Kultura

Foto: Jure Zubčić Facebook

Grafiti ljubavi

Bitno je mapirati i intervencije građana koji ostavljaju ljepši trag na svakodnevicu.
Foto: KUD Idijoti, album Glupost je neuništiva (1992.)

Ja sjećam se

Za vrijeme rata važnu ulogu igrala je domoljubna muzika, ali postojali su i disonatni tonovi. Rimtutituki osnivaju članovi bendova Ekatarina Velika, Električni orgazam i Partibrejkersi. Rade ulične akcije i prosvjede, u otvorenom kamionu kruže Beogradom puštajući pjesme i protiveći se ratu. Organizira se koncert SOS Mir ili Ne računajte na nas koji je okupio 50.000 ljudi u centru Beograda. Na okvire domoljublja nisu pristajali ni KUD Idijoti, vrlo nepoželjna pojava u Hrvatskoj 90-ih. Njihov antifašizam i socijalna osjetljivost slali su jasne političke poruke u vrijeme rata i bezumlja, slične onoj Ramba Amadeusa - "jebem vam sve, jebem vam rat".
Foto: Graciela Iturbide<br>

Četrdeset i osam godina od meksičkog Woodstocka

Nedavno se s velikom pažnjom diljem svijeta obilježila 50. godišnjica Woodstocka. Ali upravo u rujnu ove godine navršila se i 48. godišnjica održavanja drugog neizmjerno važnog rock festivala, koji je imao ogroman utjecaj na tadašnje generacije mladih čitavog latinskoameričkog područja, a koji je na neshvatljiv i neopravdan način zanemaren. Riječ je o rock festivalu Avandáro, održanom u rujnu 1971. u Meksiku. Mladi su počeli dolaziti dva dana prije koncerta, to je bilo pravo hodočašće - pješke, automobilima i autobusima. Umjesto očekivanih 25 000, okupilo se više od 300 000 ljudi. Nezamisliv broj, pa su ih na kraju organizatori morali sve pustiti besplatno.
Foto: Encrypted and vulnerable, ytb-prstc

Plejlista: Otpor (2)

Svakoga vam mjeseca donosimo kratak pogled na tri muzičke uspješnice – uspješnice otpora. Za kraj rujna, plejlista uključuje meksičku legendu Juana Gabriela čije pjesme odzvanjaju bdijenjima nakon masovnih pucnjava, tri sestre koje čine jemensko-izraelski trio A-WA i njihovu pjesmu o raseljenosti, te revolucionarnog američkog glazbenika Saula Williamsa koji na novom albumu iznosi kako smo i koliko svi – enkriptirani i ranjivi.
Foto: Arkzin

I u ratu treba razmišljati o miru

"Nije li morbidno praviti fanzin dok traje rat? Ne. Morbidno je što traje i uopšte postoji rat dok mi pravimo fanzin" - urednica fanzina ‘Batschka Tribune’ odgovara prijatelju. Dubravko Horvatić u članku u Vjesniku od 8. srpnja 1993. pod nazivom Graktanje crnih vrana piše sljedeće: "Pročitavši Arkzin, ne mogu se oteti dojmu da je riječ o kratici za – Arkanov magazin." Povijest je, čini se, pokazala čiji je to i kakav magazin bio.
Foto: ytb-prtsc

Pod kaputom svog oca, plava djevojka

O haiku poeziji Vladimir Devidé, matematičar i japanolog, vrsni poznavatelj i ljubitelj haiku poezije piše: "Haiku poezija rasterećena je patetike, ne poznaje cinizam, u njoj nema preuveličavanja niti umanjivanja važnosti onoga o čemu se govori. Sve je važno, bilo veliko ili malo, obično ili neobično. Sve ima svoje mjesto, svoj trenutak." Drugačiji pogled na vijesti i događaje oko nas kroz haiku za H-Alter ispisuje Mun Tzu (opreka umjetniku ratovanja Sunu), s željom da nas usmjeri prema neciničnoj svevažnosti svakodnevice.
Foto: M.B.

Otmica Sinjanki

Izostavljanje lika Anđe iz prostora u kojem je ona očigledno zamišljena kao dio instalacije, podsjetilo me na oskudnost pojavljivanja ženskog lika u prostoru grada Sinja, osim Čudotvorne Gospe Sinjske koja je iz religioznih, tradicijskih, a onda i turističkih razloga priznata kao jedini prepoznatljivi ženski lik u prostoru grada Sinja. Kako to da grad junak, grad vitez nije stao uz svoje žene radnice ili im barem pružio da ih prostor grada pamti nekako drugačije, onako kako su i zaslužile? Možda ih sve čeka samo simptom Luce, gimnazijalke i Anđe - fluidnih i anonimnih identiteta otetih iz vremena i prostora grada.
Foto: HNK

Prošireni horizonti

Opus Angelina Preljocaja - pravo repertoarno osvježenje u zagrebačkom HNK.
S. Sterle, Foto: Mirko Pivčević

Promjenjiva priroda ljudskog sjećanja

Ovogodišnja memorijalna umjetnička intervencija Virtualnog muzeja Dotrščina predstavlja rad naslovljen "Hodati s njima" autorice Sandre Sterle: "Njih više nama, ali oni će hodati. A one su biljke. One se ne kreću, ne hodaju. Ljudi će ih nositi. Tako će se biljke ipak kretati. Želim se usredotočiti na biljke jer po meni prkose jednostavnim ljudskim kategorizacijama i na taj način nam pomažu u ispitivanju promjenjive prirode ljudskog sjećanja."