Planet Zemlja

zelenica1.jpg

Sigurna luka za zelene ideje

"Sviđa nam se ideja te moćne gomilice na jednoj hrpi, koja se može baviti biznisom, a pritom paziti i na društvo i na okoliš", kaže Irena Borovina o tome zašto nakon djelovanja kroz udrugu Vestigium njeni članovi pokreću zadrugu. Zadruga Zelenica okupljat će i promovirati lokalne i organske OPG-ove, planiraju pokretanje društvenog centra u Brezovici te edukacije iz permakulture.
sjemejeljudskopravo.jpg

Sloboda sjemenu

Sunčana Pešak: "Prijedlog novog Zakona o sjemenu pogoduje ovisnosti o uvozu. Članovi udruga okupljenih u Savez udruga ekoloških proizvođača često uzgajaju autohtone sorte i bili su šokirani prvom verzijom zakona. Na svu sreću njihovu proizvodnju štiti europska Uredba o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda na koju smo upozorili, pa su ipak izuzeti. No problem već sad predstavlja mala dostupnost sjemena autohtonih sorti na tržištu."
"We are leftovers", Twitter

Potreseni virusom

Možda nas, za razliku od "Ostavljenih", ne čeka neki nadnaravni Iznenadni Odlazak, već jedan vrlo konkretni Očekivani Dolazak. Dolazak novih virusa i potresa, novih izazova klimatskih promjena, novih oblika eskalacije ekološke krize. Ponukani neefikasnošću državnog aparata, ali i poučeni time koliko je solidarnost presudna i vrijedna, možda bi bilo pametno da počnemo birati onu političku opciju koja solidarnost ima upisanu kao integralni dio političkog programa.
Foto: Sindikat biciklista

Puževim koracima do biciklističkog grada

Zagrebačka Gradska skupština izglasala je odluku o prilagođavanju ulica za promet bicikala. Mali je to korak prema onome što je puno europskih gradova krenulo ozbiljno raditi u vrijeme pandemije. "U kratkom periodu do lokalnih izbora očekujem nešto više sluha za pitanje biciklističkog prometa, ali bojim se načina na koji se realiziraju rješenja", kaže Svibor Jančić, zastupnik iz političke platforme Zagreb je NAŠ!, koja je inicijator ove odluke Skupštine.
Foto: Greenleft.org.au

Kapitalizam i ekološka održivost

Proizvodnja i potrošnja potiču klimatsku krizu, smanjuju bioraznolikost i uništavaju resurse. Tehnološke inovacije same po sebi nisu u stanju pomoći jer ju kapitalistički odnosi pretvaraju u još moćniju alatku za proizvodnju i za uništenje okoliša. Budući da kapitalizam podrazumijeva tržišno natjecanje i dobit kao jedini uvjet za proizvodnju, što dovodi ili do ekonomskog rasta i ekološke devastacije ili do nezaposlenosti i općeg nezadovoljstva, potrebno ga je dovesti u pitanje.
greenwashing_image_1.png

Bajka zvana zeleni kapitalizam 

S jedne strane suočeni smo s osiromašenjem energije, s druge dolaze klimatske promjene, a s treće strane starenje populacije i globalne migracije. Popraćeni besmislenom svađom ekonomista i ekologa o tome koja je kriza važnija (ekonomska ili ekološka), zaboravljamo da je materijalistička činjenica kako su njihove sudbine isprepletene, kao dvije strane iste kovanice, te kako prirodni svijet poznajemo samo iz međuodnosa koji imamo s njim i iz toga kako ga mijenjamo.
Foto: Manuel Jacmenović

Životarimo, a radimo važan posao

"Pogled u oko ptice, to mi je motiv", kaže Manuel Jacmenović, predsjednik udruge Ornitološki laboratorij, o razlozima zašto se bavi spašavanjem ptica. Ta udruga vodi jedino hrvatsko utočište za galebove na jezeru u blizini Velike Gorice, kojemu zbog nedostatka sredstva prijeti gašenje. Trenutno udruga ne dobiva nikakvu institucionalnu podršku te pozivaju volontere koji su vješti u pisanju projektnih prijedloga da im se jave s obzirom da se žele prijavljivati i za europska sredstva.
Pas Bobi najveća je radost Milje i Miloša Jandrića.

Solarna struja mijenja živote

"Slušala bih vijesti. Samo to bih željela", kaže Milja Jandrić, 82-godišnjakinja iz sela Mala Paukova u blizini Sunje, o radiju. Taj uređaj koji smo već gotovo zaboravili, ovdje je životna želja. Milja, kao i još pet kućanstava s Banije, dobili su električnu energiju zahvaljujući solarnim sustavima koje su postavili Zelena akcija i inicijativa Ljudi za ljude. "Javljaju nam se ljudi iz cijele Hrvatske koji žive bez struje", kaže Branka Bakšić Mitić iz inicijative Ljudi za ljude.
Foto: Zeleni odred

Hrvatske šume protiv hrvatskih šuma

Zeleni odred je ustanovio da je javno poduzeće Hrvatske šume u samo desetak godina prikazalo manjak od 17 milijuna kubnih metara drvne mase, vrijedne oko milijardu eura. Cijeli obim devastacije je, kažu, vidljiv i na satelitskim portalima. Treba li se onda čuditi što u Hrvatskoj izumiru pčele, tartufi, nestaju rijetke ptice i staništa dabrova, pita se Vesna Grgić, voditeljica Zelenog odreda. Drvo se u Hrvatskoj može kupiti daleko jeftinije nego u drugim europskim zemljama , a HŠ odlučuju tko će sklopiti ugovor o nabavi.