Ralph Haddad, istraživač za libanonsku udrugu Basmeh & Zeitooneh, posvećenu pomaganju sirijskim izbjeglicama, o Sirijcima kao "sigurnosnoj ugrozi" u Hrvatskoj: Ljudi koji napuštaju vojsku obično kažu da su je napustili jer su bili prisiljeni pljačkati, iznuđivati ili čak ubijati ljude iz vlastitih zajednica. Sirijska vlada je kroz povijest sustavno koristila vojsku protiv vlastitog stanovništva. Razumijem zašto se nitko tko se suočava s pitanjem izbjegavanja vojske ne bi htio vratiti u Siriju.

Ralph Haddad is a research officer for Basmeh & Zeitooneh, NGO from Lebanon dedicated to serving Syrian refugees by providing aid in forms of cash assistance, workshops or education.

"4700 kilometara daleko" film je o Yazdanu. O dečku koji je s 15 godina organizirao bijeg svoje obitelji strahujući da će mu otac presuditi mami i k tome udati devetogodišnje sestre.

Prošli tjedan je održana tribina "Etnografska istraživanja iregularnih migracija u pandemijskom kontekstu", koju je organizirao Institut za etnologiju i folkloristiku. Tribinu je moderirao Bojan Mucko, a predavale su Marijana Hameršak s Instituta za etnologiju i folkloristiku, Uršula Lipovec Čebron, izvanredna profesorica na Filozofskom fakultetu u Ljubljani i Marta Stojić Mitrović, znanstvena suradnica na Etnografskom institutu SANU u Beogradu.

Vijest o humanitarnom slomu u kampu Lipa, u kojem se ljudi kupaju u potoku i snijegu, potrebno je promotriti u svjetlu migrantskih politika EU-a. Pogoršanje humanitarne situacije u Bosni posljedica je politike Unije koja se oslanja na utvrđivanje vanjskih granica. Za H-Alter govore Tea Vidović i Ana Ćuća iz Centra za mirovne studije, te Gorana Mlinarević, suautorica izvještaja "Balkanska ruta kroz BiH: ljudi zaglavljeni u procjepu EU" i "Transbalkanska solidarnost".

Salam Ibrahim Al Nidawi: Nevladine organizacije u suradnji s lokalnim zajednicama igraju najvažniju ulogu u procesu integracije stranaca. Bez njihove pomoći, imigrant poput mene ne može pronaći svoj put u normalan i miran život. Kad uspijete otići sami u trgovinu ili popiti kavu sa susjedima ili im pomoći u popravcima u kući, tada znate da ste prihvaćeni tamo gdje jeste i tek onda možete živjeti svoj život u nekim normalnim okolnostima. To je prava integracija.

Ana Ćuća iz Centra za mirovne studije: "Nakon 140 sati hrvatskog jezika izbjeglička djeca ne uspijevaju savladati gradivo težih predmeta, pogotovo kada se u obzir uzme njihovo psihološko stanje. S nastavom na daljinu obrazovanje je za njih potpuno nestalo, a isto se dogodilo i romskoj djeci. Dok smo se dičili kako je Hrvatska brzo organizirala nastavu na daljinu, Ministarstvo znanosti i obrazovanja ignoriralo je prigovore da postoje skupine koje više uopće nemaju pristup obrazovanju."

Hrvatska će se već od danas radikalno promijeniti: postat će socijalno svjesna i odgovorna država čiji vlastodršci brinu za opće dobro, a ne više za vlastite džepove. Premijer Plenković, koga ćemo morati trpjeti dobar dio nadolazećeg desetljeća, navući će kaput djeda Božićnjaka: pazit će da nikom od ranjivih ništa ne uzmanjka i da vlada svakome od njih pomogne kako bi se izvukao iz nesretnog položaja. Čitamo sve to u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine.

Na treću godišnjice Madinine smrti zahtjev za pravdom za Madinu i sve druge progonjene i umrle na granicama i u ime granica Inicijativa Dobrodošli uputila je s Trga žrtava fašizma na kojem je od 11 do 12 sati postavila strip Madina Ene Jurov.

Novi podvig Andreja Plenkovića i njegovih ministara: nakon četiri godine nepostojanja provedbenog dokumenta nužnog za ostvarivanje strategije borbe protiv siromaštva, Hrvatska s krajem godine ostaje i bez same strategije - postojećoj ističe rok, a nova neće biti donesena barem do ljeta. Vlada je siromašne ostavila u strategijski zrakopraznom porstoru. Za H-Alter komentiraju Lora Vidović, Helenca Pirnat Dragičević i Sara Lalić.