Europa

Poljoprivrednici diljem Europe, od Španjolske do Švedske, ovih se dana žale jer ovise o sezonskim radnicima iz istočnoeuropskih zemalja i sjeverne Afrike koji trenutno ne mogu doći raditi zbog zatvorenih granica usred pandemije. Jagode i šparoge trunu u Njemačkoj i Italiji, u Velikoj Britaniji nema tko izvaditi krumpire i obrati maline. Novonastala situacija jasno pokazuje kakav smo nepravedni lanac ovisnosti stvorili, ne poštujući radnička prava i tretirajući hranu kao svu drugu "robu" na tržištu. "Poljoprivredom vlada otuđenje - od ekosustava kojeg smo dio, vlastite hrane i vlastitog zdravlja", kaže nam Bruno Motik iz ZMAG-a.

Zabrana ribolova mrežama u mrijestilištima vraća riblji fond na zdravu razinu. Ipak, talijanska Vlada krije procjenu utjecaja i vrši pritisak na Europsku komisiju da ukine zabranu za Otrantska vrata iz trenutnog plana za Mediteran. Cilj ovog plana je zaustaviti alarmantno opadanje pridnenog ribljeg fonda u Jadranu. Jadran je, prema istraživanju iz 2018. godine, najiskorištenije more na svijetu po pitanju ribolova mrežama po dnu, odnosno koćama.

Prošlo se ljeto ukazala mogućnost rada u El Doradu keltske Hrvatske. Bicikliram svaki dan, deset kilometara, nekad u mraku, s reflektirajućim prslukom, ignoriram stare druidske utvare pored puta. Posao je težak, ali ima neku meditativnu kvalitetu. Kao i kod klasične meditacije, uvijek te malo bole leđa na kraju dana. Nitko nema stalno mjesto, osim Ukrajinki, koje se skupe ujutro u amorfnu masu obojenih vlasišta i predivnih plavih očiju. Lenkin je engleski kao moj francuski - uopće ga ne govori, ali komuniciramo nekako telepatski. Volim kad me stave pored nje, njeno voluminozno tijelo ima kvalitetu svjetionika. Slabo se dopisujem, nemam snage, udvarači su me zaboravili.

Sve rasprave o pravu na azil pokrenute u Europi zadnjih godina – i rasizam koji ih prati – temelje se na ideji da tražitelji azila potiču iz Azije i Afrike, te da pristižu u Europu preko Mediterana ili Turske. Međutim, svake godine gotovo sto tisuća Europljana traži azil u zemljama Europske unije i broj odobrenih zahtjeva je u porastu. Međutim, ovaj fenomen ostaje na marginama debate o pravu na azil, kao i one o proširenju EU.

Nedavno usvojena od strane Europskog parlamenta Rezolucija o porastu neofašističkog nasilja u Europi ističe nužnost zabrane neofašističkih i neonacističkih skupina, stranaka i udruga od strane država članica, kao i snažnu borbu protiv fašizma, rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije zbog vala ksenofobije koji je zahvatio Europu. Među "dobrim društvom" našla se i Hrvatska, a brojni primjeri pokazuju da to ne znači previše predstavnicima vlasti u Hrvatskoj.

Strašne posljedice bezumnih politika ne daju se sanirati debatnim klubovima u Bruxellesu.

Na Balkanu ništa nije riješeno, a svako novo krvoproliće je strašnije od prethodnog.

Steve Bannon, jedan od najpoznatijih desničara i bivši Trumpov savjetnik – krenuo je u Europu. Ranjeni ultradesničarski glasnogovornik, oduševljen jačanjem populističkih desnih pokreta u EU, posebno pobjedom desničara u Italiji, dolazi s namjerom da im stavi na raspolaganje svoje neupitne propagandne sposobnosti. Kao što sam izjavljuje, cilj mu je "izgradnja globalne infrastrukture globalnog populističkog pokreta".

Hrvatska, uz Estoniju i Sloveniju, bilježi najveći udio nezaposlenih mladih koji su se zbog posla spremni preseliti u drugu zemlju EU. Njemačka je zemlja koja desetljećima ima prvenstvo privlačenja hrvatskih emigranata. "Njemačka možda izgleda kao dobar primjer, ali zapravo se suočavamo sa sve većim problemima po pitanju radničkih prava i nesigurnih oblika rada. Mladima se po izlasku na tržište rada nude pretežno ugovori na određeno, a s posebnom se diskriminacijom susreću žene i osobe migrantskog porijekla", govori nam Sandra Kasunić, aktivistkinja njemačkog sindikata Ver.di.

"Djeca nikako ne vjeruju da će zemlja progutati tijelo", piše u Baladi prevarenog cvijeća Vesna Parun. Ali zemlje gutaju tijela, od zemlje po kojoj gazimo do one u kojoj živimo. Hrvatska je postala zemlja s najviše protjerivanja izbjeglica u regiji, čime smo prestigli čak i Mađarsku, a fizičko nasilje na našim granicama konstantna je pojava. "Istupanja u medije MUP vidi kao narušavanje ugleda policije, nalaze pučke pravobraniteljice kao javnu polemiku, a sve bez davanja odgovora na postavljena pitanja", govori nam Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije.