Poslodavci

Foto: Udruga SJENA

Fondovi za ranjive kao kasica-prasica

Ako Covid 19 ove zime bude potpuno izvan kontrole i gospodarstvu zaprijeti novi lockdown, vlada će biti prisiljena odnekud stvoriti novac. Fondovi namijenjeni za slabo zaštićene i ugrožene skupine mogli bi ponovno poslužiti kao kasica-prasica. "Uopće me ne bi čudilo da se u slučaju novog zatvaranja države ponovno uzme od osoba s invaliditetom. Ova vlada je pokazala kako se to od njih itekako može očekivati" zaključuje Suzana Došen Rešetar iz udruge SJENA.
Fotografije: Ana Vragolović

Pirotehničari poručuju: “Samo nam dajte da vadimo mine!”

Zbog nečije neodgovornosti, na relaciji Hrvatski centar za razminiranje - MUP- Vlada došlo je do propusta u pripremi projekata pa su odobrena samo 32 milijuna kvadrata umjesto 51 milijuna predviđenog Nacionalnim planom protuminskog djelovanja. Zbog toga i onima koji trenutno imaju posla prijeti ista opasnost - predviđenog terena ima za još nekih mjesec dana, a nakon toga, ako se nešto ne poduzme, slijedi razdoblje neizvjesnosti. Izgubiti posao gore im je nego raditi u minskom polju.
Mersiha Beširović (Foto: Privatni album)

Izlazak iz zatvorenog kruga šutnje

Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH: "63% našeg članstva je do 40 godina starosti, a 77% je žena. Naša sekcija žena paralelno jesa jačanjem uloge žene u sindikatu jačala i sam sindikat. U svojim uslugama nikad ne stavljamo članstvo i članarinu kao uvjet. Od nekih velikih poslodavaca sam čula da nam se zamjera radikalizam, ali smatram da je stvarno došlo vrijeme barem da mi kao sindikat progovorimo o imenima velikih poslodavaca koji su godinama akumulirali ogromnu dobit, a među prvima su počeli s otpuštanjem radnika i radnica zbog koronavirusa."
Foto: Toni Gabrić

Ekonomija korone

Znanstvenici s Instituta za javne financije u razgovoru za H-Alter/EDJNet: "U prva dva tjedna travnja prihodi državnog proračuna pali su za 70 posto. U iduća tri mjeseca procjenjuje se da je potrebno dodatno financiranje od 65 od 70 milijardi kuna. Potrebe za zaduživanjem će vjerojatno biti i veće ako se uzme u obzir da će prihodi primjerice HZZO-a, županija, gradova i općina značajno pasti i da će se i oni morati dodatno zaduživati. Poprilično je jasno da nas čeka teška godina, a možda i godine."
Foto: Pixabay

Privremeni, povremeni, potrošni

Raste broj zaposlenih, ali pritom ne pričamo o tipu zaposlenosti, o ljudima koji rade u tzv. netipičnim oblicima rada. Hrvatska bilježi pad stalnog, a porast privremenog zapošljavanja. U Hrvatskoj je u 2019. godini 32 posto privremenih ugovora bilo sklopljeno na period od tri mjeseca. Stalna nesigurnost, konstantno mijenjanje poslova, nemogućnost planiranja života, sve to utječe i na psihičko stanje pojedinca. Niz istraživanja ukazuje da opetovana izloženost nezadovoljavajućim uvjetima rada dovodi do psihološke neravnoteže, zamjetne u polju narušenog mentalnog zdravlja.
Foto: Pixabay

Ključ u bravu, i točka

Država je dužna, pa i silom, ugurati ključ u bravu tzv. poduzetnicima koji varaju radnike.
foto: prtscr

(Pre)živjeti u Hrvatskoj

"Politike zapošljavanja, kao i sve druge javne politike, bi se trebale u načelu donositi strateški, promišljeno i dugoročno uz procjene njihova učinka prije nego se donesu, kao i evaluaciju za vrijeme i nakon same provedbe. U Hrvatskoj je nažalost drukčiji slučaj te se politike uglavnom donose stihijski i na temelju onoga što je kratkoročno politički oportuno, najčešće bez analize učinka", govori Kristijan Kovačić iz Mreže mladih Hrvatske.
Foto: ytb prtscr

Dvije rasprave o vladavini Agrokora

Crony kapitalizam nije rezultat socijalističkog mentaliteta, nego nekritičkog prelijevanja iz ekonomskih udžbenika u društvenu stvarnost. Ako želimo izaći iz crony kapitalizma, moramo izaći iz neoliberalne ortodoksije. To ujedno znači da nas iz crony kapitalizma neće moći izvući ljudi poput Martine Dalić, koji su u toj ortodoksiji intelektualno formirani.
Foto: A.K.

Radnicima 3. maja treba solidarnosti i jedinstva s radnicima Uljanika

S brodogradnjom trebali bismo podvući crtu i primijetiti da je borba za brodogradnju puno šira od borbe za jednu industriju – a onda i to da nitko nije do sada imao bolje argumente od brodograditelja, čije velike brojke same stoje u korist radništva, a čija se borba upravo zato može uzeti kao pars pro toto ("dio za cjelinu"), a ljudi se mogu poistovjetiti s brodograditeljima i s borbom za pravo na rad i pravo na normalan život od svojeg rada.
Foto: A.K.

Nužnost solidarnosti s Uljanikom

Solidarnost s Uljanikom ne zbog Uljanika samog, već zbog sviju nas i ne samo zbog straha od mogućeg nasilja. Solidarnost jer trebamo nadu, žudimo za empatijom, suosjećanjem, sposobnošću brige za drugoga koja nije nepotizam nego je znak ljudskosti. Naš aktivni angažman treba odmah sada, ne tek ako stvari pođu po zlu. Gradnja društva dostojnog čovjeka, gradnja sustava koji služi svojim građanima. Gradnja odnosa s drugim, odnosa koji nije isključivanje, odbacivanje, negiranje. Potpuno suprotno, inkluzija sviju. Tek tada ćemo moći reći da imamo državu, koja će nam – svima - omogućavati dostojan život.