U otimačini zemljišta od lokalnog stanovništva koje se odvija pod kodnim nazivom izgradnje golf-terena Baštijunski brig, kod Vranskog jezera, nadležne vlasti su u interesu privatnog investitora prekršile: Zakon o općem upravnom postupku, Zakon o prostornom uređenju i gradnji, Zakon o zaštiti okoliša...

...Aarhušku konvenciju, pravo na pristup informacijama, pravo na sudjelovanje građana u donošenju odluke i pravo na pristup pravosuđu.

„Nudili su mi 2 eura po kvadratu. Nisam prodao", kaže Šime Bogdanić, vlasnik zemlje u blizini Vranskog jezera. S ostatkom obitelji posjeduje oko 24 000 četvornih metara zemljišta na kojoj je ucrtan golf projekt Baštijunski brig. Ukoliko Vlada usvoji prijedlog mišljenja Zadarske županije da je taj projekt od interesa za državu, zemlja će Bogdaniću i ostalim vlasnicima zemljišta u obuhvatu projekta biti izvlaštena u korist investitora Antun Mikeca.

Na zemlji o kojoj je riječ privatni investitor sagradit će 112 vila, 10 apartmanskih građevina i hotel, što ukupno daje 123 objekta, više od prosječnog sela, gotovo 140.000 m2, a na igralištu do 18 rupa dnevno može igrati maksimalno 100 igrača. Malo previše smještaja za 100 igrača, ne čini vam se?

Dok investitor nudi cijenu od 2 do 4 eura po kvadratu, prema pisanju Dalmacijanewsa na biogradskom području  poljoprivredno zemljište s mogućnošću prenamjene u građevinsko vrijedi oko 80 eura. Vlasnici se osjećaju prevarenima jer je svima jasno da će njihova „poljoprivredna" zemljišta poslužiti kao građevinska, na njima će izniknuti apartmani. Međutim, s obzirom na izvlaštenje koje im visi nad glavom kao ucjena, dio ih je prodao zemljište za kikiriki.

Vlasnici zemlje se osjećaju prevarenima jer je svima jasno da će njihova „poljoprivredna" zemljišta poslužiti kao građevinska, na njima će izniknuti apartmani

„Ovaj je projekt dvostruko skandalozan: prvo zbog pogodovanja investitorima zainteresiranima za ostvarivanje profita apartmanizacijom negrađevinskih područja, a drugo je ugroza prirode, zaštićenih vrsta i biljaka u Ornitološkom rezervatu koji je prirodni biser Zadarske županije", oglasio se zadarski SDP i Savjet za zaštitu okoliša SDP-a.

Ovakvo dobivanje zemljišta za sitniš pod krinkom golfa nije unosan biznis rezerviran samo za Baštijunski brig. Malo južnije priprema se teren za golf terene na dubrovačkom Srđu.

„Za zemlju na Srđu u zoni obuhvata UPU-a nudili su mi 20 eura po kvadratu", kaže Đivo Dražić, jedan od tamošnjih vlasnika zemlje.

S obzirom na planiranu gradnju na tom brdu iznad Dubrovnika, 268 vila i 1600 apartmana, smiješno je govoriti o zemljištu na Srđu kao negrađevinskom, a pregledom po dubrovačkim agencijama za prodaju nekretnina može se vidjeti da se cijene tamošnjih zemljišta namijenjenih gradnji kreću po nekoliko stotina eura po kvadratu.

„Nema nikakve razlike između projekta Baštijunski brig i onog na Srđu", smatra Mirela Holy, predsjednica SDP-ovog Savjeta za zaštitu okoliša.

U Zadarskoj županiji ne znaju koliki postotak zemljišta nije u vlasništvu investitora. Na uvid u lokacijsku dozvolu „nitko se od stranaka u postupku nije pojavio i nitko nije dao primjedbe". U samom dokumentu vidljivo je preko 50 imena vlasnika parceliziranih zemljišta. Nikoga od njih ne interesira što će se graditi na njihovoj zemlji?

Uvid u lokacijsku dozvolu je formalno održan 5. srpnja, Ministarstvo je 5. srpnja izdalo rješenje o prihvaćanju Studije o utjecaju na okoliš, Zadarska županija je 5. srpnja ispečatirala lokacijsku dozvolu. Kakav tajming!

"Mene nitko nije obavijestio. Kada sam od novinara čuo za lokacijsku dozvolu pokušao sam zvati investitora, ali broj koji sam imao je isključen", kaže vlasnik zemljišta s početka teksta. Bogdan Srdelić, odvjetnik iz Splita koji zastupa nekoliko vlasnika zemljišta na Baštijunskom brigu, kaže da će „sa žalbama ići na sve instance jer smatraju da vlasnici zemljišta imaju pravo formirati cijenu." Također je tek od novinara saznao za lokacijsku dozvolu.

Pa kako su to obavještavali iz Zadarske županije?

„Poziv na uvid u lokacijsku dozvolu obješen je na oglasne ploče Grada Biograda, Pakoštana i Zadarske županije i na samoj lokaciji", objašnjava Željko Letinić, pročelnik Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Zadarske županije.

Objavljivanje na oglasnoj ploči je informiranje u 21. stoljeću?

Letinić priznaje da uistinu imaju običaj objavljivati pozive u lokalnom tisku. Iz web stranice grada Biograda vidljivo je da imaju običaj objavljivati pozive i na web stranicama. Međutim, ovoga puta to nije učinjeno, iako vlasnika zemljišta ima i iz Čakovca i iz Švedske. Njih se sve „obavijestilo" putem oglasne ploče.

„Mi se držimo zakona, a Članak 111. Zakona o gradnji je moguće različito tumačiti", objašnjava Letinić.

Uvid u lokacijsku dozvolu je formalno održan 5. srpnja, Ministarstvo zaštite okoliša 5. srpnja je izdalo rješenje o prihvaćanju Studije o utjecaju na okoliš, Zadarska županija je istog 5. srpnja ispečatirala lokacijsku dozvolu. Kakav tajming.

Uz to, Dropulićkino ministarstvo je vrlo promptno poslalo Županiji Rješenje o Studiji utjecaja na okoliš, ali im je trebalo tjedan dana da isto postave na web stranicu i da postane dostupno javnosti.

„Netko je htio navrat nanos donijeti lokacijsku dozvolu, a kad se nešto radi na brzinu „potkradu" se greške. Znakovito je da je isti dan kad je bio uvid u lokacijsku dozvolu

letinic.jpg letinic.jpg

„Nisam upoznat s Aarhuškom konvencijom", kaže Letinić.

Zadarska je Županijska skupština u međuvremenu usvojila prijedlog mišljenja o javnom interesu, preduvjet za izvlaštenje, međutim tu odluku Vlada tek treba potvrditi. Glasnogovornica Zadarske županije potvrdila nam je da je Prijedlog mišljenja poslan Vladi, ali iz Vlade još od prošloga tjedna nismo dobili odgovor na pitanje kada će raspravljati o interesu RH u projektu Baštijunski brig.

Naš sugovornik s početka teksta se sjeća da je zemlju koja je kategorizirana kao poljoprivredno zemljište u obitelj udajom donijela baka, koja je umrla davne 1930. godine.

„Da će se tamo graditi bolnica ili škola, ja bih to prihvatio, ali za privatne interese na ovakvu cijenu ne želim pristati. Da sam mlađi, ne bih uopće pristao prodati zemlju, ali mi smo mali i opet će nam uzeti jer pravna država ne funkcionira", ogorčen je Šime Bogdanić.

Ogorčenje je razumljivo jer dok investitori putem apartmanizacije kroz gradnju golf terena izvlače velike pare, prijašnji vlasnici zemljišta ostaju uskraćeni i za mogućnost odlučivanja o svojoj zemlji i za sudjelovanje u financijskom kolaču.



I Đuro jaše na krilima golfa
popijac.jpg

Ministar gospodarstva Đuro Popijač dotakao se prošloga tjedna golfa. „Nacija se mora opredijeliti hoće li razvoj ili neće. Sve nam treba, svašta bismo investirali, ali kad krene realizacija projekta u stanju smo ga srušiti. Na jedan teren za golf koji se gradi ustanu čak 33 udruge koje se bore protiv njega. Radije imamo smeće nego terene za golf", prosvijetlio nas je ministar. Time je direktno aludirao na golf projekt Baštijunski brig, s obzirom da se tamo na manje od 10 posto planirane površine nalazi smetlište već 50 godina. Nemar i nesposobnost države da riješi problem smeća sada služi kao pokriće za apartmanizaciju i to nakon što je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dao 30 milijuna kuna za sanaciju.

Samo što nemamo „mi" golf terene. Neki ljudi imaju smeće na svom zemljištu, ali uskoro neće imati ni smeće, a bome ni golf teren. Imat će par eura u džepu i gorak osjećaj da su prevareni, dok će jedan investitor imati milijune od apartmanizacije koje mu je omogućilo golf zakonodavstvo, a nama ostalima će preostati da kopamo po smeću da bi preživjeli. „Mi" između smeća i golfa nemamo izbora, osim onih koji sami nekako ne prijeđu u povlaštenu klasu za čije se pripadnike sve od ministarstava do županijskih ureda rješava čudesnog 5. srpnja, a građanima se europskounijski pristup informacijama omogućava metodom iz vremena prije goluba listonoša, oglasnom pločom.


 

Članak je objavljen uz podršku Heinrich Böll Stiftung - Hrvatska. Iznesena mišljenja nužno ne odražavaju stajalište Heinrich Böll Stiftunga.

<
Vezane vijesti