Ljudska prava

ai_2.jpg

Protuprirodna fascinacija majonezom

Godišnji izvještaj Amnesty Internationala za 2020.: U crno uniformirani i zakrabuljeni hrvastki policajci udarali su nogama, metalnim palicama, pendrecima, dršcima pištolja azijske izbjeglice na granici s Bosnom, premda ovi nisu pružali nikakav otpor niti su pokazivali znakove agresivnosti. Potom su im u razbijene glave "trljali kečap, majonezu i šećer", prehrambene artikle koje su pronašli u torbi jedne od žrtava.
Ilustracija: Fernand Pelez (Illustrirter Katalog der internationalen Kunstausstellung im Königl, München 1883 / Wikipedia)

Nasilje nad beskućnicima

Nedavni fizički napad na beskućnika Febu navodi nas da ispitamo sve oblike nasilja s kojima se suočavaju beskućnici. Osim izravnog fizičkog nasilja na ulici, beskućnici su često u djetinjstvu izloženi obiteljskom nasilju koje je uzrok njihove teške socijalne pozicije. Sistemsko nasilje je treći oblik, gdje institucije ne poduzimaju potrebne mjere da ih izvuku od stanja koje ih je snašlo i perpetuiraju njihovo siromaštvo.
Ilustracija: KLJP

Ljudska prava A.D. 2020.

Pregled stanja ljudskih prava u Hrvatskoj za 2020. godinu, koji je objavila Kuća ljudskih prava, pruža uvid u sve aspekte njihova kršenja, od neefikasnosti javne uprave i korupcije u pravosuđu do maltretiranja civilno-društvenih organizacija u postupku prijave za dodjelu sredstava na projektnim natječajima. Osvrćemo se na ugrožavanje niza socijalnih prava koja se dotiču mladih, starijih osoba i umirovljenika, nezaposlenih, osoba s invaliditetom, beskućnika, Roma, izbjeglica, povratnika te žrtava nasilja u obitelji.
guardian.jpg

MUP i seksualno nasilje nad izbjeglicama

Tisuće svjedočanstava izbjeglica, i samih policajaca koji su bili prisiljavani izvršavati ilegalne naredbe, upućuju da su nezakonita protjerivanja sustavna praksa hrvatske policije te je u tom kontekstu očito da bilo kakva interna istraga ne može biti niti neovisna niti učinkovita. Prema sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava jedan od osnovnih kriterija za efikasnost istrage je neovisnost - što unutarnjom MUP-ovom kontrolom očito nije ispunjeno.
legalcapacitywordcloud.jpg

Lišeni poslovne sposobnosti

Život u ovisnosti i segregaciji na marginama društva umjesto neovisnog življenja i uključenosti u zajednicu već je godinama svakodnevnica brojnih osoba s intelektualnim teškoćama u Hrvatskoj. Lišeni poslovne sposobnosti oni su bez ikakvog utjecaja na vlastiti život, odrasli ljudi koji često i njegov kraj dočekaju kao "djeca" pod ključem. Hrvatska, naime, ne odustaje od udomljavanja odraslih čime izravno krši njihovu jednakost pred zakonom i UN-ovu Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom.
Ilustracija: A Time to Kill (Scumacher/Grisham)

Žrtva pred kaznenim sudom

Iskustvo svjedočenja žrtava obiteljskog nasilja na kaznenom sudu za većinu njih često je neugodno i stresno, nerijetko i traumatično, a može dovesti i do njihove retraumatizacije i sekundarne viktimizacije, te je stoga iznimno važno osigurati im podršku i suradnju. Unatoč dobrim pomacima u Hrvatskoj na tom polju širok je prostor napredak, pogotovo kada je riječ o standardizaciji podrške i suradnje te stavljanju žrtve u fokus.
curica.jpg

Nevidljiva dječja patnja

Novogradiški slučaj dodatno je otvorio Pandorinu kutiju sustava socijalne skrbi: Aladrovićevo je ministarstvo "reagiralo odmah": poslalo inspekciju u novogradiški Centar za socijalnu skrb, smijenilo ravnatelja Branka Medunića i dovelo v. d. šeficu iz Slavonskog Broda Mariju Jugović koja će navodno uvesti red.
Foto: DOOR

Bez zdravlja, bez energije

Uz sve druge životne izazove, osobe s invaliditetom u Zagrebu se suočavaju i s energetskim siromaštvom. "U našem istraživanju sedam od deset sudionika navelo je da troškovi za energiju utječu na njihove ostale troškove. Da bi podmirili račune za energente štede na kupovini odjeće ili obuće, smanjuju upotrebu tople vode, korištenje električnih uređaja, otvaranje prozora, a neki čak i smanjuju troškove pri kupovini prehrambenih proizvoda", kaže Anja Vulinec iz udruge DOOR.
ytb-prtsc

Nije poanta u humanitarnoj pomoći

Nadica Balog, predsjednica udruge Romsko srce: Ne slažem se s metodologijom i radom saborskog zastupnika Veljka Kajtazija, pa me se iz tih razloga isključuje. Ne očekujem puno od Nacionalnog plana za uključenje Roma. Nije poanta samo u podjeli humanitarne pomoći ljudima koji je kasnije prodaju, ili u kratkoročnim radionicama. Svako zlo je zlo, a svaki normalan čovjek osjeća se loše na samu spomen riječi nacizam. To je za nas grozota.