Ljudska prava

Foto: Marina Kelava

Sve je više beskućnika

Sanja Blažeković, Hrvatska mreža za beskućnike: "U Hrvatskoj se govori o nešto više od dvije tisuće apsolutnih beskućnika, no realno ih je više od deset tisuća. Od početka pandemije smo uočili da nam se puno više ljudi javlja i dolazi u Centar za pomoć i podršku koji vodimo u Zagrebu. Ti novi beskućnici nisu nemoćne osobe već su najčešće mlađi ljudi koji su napustili svoj rodni kraj i došli tražiti posao u Zagrebu."
Dijana Smajo (Foto: UOSISMŽ)

Pitanje koje izaziva gorak smijeh

H-Alter: "Je li država u dosadašnjih 6-7 tjedana, nakon 29. prosinca, iskazala osjetljivost za specifične probleme osoba s invaliditetom i roditelja djece s posebnim potrebama nakon potresa na Baniji?" Dijana Smajo, predsjednica Udruge osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije: "Iskreno mi je žao što čitatelji ne mogu čuti moj smijeh trenutno. Mislim kako slobodno mogu reći da sustav nije učinio ništa u ovoj krizi. Prve naše obitelji zbrinute su u kamp kućicama preko naših privatnih poznanstva i kanala."
Foto: Mihail Eustafijev, Wikimedia Commons / CC-BY-SA 2.5

Izbjeglištvo u doba pandemije

Prošli tjedan je održana tribina "Etnografska istraživanja iregularnih migracija u pandemijskom kontekstu", koju je organizirao Institut za etnologiju i folkloristiku. Tribinu je moderirao Bojan Mucko, a predavale su Marijana Hameršak s Instituta za etnologiju i folkloristiku, Uršula Lipovec Čebron, izvanredna profesorica na Filozofskom fakultetu u Ljubljani i Marta Stojić Mitrović, znanstvena suradnica na Etnografskom institutu SANU u Beogradu.
Foto: Tamara Opačić

Neovisno življenje u vrijeme pandemije

Prošli tjedan održana je javna tribina "COVID 19 i ljudska prava osoba s invaliditetom: Neovisno življenje u vrijeme pandemije" koju je organizirala Udruga za samozastupanje. Tribinu je moderirao Damjan Janjušević, a predavale su Anka Slonjšak, Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Kristina Urbanc, profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Nataša Kokić iz Europske mreže za neovisno življenje ENIL i Senada Halilčević, osoba s invaliditetom koja već osam godina živi samostalno.
Foto: Promotivne aktivnosti i organizirani probir na karcinom dojke u romskom naselju Parag u Međimurskoj županiji (hzjz.hr)

Zašto su Romi lošijeg zdravlja?

Segregacija romskih naselja, izostanak zdravstvene pismenosti i siromaštvo glavni su razlozi zbog kojih Romi nemaju primjeren pristup zdravstvu. Na tu je temu prošle godine provedeno istraživanje "Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: zdravstvena zaštita i socijalna skrb", čiji su autori Goran Milas i Irena Martinović Klarić. S Goranom Milasom s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar razgovaramo o problemima na koje Romi nailaze u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu.
ytb-prtsc

Kamp Lipa, simptom migrantske politike EU-a

Vijest o humanitarnom slomu u kampu Lipa, u kojem se ljudi kupaju u potoku i snijegu, potrebno je promotriti u svjetlu migrantskih politika EU-a. Pogoršanje humanitarne situacije u Bosni posljedica je politike Unije koja se oslanja na utvrđivanje vanjskih granica. Za H-Alter govore Tea Vidović i Ana Ćuća iz Centra za mirovne studije, te Gorana Mlinarević, suautorica izvještaja "Balkanska ruta kroz BiH: ljudi zaglavljeni u procjepu EU" i "Transbalkanska solidarnost".
ytb-prtsc

Zašto Romi ne uspijevaju kvalitetno pristupiti obrazovanju

Novo istraživanje o obrazovanju Roma ističe segregaciju romskih naselja, diskriminaciju romske djece, materijalnu deprivaciju i još niz drugih problema kao razloge zašto romska nacionalna manjina ne uspijeva kvalitetno pristupiti obrazovanju. Kako bismo dobili bolji uvid u problematiku i način kako ju početi rješavati, razgovarali smo s Dunjom Potočnik, suatoricom ovog istraživanja i sociologinjom s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
Foto: CMS

Dobrodošli u zemlju neznanja

Ana Ćuća iz Centra za mirovne studije: "Nakon 140 sati hrvatskog jezika izbjeglička djeca ne uspijevaju savladati gradivo težih predmeta, pogotovo kada se u obzir uzme njihovo psihološko stanje. S nastavom na daljinu obrazovanje je za njih potpuno nestalo, a isto se dogodilo i romskoj djeci. Dok smo se dičili kako je Hrvatska brzo organizirala nastavu na daljinu, Ministarstvo znanosti i obrazovanja ignoriralo je prigovore da postoje skupine koje više uopće nemaju pristup obrazovanju."
ytb-prtsc

Javni programi stanovanja za Rome

Romi u suštini imaju isti stambeni problem kao i većinsko stanovništvo, jer tržište garantira vlasništvo nad stambenim prostorom. "Romima bi pomoću javnih programa stanovanja trebalo ponuditi mogućnost da izađu iz getoiziranih naselja. Nužno je da ih se dodatno ne getoizira nego da im se omogući odlazak ako to žele. Onima koji žele ostati treba omogućiti da ostanu, ali im se kvaliteta stanovanja u naseljima mora unaprijediti", ističe arhitektica Iva Marčetić.
nasilje_azk.jpg

U sjeni pandemije

"Znala sam da za mene počinje pakao kad sam saznala da ćemo oboje više biti doma", izjavilo je 35 posto žena koje su sudjelovale u istraživanju Autonomne ženske kuće o partnerskom nasilju nad ženama tijekom pandemije Covid-19. "Fizički napadi su postali učestaliji, kao i verbalni napadi i prijetnje. Nasilje nije bilo samo češće, nego i jačeg intenziteta. Iza zatvorenih vrata nije se događalo ništa dobro", ističe psihologinja AŽKZ-a, prof. Anita Lauri Korajlija.