Članci tagirani sa: ekologija stranica 1 od 4

Naša kuća gori

jagoda.jpg
Prije ovih katastrofalnih požara, u lipnju ove godine, 340 organizacija civilnog društva je zatražilo od EU da zaustavi donošenje trgovinskog ugovora sa zemljama Mercosura, zbog kršenja ljudskih prava i krčenja prašume u Brazilu. Kako sporazum mora biti ratificiran u parlamentima članica EU, najmanje što možemo učiniti jest da ga ne ratificiramo. Naš je zadatak i obaveza da damo podršku i pokažemo solidarnost sa aktivistima i domorodcima.

H-Alterova Čitanka: Potrošili smo izlike, vrijeme je za akciju

Foto: I.P.
Posljednjih dana čitamo kako gori Amazonija, kako nestaju "pluća planeta". H-Alter već godinama piše o uništavanju prirode, neodrživom korištenju resursa, prekoračenju planetarnih granica i klimatskim promjenama, ali i o mogućim drugačijim izborima i primjerima pozitivne prakse. Donosimo vam pregled tekstova koji su i danas aktualni i relevantni. Mogu nam pomoći bolje razumjeti kompleksnost problema s kojima se suočavamo, ali i ukazati na smjerove koji vode prema dugoročnim rješenjima, solidarnosti i odgovornosti.

Deseci tisuća ljudi u Turskoj prosvjeduju protiv izgradnje rudnika zlata u planini Kuz

Foto: NAR KadınDayanışması<div>(Twitter)</div>
Deseci tisuća ljudi prosvjedovali su početkom tjedna u planini Kuz u Turskoj zbog izgradnje rudnika zlata od strane kompanije Alamos Gold. Prosvjednici su upozorili da će izgradnja rudnika dovesti do trovanja lokalnog vodovoda i nanijeti štetu obližnjem gradu Canakkale, kao i da je nečuveno da je zbog rudnika već posječeno više od 195 tisuća stabala na planini. Najavili su kako će nastaviti prosvjedovati i dežurati za obranu planine.

Nakon desetljeća krčenja, Kostarika udvostručila površinu šuma u posljednjih 30 godina

Foto: Pixabay
U prvoj polovici 20. stoljeća više od 75 posto Kostarike bilo je prekriveno tropskim prašumama i drugim vrstama autohtonih šuma. Zbog intenzivnog krčenja do 1983. godine samo 26 posto zemlje zadržalo je šumski pokrov. Tada je prepoznat problem te je došlo do mijenjanja politike pa je danas, trideset godina kasnije, 52 posto zemlje opet prekriveno šumama.

Crno zlato na Kosovu određuje radnicima i život i smrt

Foto: Atdhe Mula
Iz sunčanog, vrućeg dana Ismail Musliu ulazi u tamu. Tamu kazana, kako zovu zgradu termoelektrane Kosovo B u kojoj izgara ugljen. To je njegovo radno mjesto. Kosovo, najmlađa europska država, peta je na svijetu po rezervama lignita, najnekvalitetnijeg i najjeftinijeg ugljena koji se smatra i najprljavijim fosilnim gorivom. Je li to dobrobit ili prokletstvo? U termoelektranama Kosovo A i B plaće su dobre, ali radnici obolijevaju i umiru od bolesti dišnih puteva. Termoelektrana Kosovo A proglašena je najgorim pojedinačnim zagađivačem u Europi. O tome nitko ne vodi računa, niti postoji lista profesionalnih bolesti na Kosovu.

Novac ne možemo piti

Foto: M.J.
Kanadski Vermilion sutra započinje s radovima na izradi "svoje" prve bušotine u Hrvatskoj. Agencija za ugljikovodike već tri mjeseca ne želi dostaviti izvješće o radovima kompanije Vermilion za 2018. godinu, a kojeg je obavezna dati na uvid na zahtjev. Kakve će radove istraživanja i eksploatacije obavljati Vermilion i Ina, koje će se metode primjenjivati? Radni programi kompanija su tajni, a Agencija za ugljikovodike ne želi dostaviti izvješća za prošlu godinu. U rujnu ove godine, nakon objave rezultata za dodjelu Dinarida, čitava će Hrvatska biti pod koncesijama za istraživanje i ekspolataciju nafte i plina, izuzev Istre i otoka.

Hoću zabrane!

Foto: Pixabay
Živimo preko svojih mogućnosti i zato treba uvesti zabrane, bez obzira na to što ih nitko ne voli. Otići u grad autobusom (ili biciklom) umjesto autom, nije prestroga mjera. Zašto jednostavno ne zabranite plastična pakiranja ako nisu potrebna? U ustavu se nigdje ne spominju boce sa sokom od rabarbare pomiješanim s mineralnom vodom. Ono što smatramo potrošačkom slobodom, u stvari je često samo udobnost koja se skriva pod pojmom prava. Potrošačke zabrane ograničavaju slobodu potrošnje, a ne političku slobodu.

Prvi jadranski otok bez jednokratne plastike

bez_plastike.jpg
Europski parlament prošloga je tjedna usvojio dugo očekivani zakon kojim se od 2021. iz EU izbacuje dio plastike za jednokratnu upotrebu, poput jednokratnog posuđa, slamki, štapića za uši i sličnih uglavnom nepotrebnih predmeta. Time će se, procjenjuju, ukloniti 70 posto izvora zagađenja mora plastikom. No, nekoliko dana prije odluke EP-a trgovci, ugostitelji, udruge, načelnik i TZ otoka Zlarina potpisali su povelju kojom se obvezuju izbaciti iz korištenja jednokratnu plastiku već od ove sezone. Kako je Zlarin odlučio postati prvi otok slobodan od plastike, barem one jednokratne, u Hrvatskoj?

Odgovornost svih kao jedino rješenje za plastično onečišćenje

Foto: Rich Carey, WWF
Onečišćenje plastičnim otpadom kriza je globalnih razmjera koja će se ubrzano pogoršavati ukoliko svi akteri ne preuzmu odgovornost za stvarne troškove koje plastika predstavlja za prirodu i ljude, upozorava novoobjavljeni WWF-ov izvještaj. Više od 270 zabilježenih životinjskih vrsta ugroženo je zbog zaplitanja u otpad, dok je kod više od 240 vrsta zabilježeno gutanje plastike. IZ WWF-a ističu kako je prevelika odgovornost usmjerena na potrošače i gospodarenje otpadom te će napori biti nedovoljni izostave li se mjere u svakoj fazi lanca, od dizajniranja do krajnjeg zbrinjavanja otpada.