Članci tagirani sa: klimatske promjene stranica 3 od 22

"Hitno nam treba snažan globalni Sporazum o svjetskim morima"

Foto: Nevio Smajić
U sklopu međunarodne kampanje za zaštitu oceana, aktivisti Greenpeacea izložili su danas ledenu skulpturu pingvina ispred zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice, središnjeg mjesta hrvatskog predsjedanja Vijećem EU. Zagreb se tako pridružio globalnoj akciji koja se idućih dana održava u dvadesetak zemalja svijeta, a kojom se traži snažan globalni Sporazum o svjetskim morima.

Ekološke teme i spas prirode u fokusu programa Eko Dox

Foto: Smog Town
Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox održat će se od 15. do 22. ožujka u CineStaru Zagreb – Branimir mingle mallu. Novi program Zagreb Doxa Eko Dox donosi četiri dokumentarca o odvažnim bitkama za očuvanje okoliša.

Povijesna presuda UN-a za klimatske izbjeglice

Foto: Pixabay
Početkom ovog tjedna Odbor za ljudska prava UN-a donio je povijesnu presudu u slučaju Ioanea Teitiota, stanovnika pacifičke otočne države Kiribati koji je podnio tužbu protiv Novog Zelanda zbog neodobrenog azila, a prema kojoj države moraju klimatske migrante tretirati kao izbjeglice. Odbor je presudio da države ne mogu deportirati pojedince koji se suočavaju s uvjetima klimatskih promjena koji narušavaju samo pravo na život.

Globalno bogatstvo izgrađeno neplaćenim radom žena

Foto: Pixabay
Ekonomska i politička elita okupljena na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu koji završava danas i ove se godine trudila problematizirati globalnu nejednakost zanemarujući glavne uzroke problema. Povodom foruma Oxfam je objavio godišnji izvještaj o drastičnoj globalnoj nejednakosti koji pokazuje da je lani 2,153 milijardera, pretežito muškaraca, posjedovalo više bogatstva nego 4,6 milijardi ljudi. "Ekonomska nejednakost izgrađena je na rodnoj nejednakosti, koju omogućava seksistički ekonomski sustav koji izrabljuje i marginalizira žene i djevojke, istovremeno uvećavajući bogatstvo i moć elite", govori nam Anna Ratcliff iz Oxfama.

Hrvatski znanstvenici u borbi za sustavnu klimatsku akciju

Foto: T.S.
Hrvatska znanstvena zajednica prvi je put istupila u javnosti po pitanju klimatske krize predavši danas hrvatskim nadležnim institucijama Apel za sustavnu klimatsku akciju, koji je potpisalo 550 znanstvenika. Zatražili su proglašenje klimatskog izvanrednog stanja na razini Hrvatske, uključenje znanstvene zajednice u donošenje politika vezanih za klimatsku krizu, tranziciju prema niskougljičnom društvu, i sustavni plan za suočavanje s posljedicama klimatskih promjena. "Klimatske promjene rasvjetljavaju društvene nejednakosti ne samo između razvijenih i nerazvijenih zemalja, već i unutar država", ističe znanstvenica Jelena Puđak.

Za koga ćete glasati?

Foto: Pixabay
Ne očekujem vaš odgovor, naravno. Zanimaju me zapravo kriteriji pri odlučivanju.

Zašto se Nijemci udružuju u energetske zadruge

Foto: M.K.
Od zabrinutosti zbog nuklearne energije, preko katastrofe u Černobilu, do današnjih 900 energetskih zadruga u Njemačkoj i stotina tisuća građana koji su se, osim potrošnje, uključili u proizvodnju energije, pa čak i pokušavaju otkupiti berlinsku mrežu. "Ako želimo ispuniti klimatske ciljeve, moramo biti jako brzi, brži nego vlada to želi. To možemo ostvariti jedino ako su svi uključeni. Energetska tranzicija je nužna, a za nju trebamo građane", ističe Malte Zieher iz udruženja Bündnis Bürgerenergie.

Kalifornija dostigla cilj od milijun solarnih krovova

Foto: Pixabay
Nakon 13 godina rada, kalifornijski zakonodavci slave postizanje cilja od milijun solarnih krovova postavljenih širom države. 2006. godine tadašnji guverner Schwarzenegger potpisao je Inicijativu za milijun solarnih krovova, kojom je zacrtan taj cilj. Rad na proizvodnji solarne energije nastavljaju, a do 2025. godine imaju zacrtan i drugi cilj - milijun solarno punjenih baterija.

Ulica je važnija od zgrade

Šubićeva (Foto: Saša Šimpraga)
Šubićeva može i treba postati (i) pješačka zona i to kao poveznica tri bitne točke: Kvaternikova trga, tržnice i novog bloka Badel te (jednom) pješačke Martićeve ulice. Ulica je važnija od zgrade, zapisao je američki teoretičar arhitekture Paul Goldberger. Zgrada, uostalom, postaje dijelom grada tek posredstvom ulice. Što će sve udomiti Blok Badel jednom kad nastane i zaživi ne ostavlja dvojbe oko određenog ekskluziviteta. Iako se ovdje neće raditi o klasičnom trgovačkom centru, zadaća ulice nije ništa manje važna. Ulica utoliko ima i ne samo gradotvorni, već i ogroman demokratski značaj.

I Zemlja ima granice koje ne želimo prijeći

Foto: Pixabay
"Vrijeme koje nam je preostalo da spriječimo prelazak Zemljinih točaka preokreta možda se već svelo na nulu, dok je vrijeme za reakciju da postignemo nulte emisije u najboljem slučaju 30 godina. Zato je moguće da smo već izgubili kontrolu nad time hoće li doći do prelaska granice nakon koje nema povratka", ističe skupina znanstvenika u radu objavljenom u časopisu Nature. "Nakon toga unutarnja povratna sprega pogoni sustav u puno toplije stanje neovisno o tome što se događa s ljudskim emisijama," objašnjava za H-Alter Will Steffen, jedan od autora istraživanja.