David Kabalin, arhitekt: Sva uređenja zagrebačkih vodotokova, od najmanjeg potoka do Save, rezultat su jednostranog pristupa kompleksnom problemu, tj. svođenja na vodotehnički problem, bez ikakvog promišljanja ambijentalne, ekološke i simboličke važnosti vodotokova.
Vladimir Tarnovski: Na gradskim potocima u Zagrebu nekada je bilo mnoštvo mlinova, a svi su bili važni za sredine u kojima su se nalazili. U zgradi gdje je bio mlin grofa Kulmera, nalazila se i kolarska radionica, uz nju i pilana, a odmah do i kovačnica. Rempflov mlin je bio dio šireg gospodarskog pogona u kojem su se nalazile i peć za opeku, uljara, odnosno mlin za sve vrste koštica, ali i javno kupalište (mrzlice) s ugostiteljskim objektom.
Kazivač je časopis za etnološke i kulturno-antropološke teme.
Goran Pinter i Mladen Sokele: Urbanizacija Zagreba je itekako bila diktirana vodotokovima. Polukružne mreže ulica otkrivaju nam lokacije nekadašnjih meandara Save za što su primjer sklop ulica oko Jezerske, Ogulinske, Vrbik. Kako su ti meandri prije isušivanja bili ušća zagrebačkih potoka u Savu, oštri zaokreti otvorenih potoka, današnje trase ulica ukazuju nam na te lokacije.
Arhitekt Igor Ekštajn i Vanja Radovanović, voditelj projekta Mapiranje Trešnjevke govore o odnosu zagrebačkih vlasti prema Savi, potocima, fontanama, česmama i ljudskom pravu na slobodni pristup pitkoj vodi: Neki gradovi jednostavno su izrasli iz vode i s vodom srasli, drugi su se na vodu navikli i znaju je iskoristiti. Rijetko koji grad ima tako maćehinski odnos prema vodi kao Zagreb, posebice u društvima u kojima su vodene površine i obalni pojasevi javno dobro.
Jasna Jasna Žmak: "...ali volim i kad me iznevjere, ili oni mene ili ja njih."
