Mirjana Kaltak, predsjednica sindikata Čistoća Zagreb <em></em>(Foto: Luka Resanović)<br>Mirjana Kaltak, predsjednica sindikata Čistoća Zagreb (Foto: Luka Resanović)
Sindikat Čistoće Zagreb upornim je pregovaranjem uspio zaposliti blizu 200 agencijskih radnika. "Svim kolegama poručujem da moraju biti izrazito uporni. Stalno pisanje, stalni dogovori. Nismo imali potporu drugih sindikata u našoj podružnici, ali smo uvijek spremni da pomognemo, da stanemo iza tih agencijskih radnika da se napokon riješi njihov status", kaže Mirjana Kaltak, predsjednica sindikata.

Nedavno smo pisali o izrabljivanju agencijskih radnika u podružnicama zagrebačkog Holdinga. Iako rade poslove stalno potrebnog karaktera, ovi radnici su zaposleni preko agencija za privremeno zapošljavanje, pri čemu se nalaze u prekarnom radnom odnosu, zakinuti za mnoga radnička i materijalna prava. Jedna od podružnica koja je imala ovaj problem je bila Čistoća, ali ga je upornim i predanim sindikalni radom uspjela riješiti. Povodom toga razgovaramo s Mirjanom Kaltak, predsjednicom Sindikata Čistoća Zagreb koji je deset mjeseci vodio borbu s Gradom i upravom Holdinga za prava ovih radnika, te ih je konačno uspio zaposliti na neodređeno vrijeme, kako su i zaslužili. Njihova borba zamijećena je i na međunarodnoj razini te se navodi kao primjer uspješnih i inovativnih sindikalnih strategija u Europi.

Kad su se u vašoj podružnici pojavili agencijski radnici i na kojim radnim mjestima su radili?

Agencijski radnici su se prvi put pojavili 2009. i do 2015. je njihov broj narastao na 194 radnika što je bilo više od 10 posto ukupno zaposlenih. Naša borba će biti prezentirana na međunarodnom skupu o nestandardnom radu u Ljubljani 31. svibnja, te na završnoj konferenciji u Dublinu 20. lipnjaRadili su preko raznih agencija koje su se mijenjale - Dekra, UPS, Electus, Adria. Radilo se o čistačima ulica, komunalnim radnicima, vozačima, nekim administrativnim mjestima. To nikako ne mogu biti poslovi privremenog karaktera, oni su stalno neophodni. Čistač ulice je posao koji se odrađuje 365 dana u godini, komunalni radnici su ljudi koji skupljaju smeće po Zagrebu, a taj posao se radi sve dane osim nedjelje. Ti ljudi su radili u kontinuitetu, bez prekida i to 6 ili 7 godina, u raznim vremenskim uvjetima - od plus 40 do minusa. Takvi radnici su uvijek bili u neizvjesnosti, strahu, novi ugovori su im rijetko kad dolazili na vrijeme.

Kako se vaš sindikat postavio prema ovoj vrsti prekarnog radnog odnosa?

Kad sam u srpnju 2014. preuzela funkciju predsjednice Sindikata Čistoća Zagreb, dogovor našeg Izvršnog odbora je bio da pokušamo riješiti status agencijskih radnika. Kako bismo ih mogli zastupati, prvo smo promijenili statut sindikata te dodali članak prema kojem agencijski radnici mogu biti članovi našeg sindikata, a jedan agencijski radnik je imenovan u Izvršni odbor. U kolovozu 2014. je upućen prvi dopis tadašnjem predsjedniku uprave Holdinga Slobodanu Ljubičiću i gradonačelniku Milanu Bandiću kako bi se riješio status agencijskih radnika. U međuvremenu je došlo do njihove smjene, ali smo nakon niza dopisa, u veljači 2015. uspjeli dogovoriti prvi sastanak s privremenom upraviteljicom Bilo je visoko pozicioniranih ljudi u upravi podružnice koji su nam odmagaliuprave Holdinga Danijelom Franić na kojem su krenuli pregovori o tome kako riješiti status agencijskih radnika, budući da su oni postali svjesni činjenice da nećemo odustati dok se njihov status ne riješi. Dogovorili smo da će se radnici primiti za stalno u tri grupe - prva u ožujku, druga u travnju, treća u svibnju. Međutim, u međuvremenu se događa nova promjena vladajuće strukture - grad preuzima zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek, a Holding Dejan Fičko. Ponovno smo morali krenuti ispočetka.  

Kako je izgledao daljnji tijek borbe?

U travnju ponovno sjedamo s upravom sa starim argumentima i dogovaramo da će se datumi primanja radnika pomaknuti za nešto kasnije. U svibnju se Bandić vraća na mjesto gradonačelnika, te smo održali sastanak s njim na kojem smo dogovorili da prva grupa ulazi početkom lipnja,  a druga početkom srpnja. Doslovno smo čekali do 30. svibnja kad je stigla suglasnost gradonačelnika. Insistirala sam da se ljudi primaju po datumima ulaska u rad podružnice, dakle da oni koji su agencijski radnici najduže, ulaze prvi. Dogovor je ispoštovan i radnici su primljeni. Međutim, ostalo je trinaest radnika u administraciji koji nisu mogli biti primljeni dok se ne urede izmjene i dopune pravilnika o sistematizaciji poslova, koje je gradonačelnik tada tražio kako bi se i njih moglo zaposliti za stalno. Naša uprava u Čistoći nije odradila izmjene do prije mjesec dana, što smatram oblikom miniranja. Nakon što je konačno i to odrađeno, nadamo se da će i njih primiti na neodređeno vrijeme.

Osim vas, u podružnici djeluju još dva sindikata. Je li bilo sindikata koji su odmagali tijekom pregovora?

Ne bih prozivala čitave sindikate, ali bilo je pojedinaca u njima koji su vršili određeni pritisak i širili defetizam među radnicima, govoreći im da ništa od svega neće biti, da se uzalud nadaju, da se radi o insinuacijama, da će još izgubiti i te agencijske ugovore. Također, bilo je visoko Stignu nam ugovori iz Holdinga sa suglasnostima i potpisima, a bivša voditeljica uprave Čistoće do zadnje minute čeka bi li im potpisala ugovore o radu. Možete misliti kako je tim radnicima bilo čekatipozicioniranih ljudi u upravi podružnice koji su odmagali. Stignu nam ugovori iz Holdinga sa suglasnostima i potpisima, a bivša voditeljica uprave Čistoće do zadnje minute čeka bi li im potpisala ugovore o radu. Možete misliti kako je tim radnicima bilo čekati, a pet ili više godina su bili "pod agencijama".

Vaša borba je primijećena i na međunarodnoj razini.

Naš slučaj je zasad jedinstven u Europi, jer je jedan sindikat uspio zaposliti toliki broj agencijskih radnika na neodređeno. Naša borba će biti prezentirana na međunarodnom skupu o nestandardnom radu u Ljubljani 31. svibnja, te na završnoj konferenciji u Dublinu 20. lipnja, a studija je objavljena od strane CELSI instituta iz Bratislave. Također, naš slučaj će biti detaljnije proanaliziran u sklopu knjige Beyond the crisis: Innovative practices within CEE trade union movements koja će do kraja godine biti objavljena od strane ETUI instituta iz Bruxellesa. Meni je to sve manje važno. U cijeloj situaciji je bilo bitno da se riješi status radnika. Gledati te ljude koji nemaju mnoga prava, mogućnost dizanja kredita. Recimo, na kamionu imate dva radnika koji rade isti posao- jedan je primljen za stalno, drugi je agencijski. Prvi dobije božićnicu, regres, plaćeni prijevoz, ode na godišnji itd, a drugi ništa. I sigurno da postoji razlika u motivaciji. Drugi radnik je podjednako vrijedan, a boji se da će izgubiti i taj agencijski posao.

Broj agencijskih radnika je u nekim podružnicama (npr. Vodoopskrba i odvodnja ili Zagrebačke Ceste) još uvijek visok. Što biste savjetovali njihovim sindikatima na temelju iskustva vaše borbe?

Svim kolegama poručujem da moraju biti izrazito uporni. Stalno pisanje, stalni dogovori. Nismo imali potporu drugih sindikata u našoj podružnici, ali smo uvijek spremni da pomognemo, da stanemo iza tih agencijskih radnika da se napokon riješi njihov status.

Holding je prošli mjesec jednostrano otkazao temeljni kolektivni ugovor. Kako ćete se postaviti u toj situaciji?

U temeljnom kolektivnom ugovoru iz 2002., jasno piše da on ostaje na snazi dok se ne ispregovara novi. Svi sindikati koji djeluju u Holdingu žele dokazati da je odluka o otkazivanju ugovora protuzakonita. Naša sindikalna borba traje, borit ćemo se na sve moguće pravne načine. Nastojat ćemo zadržati ono što smo imali, nećemo dozvoliti spuštanja prava radnicima, jedino možemo pregovarati o nečem boljem.

 

Ključne riječi: zagrebački holding, agencijski rad
<
Vezane vijesti