Foto: V. Benović, MUOFoto: V. Benović, MUOMuzej za umjetnost i obrt priključio se obilježavanju Europskog tjedna mobilnosti inicijativom pod nazivom Biciklirajmo do MUO!. Tom prigodom svi koji u tjednu mobilnosti od 17. do 22. rujna dođu biciklom do Muzeja i fotografiraju se ispred ostvarit će pravo na besplatan ulaz u Muzej.

Djelatnici Muzeja za umjetnost i obrt dolaskom na posao biciklima, vlastitim su primjerom ukazali, te ujedno pozvali, na korištenje alternativnih oblika prijevoza.

Također, u čast svim biciklistima, u atriju Muzeja ekskluzivno će biti izloženo nekoliko vrijednih muzejskih predmeta. Atraktivan Velociped star oko 140 godina s jednim velikim, a drugim minijaturnim kotačićem uz kojeg će se posjetitelji moći fotografirati. Biti će izložena i ženska odjeća za sport iz razdoblja secesije.

"Muzej za umjetnost i obrt uvijek je podržavao inicijative koje promiču društvenu odgovornost, te sudjelovao u njima. Ponosni što smo u Europskom tjednu mobilnosti  naglasak stavili upravo na biciklizam, danas, možemo reći, jedan od najpopularnijih vidova održive urbane mobilnosti. Tim više što brojni muzejski djelatnici tradicionalno koriste alternativne oblike prijevoza među kojima je bicikl najomiljeniji", istaknuo je ravnatelj Miroslav Gašparović.

Posljednji dan Europskog tjedna mobilnosti, u nedjelju 22. rujna kada se obilježava Dan bez automobila, Muzej daruje besplatan ulaz svim posjetiteljima.

velociped.jpg

Bicikl – velociped

Coventry, oko 1880. - 1885.

Hillman Herbert & Cooper

željezo, obojeno; bakar, poniklani; drvo, tokareno

promjer velikog kotača 132 cm

sign.: PREMIER D.H.F. HILLMAN HERBERT & COOPER COVENTRY i J Lucas & Son, Birmingham (na svjetiljci)

Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb

Poklon sudskog vijećnika Janka Burgstallera Remetskog.

Bicikl je vozilo na dva kotača koje vozač pokreće vlastitom snagom. Kroz povijest se naziva i kotur, koturača, samovoz, trkalica, brzonoga, dvokolica. Preteču suvremenoga bicikla, velociped, izložili su na Svjetskoj izložbi u Parizu 1867. otac i sin Pierre i Ernest Michaux, koji su na dotadašnju drezinu, koju je vozač pogonio odgurivanjem od tla, postavili ekscentrične pedale kojima se gonio vrlo velik prednji kotač.

Vožnja velocipedom (tada zvana koturanje) bila je već početkom 1880-ih način prijevoza u Zagrebu, Karlovcu, Samoboru, Varaždinu, Jastrebarskom te u selu Jurketinec kraj Varaždina. Uvođenjem lančanoga pogona i izjednačavanjem veličine obaju kotača 1885. počeo je razvoj suvremenoga bicikla. Takvi, tzv. niski bicikli su se ubrzo pojavili i na zagrebačkim ulicama.