume, parkove i potoke u gradu i blizini. "Vlažne maramice nisu biorazgradiv proizvod, one većinom sadrže mikroplastiku", upozorava Marko Košak iz Zelene akcije. A zagrebački Zeleni telefon preplavljen je pozivima građana, bilježe više nego dvostruko povećanje prijava okolišnih problema ovoga travnja. Paradoksalno je s virusom se boriti na način koji opet ne uzima u obzir prirodu.

Foto: Marina Kelava

Ubrzajmo energetsku tranziciju Zagreba

Potres je porušio zagrebačke dimnjake, a brojnim građanima plin je i dalje isključen. Obnova je nužnost, no je li povratak na staro, grijanje na plin, ujedno rješenje za budućnost? "Nije, prirodni plin se ionako mora izbaciti iz grijanja do 2040. Uvođenje centraliziranog toplinskog sustava je najbolje rješenje. Takve je sustave lako dekarbonizirati, ubaciti solarnu ili geotermalnu energiju, za koju Zagreb primjerice ima veliki potencijal", kaže profesor Neven Duic s Fakulteta strojarstva i brodogradnje.