Kultura

Tristan i Izolda (Rijeka2000.eu)

Najveći kulturni promašaj ikad

Karantena je zapravo bila posljednja šansa za Europsku prijestolnicu kulture - Rijeka. Bila je to velika prilika da se, makar zbog izvanjske, prisilne situacije, napokon u dobrosusjedstvo pretvori sva ta udrugaška građanskost, da se stvarno zaživi i ostvari sva ta solidarnost, jednakost, fleksibilnost, mobilnost i sve ostalo poznato iz već predosadnog repertoara floskula europskih fondova i lokalnih aplikatora. Moglo je, zapravo, biti odličan poticaj za stvaranje nečeg istinski novog i drugačijeg.
stockholm_sindrom.jpg

Zdravstvena diktatura i kult vođe

Zašto mase toleriraju iracionalno ponašanje svojih vođa i kršenje ljudskih prava? Ako je nekome uskraćeno pravo da kupi kruh u trgovini, ta osoba je diskriminirana i povrijeđeno joj je pravo na život. Svatko tko uskrati pravo na život trebao bi biti kažnjeno gonjen. Naravno, poštivanje temeljnih ljudskih prava moguće je samo u pravnoj državi, ali ne i u policijskoj.
Norman Pett, Wikipedia

Orwell na hrvatski način

U našoj situaciji, masovni mediji reže na svakoga tko kritizira postupke elite ili se poziva na temeljna ljudska prava (pravo na izbor). Švedski model stavljen je na stup srama, da bi isti taj model upravo sada primjenjivali, što je jasno svakome tko ima dvije moždane vijuge. Naravno, elita (i masovni mediji koji su režali u skladu s dresurom), sada će radije pregristi jezik nego priznati očigledno – primjenu švedskog modela u Hrvatskoj. Oni to ne žele priznati jer bi to za njih bilo ravno samoubojstvu.
Foto: Saša Šimpraga

Prodani park

Zagrebačka Dubrava ušla je u tramvajsku mrežu grada 1942. godine, za vrijeme okupacije. Odluka da se tramvajska pruga proširi vezana je uz činjenicu da je upravo u to vrijeme građeno pokazno naselje novoga, fašističkog, režima, na prostoru Donje Dubrave. NDH-ovsko naselje u Donjoj Dubravi prvi je planski iskorak na prostoru koji će administrativno postati dijelom Zagreba tek nakon Drugog svjetskog rata tj. kada je istočna granica grada pomaknuta s potoka Štefanovca na potok Trnavu.
lorca.jpg

Vječni Federico García Lorca

Uz rođendan velikog ubijenog pjesnika: "Palikuće, ratnici, vukovi uvijek traže pjesnika da ga pale, ubiju, da ga izujedaju… Neki hvalisavi kavgadžija ostavio je na smrt ranjenog Puškina među stablima jednog sjenovitog jutra. Prašnjavi su konji izluđeni galopirali preko beživotnog Petofijeva tijela. Boreći se protiv rata, umro je Byron u Grčkoj. Španjolski su fašisti otpočeli građanski rat ubivši svog najboljeg pjesnika", napisao je Pablo Neruda.
vendetta.jpg

Grupni identiteti

Društveni identitet je nešto čega je pojedinac svjestan. On sam sebe klasificira kao pripadnika određene skupine. Procesom društvenog uspoređivanja, osobe koje su slične takvom pojedincu postaju dio njegove skupine, oni koje se od njega razlikuju nalaze se izvan skupine. Važno je naglasiti kako su društvene kategorije u koje se pojedinac smješta dio strukturiranog društva i postoje samo u odnosu prema nekim drugim kategorijama.
Foto: Machine will steal your jobs, Timo Lenzen (2015.)

Dobrodošli u Kapitalopolis

S punim uvjerenjem možemo reći kako će jedini urbanist 21. stoljeća biti kapital. Kapital i katastrofe. Kapitalopolis je, kako se voli reći, betonska džungla. Fizička gustoća njegove gradnje u direktnoj je vezi s društvenom, ekonomskom i svakom drugom gustoćom. No, jedna stvar koja vrijedi za džunglu, promakla je kapitalopolisu: bioraznolikost. On je samo površinski spektakl različitosti, ali ispod se nalazi hladan i sirov jezik algoritama i preciznih kodova koje propisuje kapital. Svaki velegrad postaje fraktalna slika cijelog svijeta. Očišćena od ideja i vrijednosti, sve što preostaje za arhitekturu je 'forma bez utopije'
<div>Čajnik. Beč, manufaktura Du Paquier, oko 1725. g. (Foto: Mimara.hr)</div>

Velebna pripovijest o bečkome porculanu

Dopadljiva te naoko sentimentalna i prijemčiva priroda porculana "ozbiljnim" je stručnjacima često odbojna, pa se u maskulinističkome i heteronormativome društvu proučavanje porculana i primijenjene umjetnosti u totalitetu obično "rezervira" za ženske istraživačice, čime im se posredno pridaju diskriminatorne etikete sentimentalnosti i frivolna ukusa. Izložba 'Sjaj bijelog zlata: Bečka manufaktura porculana 1718. – 1864.: Zbirka Marton' donosi kuriozitete koji znatno doprinose stvaranju šire slike o kulturnoj povijesti i običajima srednjoeuropskoga područja.