Članci tagirani sa: rat stranica 2 od 8

In memoriam Milan Levar (28. 8. 2000. - 28. 8. 2019.)

levar_2.jpg
Danas ulazimo u dvadesetu godišnjicu "ustrajnih nastojanja" policije i državnog odvjetništva da otkriju tko je u Gospiću 28. kolovoza 2000. godine paklenom napravom ubio Milana Levara, oficira HV-a, beskompromisnog ljudsko-pravnog aktivista i informatora Haaškog suda, čovjeka čiji su osjećaj dužnosti i poimanje ratnog prava bitno odstupali od onih koji su bili i ostali najdublje uvriježeni u Hrvatskoj vojsci, politici i policiji. Levarova sudbina usporediva je s onom Josipa Reihl-Kira. Kir je želio spriječiti zlo, a Levar ga je želio liječiti. Obojica su bili ljudi u hrvatskim uniformama, obojica su se suprotstavili dominantnoj politici, obojica su ubijeni.

Pronađeno tijelo iračkog migranta koji je pokušao preplivati od Francuske do Britanije

Foto: Pixabay
Tijelo iračkog migranta koji je pokušao plivati ​​od Francuske do Britanije pronađeno je kraj obale Belgije. Na sebi je imao improviziranu spasilačku jaknu napravljenu od praznih plastičnih boca i nosio malu torbu s osobnim dokumentima. Na ovaj se očajnički pothvat odlučio nakon što nije uspio dobiti azil u Njemačkoj. Osam dana ranije, belgijski pomorac uočio je muškarca u pojasu od praznih plastičnih boca koji je plakao za pomoć u vodama kod Dunkirka. Mornar je obavijestio francuske pomorske vlasti, rekavši da je pokušao spasiti čovjeka, ali ga je odnijela struja.

Prostori (ne)slobode

Foto: Pixabay
Zakon je jasan i kada je nepravedan. Pozivanje na "naše" je nejasno i kada je pravedno.

Neće nas dijeliti

Foto: Mostarski Teatar Mladih (Facebook)
Nakon gotovo pola stoljeća postojanja, Mostarski Teatar Mladih suočava se s mogućim prestankom rada. Osnivač Mostarskog teatra mladih Sead Đulić: "U gradu u kojem je sve, ili hrvatsko ili bošnjačko, te ponešto srpsko, jako je važno da ima nešto što je i imenom mostarsko, gradsko, građansko. Ovdje se mora pripadati 'svom narodu' da bi postojao. Grad čije ime imamo u nazivu i pronosimo širom planete mora uvažiti da postojimo i shodno zakonskoj regulativi uvrstiti nas u neki od oblika finansiranja. Opstrukcija našeg rada dešava se u gradu koji je ušao u uži izbor za Evropsku prijestolnicu kulture 2024. godine. Najtrofejniji smo teatar u gradu, ali nema nas pomenutih u toj aplikaciji, nema nas u nijednom dokumentu grada koji tretira kulturu, za ovdašnju vlast ne postojimo."

U miru nema neprijatelja

Foto: Pixabay
Kvaka 22 - rad na uključivanju branitelja u izgradnju mira uvijek je dvosmjeran proces.

Tako je govorio Josip Reihl-Kir

Foto: ytb-prtsc
"Dok sam ja načelnik Osječko-baranjske policijske uprave rata između Srba i Hrvata na ovom području neće biti". Tako je govorio Josip Reihl-Kir, ubijen iz zasjede 1991. godine. Sjetimo li ga se? Ako ga se sjetimo, kada i tko se sjeti? Dobio je jednu ulicu, jednu izložbu, jedan mural. Nema ga u udžbenicima povijesti. Sve bi bilo zaboravljeno, vrlo lako i vrlo brzo, da nije bilo Jadranke Reihl-Kir, supruge koja nikada nije zaboravila i koja nije dopustila da se zaboravi. Devetnaest godina Jadranka Reihl-Kir uložila je da se ubojica privede pravdi. Ali možda pravda nije najbolja riječ za ono što se događa u Hrvatskoj.

Direktor i sutkinja

Foto: Pixabay
O susretu s dvoje ljudi koji su me 90-ih neočekivano podsjetili na snagu dobra u ljudima.

Što je tu bilo – "besprijekorno"?

Foto: ytb-prtsc
Povežemo li dva kultna "poprišta" hrvatske nove mitologije, Knin i Vukovar, nije teško zapaziti jêd njezinih pronositelja što se u Istočnoj Slavoniji stvari nisu odvile isto onako kao u Lici i Dalmaciji. Nacija bi trebala slaviti i njegovati mirnu reintegraciju Vukovara, smatrati ju svojom pravom pobjedom i sramiti se događaja u Oluji i nakon nje, no zbiva se upravo suprotno. Predsjednica tako u Kninu govori o "besprijekornoj pobjedi". Ali možda je za KG-K i njezinu sljedbu "besprijekorno" upravo to što je zločina ondje bilo?

"Suosjećamo sa svim žrtvama Oluje i pamtimo"

Foto. I pl. Zajc
Centar za žene žrtve rata – ROSA, Centar za građansku hrabrost, Srpski demokratski forum, Ženska mreža Hrvatske, Žene u crnom i Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije - UDIK zajednički izražavaju suosjećanje sa svim žrtvama vojno-policijske operacije Oluja. Podsjećaju javnost na ratne zločine počinjene u toj operaciji kao i na državno organizirano poricanje ovih zločina.

Zanima li vas mir?

Foto: ytb-prtsc
Imaju li hrvatski mirovnjaci što ponuditi u mirovnim misijama? Nude li? Mirovni se rad u Hrvatskoj ne prepoznaje, ne cijeni, ne podržava, namjerno. On je izravna opasnost za sve što se danas prodaje kao bitno: lojalnost partiji, poslušnost, verbalna zaklinjanja Domovini i Crkvi, vještina krađe, manipuliranje osjećajima vezanim uz rat, odsustvo empatije, rabijatnost, neukost, a sve u odijelu, s kravatom.