Mediji

cenzura_copy43720.jpg

Nema cenzure, nema cenzure

HRT će povući tužbe protiv novinara i HND-a ako tuženi povuku tvrdnje o postojanju cenzure na HRT-u. Jasnije rečeno - prestanite kritizirati rad HRT-a, prestanite upozoravati na niz problema, poslušno odrađujte svoje zadatke i sve će biti dobro. Nesretna je to situacija dragi novinari, ali ne bojte se, pravosuđe je na vašoj strani.
Foto: Pixabay

Vijeće za medije: Treća sreća?!

U hrvatskim je medijima prošla, relativno nezapaženo, vijest da se razmišlja o uvođenju Vijeća za medije, kao mogućeg rješenja za poboljšanje katastrofalno loše razine novinarstva i medija u Hrvatskoj. Svjetska praksa temelji se na samoregulaciji, a hrvatska inicijativa zamišljena je kao regulatorno tijelo. Vlada traži formu koja djeluje kao svjetsko rješenje, a u stvari je način kontrole medija.
Foto: ytb prtsc

Privatni poroci, potrebe javne

Udruga za nezavisnu medijsku kulturu zatražila je od Ministarstva kulture poništenje natječaja za Javne potrebe u kulturi u 2019. godini, u dijelu koji se odnosi na tzv. elektroničke publikacije. Zahtjev za poništenjem obrazložen je nelogičnošću natječaja, njegovom neusklađenošću s važećim medijskim zakonodavstvom, ismijavanjem elementarne proceduralnosti kao i narušavanjem integriteta nakladnika "elektroničkih publikacija". Sam čin prigovaranja trebao bi podrazumijevati izvjesnu mjeru povjerenja u instituciju - toga nemamo, ali odbijamo progutati baš sve što je servirano.
Foto: Pixabay

Obvezatna lektira 2018

U H-Alterovoj rubrici Obvezatna lektira i ove smo godine preporučivali/e tekstove iz drugih medija koji su nam bili bitni i koje smo voljeli čitati. Za kraj godine, donosimo vam i presjek tih tekstova. Od ideje o svijetu bez granica kamerunskog filozofa Achillea Mbembea, analize nogometne industrije koju je napisao Eric Cantona, razmatranja o bitocoinu Tomislava Medaka, do razgovora o lošoj hrvatskoj stambenoj politici s arhitekticom Ivom Marčetić i intervjua s porno glumicom Stoyom o stanju i promjenama u industriji pornografije - pročitajte, podsjetite se.
Foto: Youtube prtscr

Filozofija na YouTubeu

"Jedna od velikih stvari koju možemo napraviti na internetu je doprijeti do ljudi prije nego što ih se radikalizira u krivom smjeru te ih potaknuti da se zainteresiraju za druge ideje. Desnica velik dio svog rada obavlja u online prostoru, posebice na YouTubeu, tako da možemo biti prisutni i otežavati njihovo djelovanje tako da svoj posao odradimo dobro", govori Oliver Thorn, voditelj i kreator Youtube kanala Philosophy Tube, u sklopu kojeg dva puta mjesečno objavljuje videozapise kroz koje nastoji gotovo četvrt milijuna pretplatnika iz cijelog svijeta podučiti filozofiji iz društveno i politički osviještene perspektive.
Foto: Pixabay

Nema napretka

Rezultati praćenja medijskog pluralizma - Media Pluralism Monitor za 2017. godinu pokazuju kako niti jedna od 31 analizirane zemlje nije imuna po pitanju rizika medijskog pluralizma. Novinari i drugi medijski radnici u nekolicini europskih zemalja izloženi su prijetnjama i napadima te trebaju biti stalni podsjetnik vladama članica EU da imaju obvezu štititi njihovu sigurnost. Rezultati pokazuju i daljnju degradaciju radnih uvjeta što dodatno pojačava pritisak na profesionalni rad novinara i to u većini zemalja obuhvaćenih istraživanjem.
Foto: ytb prtsc

Reklama umjesto kazne

Odluka Vijeća za elektroničke medije da se Z1 televiziji, kao i drugim televizijama koje su emitirale Bujicu, oduzme koncesija na 24, tj. 4 sata svakako je pohvalna, ali ona Bujanecu i Z1 ne znači previše jer će se emitiranje Bujice nastaviti, privući će još više gledatelja, od kojih dobar dio vidi "crvenu opasnost i velikosrpsku zavjeru" u svim odlukama koje njima nisu po volji. Ono što bi imalo puno većeg utjecaja jest da se prekine izdašno financiranje medija koji proizvode mrzilački i diskriminatorni sadržaj.
Foto: Pixabay

Izlaz iz medijske krize?!

Međunarodna Deklaracija o informiranju i demokraciji, koju je dvanaest zemalja usvojilo na Pariškom mirovnom forumu 11. studenoga lansira politički proces kojim se daju demokratska jamstva za razvoj vijesti, informacija i slobode mišljenja. To je najznačajnija inicijativa koja brani slobodu, nezavisnost, pluralizam i vjerodostojnost vijesti i informacija nakon usvajanja Opće deklaracije ljudskih prava 1948. godine. Događaj je prošao ispod radara u hrvatskim medijima. Ostaje nam gorak ukus kako je hrvatsko novinarstvo zaostalo, čak i na razini saznanja o tome što se u profesiji događa.
h_alter_podrzi.png

Natječajni kikiriki

H-Alteru na natječaju Grada Zagreba za sufinanciranje medija dodijeljeno pet tisuća kuna.
Foto: Pixabay

O tehnološkom determinizmu i društvenim učincima medijskih tehnologija

U tehnološko-determinističkom ključu zanemaruje se činjenica da su tehnologije proizvedene od čovjeka. Tehnologija je uvijek društvena – invencija, proizvodnja, distribucija i konsumpcija su društveni procesi. Bez obzira na mogućnosti Interneta, istraživanja pokazuju kako čovjek, koristeći web, gubi linearni način promišljanja, a veliki broj različitih podražaja onemogućuje da razmišljamo duboko ili kreativno, budući da nas nagovara na letimično pregledavanje ili "surfanje" kroz sadržaje.