Europa

Spašavaju li se danas ljudi od narasle vode ili od grijehova korumpiranosti, laži i nekompetentnosti onih koji o budućnosti i drugima nikad nisu brinuli? Gradimo li brane samo od nabujalih rijeka ili i od zla nečinjenja, razdvajanja, sijanja granica u svakom dvorištu, nedogovaranja i inih isključivosti?

Matthew Feldman, suradnik britanskog Centra za fašističke, antifašističke i post-fašističke studije: "Nakon sadašnjih izbora doista bi moglo doći do značajnog porasta krajnje desnice u Europskom parlamentu."

Što nam je osigurala evropska desničarska većina? Itekako je učvrstila, i ne misli tako skoro popustiti, neoliberalistički pritisak na ljude putem kapitala, posebno financijskoga. Sve je to točna preslika sveopćeg ekonomskog i društvenog stanja u 19. stoljeću. Glasajmo za lijeve opcije, ako ne želimo opet otvoriti vrata fašizmu.

Nevladine organizacije zatražile su demokratičniju Uniju, razvoj temeljen na održivoj proizvodnji i potrošnji uz zaštitu okoliša, kvalitetnija radna mjesta i pravedniju raspodjelu društvenog dohotka, zaštitu ljudskih prava i suzbijanje siromaštva

"Populisti" s ljevice u svojim programima imaju zahtjeve slične prosvjednim vapajima diljem Europe: radikalnu demokratizaciju europskih institucija, odbacivanje postojećih imigrantskih politika i borbu za socijalnu Europu, zaokret od neoliberalnih politika prema socijalno pravednijem ekonomsko-političkom sustavu, "rasturanje" NATO saveza...

Zakon u Rusiji ne proizlazi iz "neotuđivih" individualnih prava, već je proizvod državnog aparata. U takvim se uvjetima o prirodnim ili neotuđivim individualnim pravima može razgovarati samo unutar okvira zadanih političkom elitom, što se vidi i na primjeru primjene ustavnih odredbi na pravo slobodnog okupljanja.

Ukoliko ekonomske i administrativne reforme ne uspiju - a teško je vjerovati da će one uspjeti upravo radi osobnih interesa članova političke elite koja bi ih trebala provoditi - uvijek je moguće inzistirati na tome kako je Rusija najmoralnije društvo na planetu, a Zapad tone u dekadenciju koja će eventualno dovesti do njegovog sloma.

Povodom kampanje za Europski parlament, hrvatski sindikati zatražili su novi smjer europskih politika, u kojima bi socijalna pravda, borba protiv siromaštva i socijalne nesigurnosti trebali imati prioritet

Jednostavnost pristupa Alekseja Navalnog nadahnjuje: kako bi stekao pravo postavljanja neugodnih pitanja upravama raznih državnih poduzeća, kupovao je male pakete njihovih dionica na burzi, čime je ostvarivao mogućnost uvida u podatke o poslovanju koji su običnim ljudima nedostupni.

Zastupnici u sljedećem sazivu Europskog parlamenta odlučivat će o povijesno važnim temama za države članice, ali i za sam opstanak Unije. Izbori se odvijaju u jeku najžešće ekonomske krize od osnutka Unije.