Europa

Foto: Pixabay

Italija kaže "ne" najvećem zaštićenom pojasu na Mediteranu

Zabrana ribolova mrežama u mrijestilištima vraća riblji fond na zdravu razinu. Ipak, talijanska Vlada krije procjenu utjecaja i vrši pritisak na Europsku komisiju da ukine zabranu za Otrantska vrata iz trenutnog plana za Mediteran. Cilj ovog plana je zaustaviti alarmantno opadanje pridnenog ribljeg fonda u Jadranu. Jadran je, prema istraživanju iz 2018. godine, najiskorištenije more na svijetu po pitanju ribolova mrežama po dnu, odnosno koćama.
Foto: Tert.am

Irsko ljetovanje (Mislim na Desnicu dok pakiram jabuke)

Prošlo se ljeto ukazala mogućnost rada u El Doradu keltske Hrvatske. Bicikliram svaki dan, deset kilometara, nekad u mraku, s reflektirajućim prslukom, ignoriram stare druidske utvare pored puta. Posao je težak, ali ima neku meditativnu kvalitetu. Kao i kod klasične meditacije, uvijek te malo bole leđa na kraju dana. Nitko nema stalno mjesto, osim Ukrajinki, koje se skupe ujutro u amorfnu masu obojenih vlasišta i predivnih plavih očiju. Lenkin je engleski kao moj francuski - uopće ga ne govori, ali komuniciramo nekako telepatski. Volim kad me stave pored nje, njeno voluminozno tijelo ima kvalitetu svjetionika. Slabo se dopisujem, nemam snage, udvarači su me zaboravili.
Foto: Marius Becker, EPA/Hina

Kada azil traže Europljani

Sve rasprave o pravu na azil pokrenute u Europi zadnjih godina – i rasizam koji ih prati – temelje se na ideji da tražitelji azila potiču iz Azije i Afrike, te da pristižu u Europu preko Mediterana ili Turske. Međutim, svake godine gotovo sto tisuća Europljana traži azil u zemljama Europske unije i broj odobrenih zahtjeva je u porastu. Međutim, ovaj fenomen ostaje na marginama debate o pravu na azil, kao i one o proširenju EU.
Foto: Wikipedia

Fašizam u Europi. Kako to?

Nedavno usvojena od strane Europskog parlamenta Rezolucija o porastu neofašističkog nasilja u Europi ističe nužnost zabrane neofašističkih i neonacističkih skupina, stranaka i udruga od strane država članica, kao i snažnu borbu protiv fašizma, rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije zbog vala ksenofobije koji je zahvatio Europu. Među "dobrim društvom" našla se i Hrvatska, a brojni primjeri pokazuju da to ne znači previše predstavnicima vlasti u Hrvatskoj.
Foto: I.P.

Na putu "u Njemačku"

Strašne posljedice bezumnih politika ne daju se sanirati debatnim klubovima u Bruxellesu.
Foto: Google maps

Tko to tamo prijeti?

Na Balkanu ništa nije riješeno, a svako novo krvoproliće je strašnije od prethodnog.
Foto: ytb-prtsc

Što traži Steve Bannon u Europi?

Steve Bannon, jedan od najpoznatijih desničara i bivši Trumpov savjetnik – krenuo je u Europu. Ranjeni ultradesničarski glasnogovornik, oduševljen jačanjem populističkih desnih pokreta u EU, posebno pobjedom desničara u Italiji, dolazi s namjerom da im stavi na raspolaganje svoje neupitne propagandne sposobnosti. Kao što sam izjavljuje, cilj mu je "izgradnja globalne infrastrukture globalnog populističkog pokreta".
Foto: ytb_prtsc

Nema obećane zemlje

Hrvatska, uz Estoniju i Sloveniju, bilježi najveći udio nezaposlenih mladih koji su se zbog posla spremni preseliti u drugu zemlju EU. Njemačka je zemlja koja desetljećima ima prvenstvo privlačenja hrvatskih emigranata. "Njemačka možda izgleda kao dobar primjer, ali zapravo se suočavamo sa sve većim problemima po pitanju radničkih prava i nesigurnih oblika rada. Mladima se po izlasku na tržište rada nude pretežno ugovori na određeno, a s posebnom se diskriminacijom susreću žene i osobe migrantskog porijekla", govori nam Sandra Kasunić, aktivistkinja njemačkog sindikata Ver.di.
Foto: I.P.

Zemlje koje gutaju tijela

"Djeca nikako ne vjeruju da će zemlja progutati tijelo", piše u Baladi prevarenog cvijeća Vesna Parun. Ali zemlje gutaju tijela, od zemlje po kojoj gazimo do one u kojoj živimo. Hrvatska je postala zemlja s najviše protjerivanja izbjeglica u regiji, čime smo prestigli čak i Mađarsku, a fizičko nasilje na našim granicama konstantna je pojava. "Istupanja u medije MUP vidi kao narušavanje ugleda policije, nalaze pučke pravobraniteljice kao javnu polemiku, a sve bez davanja odgovora na postavljena pitanja", govori nam Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije.
Foto: prtscr euronews

Talijanska posla

Sutrašnji parlamentarni izbori u Italiji jedni su od najneizvjesnijih u posljednje vrijeme, najviše i zbog same izborne reforme zbog čega je teško predvidjeti izborne rezultate. Ipak, najizgledniji scenarij je da niti jedna opcija neće moći formirati većinu u parlamentu bez postizbornih koalicija. Prema posljednjim anketama najbolje kotira desna koalicija. Unatoč raznim programima i obećanjima o ekonomskom oporavku i novim radnim mjestima, glavni fokus većine kampanja, posebice na desnici, ipak je bila antiimigrantska politika.