Poslodavci

Pretvaranje domaćih i EU-političara da su stvari pod kontrolom ima svoju cijenu i nju uvijek plaćaju najslabiji: siromašni, đaci, studenti/ce, penzionerke i penzioneri ili pak svi građani – kada izbije ekonomska kriza. Vožnja po sadašnjim pravilima vodi u krivom smjeru, a gradnja institucija koje bi nas povele u pravom traži znatno odvažnije korake od onih koji su trenutno politički realni.

Predizborno obećanje o 1000 eura za svako novorođenče moglo bi se ostvariti rezanjem sredstava ionako loših mjera aktivne politike zapošljavanja za gotovo milijardu kuna u odnosu na prošlu godinu. Vanjska evaluacija mjera APZ-a pokazala je kako one favoriziraju privilegirane društvene skupine, imućnije i obrazovanije, dok se oni na koje bi se prvenstveno trebale odnositi nalaze u još podređenijem položaju upravo zbog tih mjera.

Prema tumačenju bivšeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, presuda Visokog upravnog suda kojom je ugovor sa Spectrumom učinio javnim dokumentom trebala bi prouzročiti klimatsku katastrofu nesagledivih razmjera u hrvatskom poduzetničkom "ozračju".

Bez rješavanja problema korupcije i krađe "na malo" nema Modernog ekonomskog rasta, ali njezino uklanjanje ne može biti samo zadaća slabe i neefikasne države. Marx je rekao da su klasni interesi prije nacionalnih, ali u našem slučaju to se prevodi u maksimu da su staleški interesi prije svih ostalih. Promotrimo kako stvari funkcioniraju na primjerima Tomislava Panenića, Ive Družića, Tomislava Karamarka i građanke N., otpuštene prodavačice suhomesnatih proizvoda.

Dok ovih tjedana tajkuni odgovorni za uništavanje tisuća radnih mjesta dobivaju pomilovanja od predsjednice Republike, na stotine radnika završavaju na zavodu za zapošljavanje, često uz neisplaćene zaostale plaće i otpremnine. Sudeći po događajima iz TIBO-a, Metalinga, TLM-a ili Lipovice, u današnjem sistemu radnici su podjednako isključeni i marginalizirani, bilo da je vlasnik poduzeća država ili privatnik.

Početkom veljače INA-ine benzinske postaje izdvojene su u novoosnovanu tvrtku kćer, Maloprodajni servisi. Maja Rilović, predsjednica najvećeg INA-inog sindikata INAŠ ovo izdvajanje smatra najboljim mogućim rješenjem i spasom od franšize, a predsjednik Nove solidarnosti Predrag Sekulić naziva ga sramotnim i zločinačkim udruživanjem poslodavaca i vodećih INA-inih sindikata. Ekonomist Zoran Aralica smatra da INA-i prijeti sudbina poligona nadmetanja između Zapada i Rusije.

U karlovačkom poduzeću Alstom Hrvatska namjeravaju otpustiti 229 radnika. To znači da će više od četvrtine radnika biti otpušteno, jer poduzeće broji oko 840 zaposlenih. Prema sadašnjim najavama, u ovom poduzeću koje se bavi energetikom i transportom, otkaz je izgledan za oko 130 visokoobrazovanih inženjera, te stotinjak radnika u odjelu servisa i održavanja te u proizvodnom pogonu.

Kombinacija proračunskog stezanja remena s antidemokratskim tendencijama je već puno puta viđena na europskom nebu, i to baš svaki puta s negativnim posljedicama. Plodove nekog budućeg rasta BDP-a Hrvatske neće svi moći ubrati, a neće nas se puno niti pitati.

Kontinuirano smanjivanje radnih i socijalnih prava koje bi moglo biti dodatno ubrzano "reformskim" mjerama novih hrvatskih vlasti iziskuje novu sindikalnu strategiju. Već se naziru taktike nove sindikalne solidarnosti koja bi trebala utjecati na dinamiku borbe radnika za njihova prava. Postupno raste i scena novih, radikalnijih sindikata koji bi mogli postati konkurencija tromim i kompromitiranim središnjicama.

"Hrvaticama i Hrvatima" moglo bi prestati padati na pamet trčanje liječniku.