Članci tagirani sa: rat stranica 1 od 8

Prosvjedi u Iraku sve intenzivniji, u listopadu ubijeno više od 250 ljudi, tisuće ranjene

Prosvjednici su okupirali staru zgradu Turskog restorana na trgu Tahrir, s koje su ih početkom listopada gađali snajperisti. (Foto: Mohammad Aladdin)
Snage sigurnosti u subotu su u Bagdadu ubile više prosvjednika i ranile 91 osobu. Deseci tisuća Iračana okupili su se kako bi blokirali ceste koje vode do glavne iračke luke Umm Kasr. Prosvjednici su blokirali sve ceste nakon što su iračke sigurnosne snage preko noći bacale suzavac na okupljene na trgu Tahrir. Prosvjednici se već tjednima okupljaju na središnjem trgu u Bagdadu, zahtijevajući pad političke elite u najvećem valu masovnih prosvjeda od pada Sadama Huseina. Prosvjeduje se mirno, ali je odgovor sigurnosnih snaga na prosvjede brutalan - u listopadu je ubijeno više od 250 ljudi, a tisuće su ozljeđene.

UN: Više od 176 tisuća raseljenih poslije turske ofanzive u Siriji

Foto: M.K.
Dva tjedna nakon što je Turska počela ofanzivu na sjeveroistoku Sirije, više od 176 tisuća ljudi je raseljeno, uključujući skoro 80 tisuća djece, a značajno je oštećena i infrastuktura u tom dijelu zemlje. Iz UN-a ističu kako su oštećeni dalekovodi o kojima ovise najmanje četiri medicinska objekta.

Libanon: narod hoće revoluciju!

Foto: Dar Al Mussawir (Facebook)
U Libanonu i dalje traju masovni protuvladini prosvjedi. Ceste diljem zemlje su blokirane, banke i škole i dalje su zatvorene. Tijekom posljednjih nekoliko godina na H-Alteru smo imali više reportaža iz Libanona, kao i intervjua s libanonskim povjesničarima i umjetnicima. Kako bi bolje razumjeli trenutnu situaciju i prosvjede koji nisu nastali u vakuumu, donosimo vam pregled tekstova koje smo objavljivali.

Grafiti ljubavi

Foto: Jure Zubčić Facebook
Bitno je mapirati i intervencije građana koji ostavljaju ljepši trag na svakodnevicu.

Naš je mir pragmatičan, nama treba solidarnosti

"Zagrlio bih te, ali ja sam samo tekst" (Autor: Тимофей Радя, t-radya.com)
Dimenzija mirne reintegracije koja se odnosi na reintegraciju ljudi i uspostavu međuetničkog pomirenja ipak nije bila uspješna. Pritom su nedovoljne, iako hvalevrijedne, akcije po hrvatskoj periferiji primarno humanitarnog karaktera i u kojima se stavlja naglasak na ljude, jer depolitiziraju problematične i teške uvjete u kojima živi stanovništvo tih krajeva. Svi mi, pripadnici_e većine, trebamo ići u područja naseljena srpskom populacijom - u Istočnoj Slavoniji, Baranji, Zapadnom Srijemu, Baniji, Kordunu, dalmatinskom zaleđu ili Lici. Trebamo saznati kako možemo biti od pomoći. To je to nešto što trebaju raditi oni koji imaju više moći, sigurnosti i mogućnosti.

Pomirenja neće biti

Foto: Pixabay
Jedno je normalizacija odnosa, a drugo pomirenje. Pomirenje nastupa kad nam rat postane mrzak, ali ono pravo ogađen, kad nas ne bude stah pričati kako smo loši bili jedni prema drugima, krali od susjeda, šutili kada ih se deložiralo, okretali glavu, brzo se prebacili iz Partije u Partiju 2.0, dijelova vlastite prošlosti se odrekli, u Crkvi pragmatično krstili, zastavama novim na svadbama mahali. Sad smo samo taoci, suradnici sustava svaki put kada kažemo nadnevak, a ne datum, kada pristajemo na nametnute rituale, novogovor, lažne svetinje i kriminalce na vlasti i blizu nje, kad smo fini i kulturni prema lažima o Jasenovcu i dječjim prihvatilištima u Sisku.

Ja sjećam se

Foto: KUD Idijoti, album Glupost je neuništiva (1992.)
Za vrijeme rata važnu ulogu igrala je domoljubna muzika, ali postojali su i disonatni tonovi. Rimtutituki osnivaju članovi bendova Ekatarina Velika, Električni orgazam i Partibrejkersi. Rade ulične akcije i prosvjede, u otvorenom kamionu kruže Beogradom puštajući pjesme i protiveći se ratu. Organizira se koncert SOS Mir ili Ne računajte na nas koji je okupio 50.000 ljudi u centru Beograda. Na okvire domoljublja nisu pristajali ni KUD Idijoti, vrlo nepoželjna pojava u Hrvatskoj 90-ih. Njihov antifašizam i socijalna osjetljivost slali su jasne političke poruke u vrijeme rata i bezumlja, slične onoj Ramba Amadeusa - "jebem vam sve, jebem vam rat".

I u ratu treba razmišljati o miru

Foto: Arkzin
"Nije li morbidno praviti fanzin dok traje rat? Ne. Morbidno je što traje i uopšte postoji rat dok mi pravimo fanzin" - urednica fanzina ‘Batschka Tribune’ odgovara prijatelju. Dubravko Horvatić u članku u Vjesniku od 8. srpnja 1993. pod nazivom Graktanje crnih vrana piše sljedeće: "Pročitavši Arkzin, ne mogu se oteti dojmu da je riječ o kratici za – Arkanov magazin." Povijest je, čini se, pokazala čiji je to i kakav magazin bio.

Ne želimo živjeti vaš rat!

Foto: The Sociological Cinema
Osobno sam imala veliku sreću uključiti se u mnoge projekte koji se bave mirovnjačkim aktivizmom, ratnim i poratnim temama. Ti projekti i ti ljudi, o kojima nikada nećete čuti u medijima, pokreću mlade glave da samostalno i kritički promišljaju o tome što se dogodilo. Mi samo želimo živjeti normalan život, ne gledajući tuđu nacionalnost, religiju, spol… Samo želimo živjeti mir. A na miru se mora raditi. Smatram kako više nemamo mogućnost djelovati ili ne. To su imale prijašnje generacije te njihovo (ne)djelovanje mi danas živimo. Ne postoje više mogućnosti, postoje samo odgovornosti.