Zbog Vojislava Šešelja poveden je neobjavljeni diplomatski rat prema Srbiji, mada je baš Hrvatska puno više od nje i svih ostalih u regiji patentirala oduševljeno solidariziranje s "našim" ratnim zločincima koji su se našli na udaru Haškog, pa čak i hrvatskih sudova.

Nataša Kandić: Nema realne opasnosti od Šešelja, koji je pušten zbog grešaka sudaca. On nema planove za budućnost, što je pokazao ponavljanjem huškačkih povika iz devedestih. S njim neće ni oni koji su protiv Vlade. Točno je da je Šešeljeva retorika huškačka, pun je mržnje, ali najviše prema predsjedniku i premijeru Srbije, koje je stvorio. Prigovore, i to ozbiljne, u vezi s neizrečenom presudom Šešelju treba uputiti sucima Haaškog tribunala.

Budući da više od 19 godina nakon završetka "Oluje" gotovo ništa nije napravljeno po pitanju procesuiranja odgovornih za počinjene zločine u selima Varivode i Gošić, Srpsko narodno vijeće ni ove godine na komemoraciju nije pozvalo predstavnike vlasti

Ovo mučenje s obljetnicom "Oluje" koje se ponavlja iz godine u godinu trebalo bi prekinuti jednostavno tako da se proslava u Kninu - ukine. Ponajviše radi elementarnog duhovnog zdravlja Hrvatske i Srbije, proslave njezine obljetnice trebalo bi preseliti u Vukovar.

"Presuda Ustavnog suda Srbije kojom je uvažena tužba Saše Radaka, pravomoćno osuđenog za ratni zločin na Ovčari, izravno pogađa obitelji žrtava te predstavlja opasan presedan za buduće procese", upozorile su danas udruge koje se bave ljudskim pravima

Hrvoje Klasić, povjesničar, za H-Alter govori o utvrđivanju zbivanja iz Drugog svjetskog rata: "Bilo bi dobro da Katolička crkva osnuje nekakvo povjerenstvo, jer činjenice i dokumenti govore da je većina katoličkih svećenika aktivno podržavala i sudjelovala u ustaškom pokretu. Neki su i okrvavili i ruke."

Kako radi vladino povjerenstvo za iskapanje i uređivanje masovnih grobnica žrtava Drugog svjetskog rata i nasilja koje je izbilo po njegovu završetku? Ključna je bojazan da bi se žrtve mogle, kao i dosad, iskapati zbog masovne mobilizacije kostura za nove ideološke sukobe.

Politički vrh okreće međunacionalnu nesnošljivost u svoju korist, kako bi priču o teškoj socijalnoj situaciji još jednom stavio na odgodu. A baš ona jedan je od glavnih razloga zašto se izbjeglice mlađe životne dobi još uvijek ne žele vratiti u Hrvatsku.

Osamnaest godina od zločina u Gošiću: Selo koje je prije rata brojilo 37 kuća s oko 50 stanovnika, danas je gotovo prazno. U njemu živi nekolicina povratnika starije životne dobi koji svoje dane krate druženjem ispod starog stabla kostela. Zahvaljujući nedavno sagrađenom suhozidu u njegovom podnožju, mještanima Gošića ono je postalo i mjesto sjećanja na tragediju koja ih je zadesila u kolovozu 1995.

Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas: S ciljem afirmacije sjećanja svih zainteresiranih svjedoka povijesnih zbivanja i njihovog spašavanja od zaborava, istraživači Documente, u suradnji sa Sveučilištem "Erasmus" iz Rotterdama, snimili su kazivače na području cijele Hrvatske.