Kako Grad Zagreb dodjeljuje više od 90 milijuna kuna sredstava za javne potrebe u kulturi? Milijune kuna namijenjenih nezavisnoj sceni raspoređuje nepoznat netko, bez ikakvog javno dostupnog pisanog traga, nakon što mu "uglednici" koji sjede u kulturnim vijećima dostave tabele u kojima su programe pristigle na natječaj ocijenili s A, B ili C.

Zašto priznati kulturni radnici daju legitimitet takvom zakulisnom dodjeljivanju novca?

Nakon višemjesečne prepiske s Gradom Zagrebom koja je uključila i pritužbe Agenciji za zaštitu osobnih podataka, H-Alter je krajem prošlog mjeseca dobio dio zatraženih, a strogo čuvanih i skrivanih informacija, koje se tiču dodjele financijskih sredstava za javne potrebe u kulturi. Riječ je o ukupnom iznosu od preko 91 milijun kuna za koje Grad Zagreb odbija odati mehanizam njihove raspodjele, iako bi, prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, taj mehanizam trebao biti unaprijed dobro poznat. Od tih 91 milijun, nekoliko desetaka milijuna usmjereno je prema nezavisnoj kulturnoj sceni, a ostatak je uglavnom namijenjen potrebama velikih kulturnih institucija.

Grozdana Cvitan: "Postoje odluke mimo naših preporuka, ali malo znam pa vam još manje mogu odgovoriti"

Zoran Ferić: "U načelu sam zadovoljan načinom raspodjele sredstava i uvažavanjem našeg mišljenja. Bilo je nekih malih zamjerki, ali se sada ne mogu sjetiti jer je to bilo davno"

Nakon objave rezultata natječaja Programa javnih potreba u kulturi za 2012. godinu, u ožujku ove godine, zatražili smo nekoliko informacija, koje se tiču mehanizama dodjele sredstava u području časopisa i novina u kulturi. S obzirom na brojne kritike i ustaljeni način dodjele sredstava uglavnom istim aplikantima ili pak neaktivnim portalima, o čemu H-Alter već nekoliko godina za redom piše, zanimali su nas zapisnici Kulturnog vijeća za knjižničnu djelatnost i časopise, tijela koje ima savjetodavnu ulogu prilikom raspodjele novca. Kako smo otprije znali da to vijeće ne odlučuje o konkretnim iznosima potpora, već samo daje "mišljenje" o važnosti prijavljenih časopisa za zagrebačku kulturnu situaciju, zatražili smo i odgovor na pitanje koje je to tijelo (ili pojedinac?) koje u sjeni odlučuje o iznosima potpora, kako izgledaju zapisnici sastanaka na kojima padaju odluke o konkretnim iznosima, ukoliko takvi zapisnici postoje, i kako izgleda evaluacija na osnovu koje to tijelo (ili pojedinac) odlučuje o dodjeli konkretnih potpora. Usredotočili smo se na natječaj za časopise, uz pretpostavku da isti mehanizam vrijedi barem za cjelokupnu nezavisnu kulturnu scenu.

Od ožujka ove godine, kada su objavljeni rezultati natječaja, pa do studenog, dobili smo od Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport tek jedan zapisnik Vijeća za časopise iz kojeg je vidljivo da se ocjenjivanje aplikacija provodi putem tročlane skale (A - vrlo kvalitetan program, B - manje prioritetan program, C - nije prihvaćeno). Nakon toga, kako rekosmo, neznani netko raspodjeljuje, a Grad odbija otkriti o kome se točno radi.

Obratili smo se potom članovima Vijeća za časopise da konačno pokušamo od njih saznati znaju li uopće tko je taj tko novce na temelju njihovih savjeta dijeli, jesu li zadovoljni netransparentnošću procedure i načinom na koji se nakon njihovih ocjena raspoređuju novci, te što misle o svojoj vlastitoj ulozi u cijelom tom procesu. Članovi Vijeća za časopise redom su ugledni ljudi iz knjižničarske i književne profesije: Spomenka Petrović kao predsjednica Vijeća, Grozdana Cvitan, Dalibor Šimpraga, Zoran Ferić te Branko Maleš.

males.jpg males.jpg

Što se tiče misterioznog tijela ili osobe koja ima moć raspodjele sredstava, sami članovi kažu da nisu sigurni o kome je riječ.  Pjesnik Branko Maleš ne zna tko je nadležan, dok nas je njegov kolega Dalibor Šimpraga uputio na predstojnika Gradskog ureda za kulturu Ivicu Lovrića, a književnica Grozdana Cvitan na Maju Novoselac, stručnu savjetnicu za knjižničnu djelatnost. Knjižničarka Spomenka Petrović skromno je rekla kako nije na njoj da to zna, a književnik Zoran Ferić nam je brzopotezno sklopio slušalicu tako da do ovog pitanja nismo ni stigli.

Ono što smo od ovog uglednog pisca uspjeli saznati jest da je načelno zadovoljan raspodjelom sredstava i uvažavanjem evaluacije tijela u kojem sjedi. "U načelu sam zadovoljan načinom raspodjele sredstava i uvažavanjem našeg mišljenja. Bilo je nekih malih zamjerki, ali se sada ne mogu sjetiti jer je to bilo davno", lakonski je Ferićev odgovor.

"A što ja imam biti zadovoljna ili ne? Dok se objave rezultati, prođe pola godine", kaže Spomenka Petrović koja tvrdi kako radi ozbiljan i odgovoran posao za gotovo nikakve novce.

feric.jpg feric.jpg

Ni Maleš se ne sjeća baš svih detalja, pogotovo kad je riječ o načinu bodovanja pojedinih aplikacija koje se tiču časopisa i portala. "Pošto sam stariji, malo sam slabiji kad je riječ o portalima, tako da tu vjerujem kolegi Šimpragi koji se time bavio u okviru rada Vijeća", rekao je. Tako smo barem saznali da se dobra praksa nepregledavanja svih aplikacija od strane svakog člana nije promijenila od prošle godine kad je o istoj temi za H-Alter Spomenka Petrović rekla kako ne stigne sve to pročitati.

No, postoje ipak neki kriteriji za one koji aplikacije čitaju. Kad govorimo o portalima, to su, riječima Dalibora Šimprage, aktualnost, bavljenje kulturnim sadržajima, postojanje autorskih tekstova, redovno plaćanje suradnika te uredna financijska izvješća. "Mnogo se buke diglo oko nefinaciranja portala Teatar.hr prošle godine, koji doista nudi relevantan sadržaj. No, nitko nije pisao kako oni godinama nisu predavali financijska izvješća", kaže Šimpraga, a mi dodajemo kako bismo rado informirali javnost da smo te podatke zatražene od Grada i dobili.

simpraga.jpg simpraga.jpg

I dok Ferić i Maleš uglavnom nemaju većih zamjerki na način raspodjele sredstava i zadovoljavaju se objašnjenjem kako su kritike uobičajeni dio ovog posla, pojačane trenutnom krizom i manjkom novaca, Šimpraga kaže kako je atmosfera usijana, ali da kao član Vijeća ne može komentirati odluke. Zbog čega, ostalo je nejasno.

"Postoje odluke mimo naših preporuka, ali malo znam pa vam još manje mogu odgovoriti", komentar je Grozdane Cvitan nakon što je rekla da nisu pozitivno ocijenili Hrvatsko slovo, a mi joj pročitali ocjenu A u evaluacijskom zapisniku. I Šimpraga kaže kako nisu bili za Hrvatsko slovo, a ono je ipak financirano. No ustraje na tome kako za razliku od drugih Vijeća, poput onog za urbanu kulturu i mlade, čiji se član Mario Kovač pobunio, nakon što im nisu uvažene preporuke i uz to misteriozno nestalo čitavih 11 milijuna kuna namijenjenih kulturi, ipak nema odstupanja od njihovih savjeta.

cvitan.jpg cvitan.jpg

"Ne znam što da vam kažem. Mi za bolji način od ovog ne znamo", rezignirano kaže Cvitan na pitanje da ocjeni mehanizam dodjele sredstava u kojem sama sudjeluje i svojim imenom legitimira.

Povjesničar umjetnosti Zvonko Maković, predsjednik Odbora za kulturu u Gradskoj skupštini, u telefonskom razgovoru kazao nam je kako se jako čudi da redakcija H-Altera nije dobila potrebne podatke zatražene pismenim putem. Na pitanje da komentira netransparentan rad Grada Zagreba kad je riječ o podacima koji se tiču kulturne djelatnosti, odgovorio je: "Uveo sam riječ transparentnost u opticaj. Srž mog političkog programa je upravo transparentno korištenje novaca iz gradskog proračuna". O navedenoj problematici iz njegovog resora kaže da još ništa nije čuo, ali da će se raspitati u gradskom Uredu za kulturu čim stigne.

zvonko-makovic__792.jpg zvonko-makovic__792.jpg

Obećanja stižu i iz gradskog SDP-a, u kojem u odgovoru na naše pitanje kritiziraju netransparentnost cijele procedure i krivnju prebacuju na gradske službe. "Dodjela tih sredstava je u ingerenciji Grada Zagreba, odnosno gradonačelnika i njegovih službi, a prema Zakonu o pravu na pristup informacijama te bi informacije morale biti dostupne svima zainteresiranima. S obzirom da se radi o proračunskim sredstvima, dakle sredstvima građanki i građana Zagreba,  svakako bi taj način i dodjela sredstava za javne potrebe u kulturi, kao i u brojnim drugim segmentima javnih potreba, trebala biti s jasnim kriterijima, transparentnija i dostupnija javnosti i to je nešto za što će se Davor Bernardić zalagati kada postane gradonačelnik", saznali smo od Alena Kišića, glasnogovornika kampanje Davora Bernardića, kandidata za gradonačelnika. Živi bili, pa vidjeli.

<
Vezane vijesti