"Cilj rasprave je temeljem postojećih iskustava (domaćih i stranih) pokrenuti razmišljanje o nekim novim konceptima obnove prostora, a napose graditeljske baštine", ističu u pozivu iz Društva arhitekata Zagreba.

Ljude je zahvatio nemir, no zagrebački ornitološki rezervat ne poznaje uznemirenost.

Nakon katastrofalne poplave u Zagrebu 1964. godine bilo je potrebno hitno udomiti sve građane koji više nisu imali gdje stanovati. Za privremena montažna naselja birane su odgovarajuće lokacije, urbane praznine, mjesta koja svaki grad treba, pa i za nepredviđene okolnosti kao što je poplava ili nedavni, jedan od najsnažnijih potresa u Zagrebu. Dio baraka za unesrećene u poplavi brzo je izgrađen i na mjestu dotadašnjeg gradskog zabavišta uz park Maksimir. Danas, više od pola stoljeća kasnije, dio tih baraka još uvijek stoji i mjestimično služi za stanovanje. Bivše zabavište se više nikad nije vratilo na isto mjesto, a čitava lokacija živi svoju privremenost.

"Formirani radni timovi stručnjaka trebaju biti okosnica koja definira sve strateške postupke, zakonodavne okvire i provedbene mjere, kako bi se ova kriza izgrađenog prostora Zagreba prevladala na kvalitetan način", stoji u prijedlogu inicijative za osnivanjem Koordinacijskog tijela koji su DAZ, AF, HKA, UHA, UHU i DPUH poslali Vladi i Gradu Zagrebu.

Zadnja proširenja donjogradske pješačke zone dogodila su se 2012. godine kada je "pješačkom" ulicom proglašena Teslina, odnosno 2013. s uređenjem Trga Europe. Mogućnosti stvaranja novih donjogradskih promenada čitavo vrijeme stoje pred nosom. Masarykova već sada ispunjava sve uvjete da pješačka zona postane odmah. Nadovezana na jednom potpuno pješačku Teslinu, Zagreb bi dobio novu promenadu od HNK do Zrinjevca. Inicijativa platforme 1POSTOZAGRAD pokrenuta u veljači ove godine prva je koja predlaže konkretni iskorak i to ne samo na Masarykovu ulicu.

"Javna poduzeća ne postoje da bi ostvarila dobit, nego da ostvaruju javni interes. Važno je da komunalne usluge budu u javnim rukama i pod demokratskom kontrolom. Budemo li imali javni prijevoz koji je brži, kvalitetniji i pouzdaniji, više će ga građana koristiti. Nužna nam je i aktivna stambena politika koja trenutno ne postoji. Gradovi su bitni politički akteri, u njima je ekološkim i demokratskim inovacijama puno lakše eksperimentirati nego na nacionalnim razinama", priča nam Tomislav Tomašević, gradski vijećnik i zastupnik Zagreb je NAŠ!, s ambicijom da postane gradonačelnik Zagreba.

Prošle subote tijekom najvećeg prosvjeda protiv Milana Bandića, radnici Čistoće prali su površinu Trga bana Josipa Jelačića i time ometali odvijanje prosvjeda. Organizatori prosvjeda, udruge Zelena akcija, Pravo na grad i Siget, u posjedu su dopisa iz kojeg je jasno kako su radnici dobili naredbu da ometaju prosvjed, a koju su izdali odgovorni iz Zagrebačkog Holdinga. "Ovakvi besramni, bahati i agresivni potezi Bandića i njegove klike dokaz su očaja i straha za vlastite pozicije. Potpuno je neprihvatljivo i da su radnici Čistoće primorani sudjelovati u hirovima gradonačelnika koji ovim putem krši njihova radnička prava", ističu organizatori.

"Protiv Bandićevog GUP-a su svi – građani, udruge, građanske inicijative, arhitekti i urbanisti. Do sada to nije bilo jasno samo HDZ-u te Bandićevim zastupnicima i žetončićima. Građani Zagreba ne žele biti taoci Milana Bandića i HDZ-a i žrtve njihove trule koalicije. Podnošenjem amandmana HDZ je kukavički nastavio igrati Bandićevu igru i time pokazao da nikada neće staviti interese građana ispred vlastitog politikanstva", poručeno je na današnjem prosvjedu ispred zgrade Gradske skupštine.

Hrvatska komora arhitekata, Udruženje hrvatskih arhitekata, Udruga hrvatskih urbanista, Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Društvo arhitekata Zagreba i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu uputili su jučer otvoreno pismo gradskim zastupnicima Gradske skupštine Grada Zagreba. U pismu traže uvažavanje stručnih argumenata te da jasno, svojim predstavničkim glasom, kažu kako se protive donošenju izmjena i dopuna GUP-a koje je stručna javnost ocijenila kao neprihvatljive.

Projekt gradnje poslovno stambenog centra s četiri visoka tornja na Savici, predstavljen prije nekoliko godina, djelovao je toliko suludo da nitko nije ozbiljno vjerovao da bi se mogao ostvariti. Međutim, nakon šest godina tišine, pokazale su se naznake da projekt ipak kreće u realizaciju. Radi se o prostoru smještenom na ulazu u naselje Savica. Kao jedino ograničenje propisano je da se na parceli mora osigurati 10% zelenila, a sve ostalo prepušteno je vještini i mašti arhitekata. Dario Travaš svojim rješenjem je uspio na parcelu nagurati gotovo 174.000 građevinskih bruto kvadrata, a za osnovnu premisu je naveo "strategiju održivog urbanističkog zgušnjavanja".