H-Alter
Foto: I.P.Foto: I.P.Posljednjih dana čitamo kako gori Amazonija, kako nestaju "pluća planeta". H-Alter već godinama piše o uništavanju prirode, neodrživom korištenju resursa, prekoračenju planetarnih granica i klimatskim promjenama, ali i o mogućim drugačijim izborima i primjerima pozitivne prakse.
Donosimo vam pregled tekstova koji su i danas aktualni i relevantni. Mogu nam pomoći bolje razumjeti kompleksnost problema s kojima se suočavamo, ali i ukazati na smjerove koji vode prema dugoročnim rješenjima, solidarnosti i odgovornosti.

Posljednjih dana čitamo kako gori Amazonija, kako nestaju "pluća planeta". H-Alter već godinama piše o uništavanju prirode, neodrživom korištenju resursa, prekoračenju planetarnih granica i klimatskim promjenama, ali i o mogućim drugačijim izborima i primjerima pozitivne prakse.

Donosimo vam pregled tekstova koji su i danas aktualni i relevantni. Mogu nam pomoći bolje razumjeti kompleksnost problema s kojima se suočavamo, ali i ukazati na smjerove koji vode prema dugoročnim rješenjima, solidarnosti i odgovornosti.

Drugačijom poljoprivredom protiv kolapsa

Mark Shepard, pionir obnavljajuće poljoprivrede: "Jedina civilizacija koja se oslanja na jednogodišnju poljoprivredu, a nije još propala, je ova sadašnja u kojoj živimo, ali ni za nju budućnost trenutno ne izgleda baš lijepo, zar ne? Ova umjetna poljoprivreda ogroman je dio problema. Moramo uništiti ekosustav, srušiti drveće, orati travnjake, da tlo prihvati sjeme. To je ratovanje, ratovanje sa živućim sustavom i planetom Zemljom." Više pročitajte ovdje.

Tlo je bankovni račun budućnosti

Po njemu hodamo, ali o njemu ne razmišljamo. Ono skladišti vodu, bez njega nema hrane, ono može riješiti ili ublažiti neke od najvećih problema današnjice kao što su klimatske promjene. Ni šuma Amazone ni oceani nisu najveći izvor svjetske bioraznolikosti, već upravo ono – tlo. Međutim, naša tla su zbog neprestanog preokretanja slojeva, oranjem i trovanja agrokemikalijama postala mrtva i inertna prašina. Kako vratiti život u tlo, za H- Alter govore Cvijeta Biščević i Bruno Motik iz ZMAG-a, autori priručnika Briga o tlu. Više pročitajte ovdje.

Kapitalizam na smrtnoj postelji

Jason W. Moore, sociolog i autor knjige Capitalism in the Web of Life: Kapitalizam je izmijenio planetarni život do te mjere da su sada stvoreni novi oblici prirode koji se ne mogu riješiti unutar kapitalističkog okvira, kapitalističke tehnologije i produktivnih formi. Ti oblici prirode su klimatske promjene, te pojava novih bolesti, bakterija i superkorova, za koje nemamo rješenja. Ovo su opasna vremena za život, ali ona predstavljaju i dubinsku opasnost za kapital. Kapitalizam kao sustav je mnogo ranjiviji nego što većina ljudi misli. Više pročitajte ovdje.

10 000 stabala po stanovniku planeta

Tony Andersen, permakulturni učitelj: Ljudi su naučeni da tehnika sve rješava i takav pristup onemogućava promjenu. Dok ne uvide da nije tako bit će još puno katastrofa, ali čovječanstvo je uvijek bilo u stanju prilagoditi se. Kada se globalni kapitalizam raspadne ljudi će učiniti isto što su napravili i nakon Rimskog carstva - decentralizirati se. Više pročitajte ovdje.

Foto: Pixabay Foto: Pixabay

Hrabri scenarij koji sebi moramo priuštiti

Što bi se dogodilo da Hrvatska, ali i susjedne zemlje prijeđu na 100 posto ekološku poljoprivredu? Uvoz hrane bi se povećao? Umrli bismo od gladi? Nezaposlenost bi porasla? Ili bismo svi bili zdraviji? Zaposlenost bi porasla? BDP porastao? Tlo se oporavilo, a vode ozdravile od agrokemikalija? Odgovore donosi studija Seeds of Change - Sjeme promjene: održiva poljoprivreda kao put u prosperitet za Zapadni Balkan. Više pročitajte ovdje.

Pred nama su istinski povijesni izbori

Mladen Domazet, Institut za političku ekologiju: Svako tehničko rješenje u povijesti je zahtijevalo i društvenu promjenu, pa i danas kada kažemo da zahtijevamo društvenu promjenu ne tražimo nemoguće. S obzirom da nemamo čarobno tehnološko rješenje za klimatske promjene, umjesto da čekamo i tugujemo za tim, možemo se posvetiti društvenoj strani pa će se onda i tehnička rješenja u nju uklopiti. Više pročitajte ovdje.

Planeta na zrnu pijeska

Pijesak je najviše korišten prirodni resurs nakon vode. Uslijed svjetskog buma u građevinarstvu, ali i razvoja novih tehnologija koje se koriste prilikom bušenja nafte, potražnja za pijeskom, resursom koji se rijetko spominje, naglo je porasla. Iako se zalihe možda čine nepresušne, izvori pijeska diljem svijeta već su uvelike iscrpljeni, oko njih se vode ratovi i osnivaju kriminalne organizacije. Od Lagosa i Pekinga, preko Dubaija do New Yorka - eksploatacija pijeska je industrija od 70 milijardi dolara. Sve to, naravno, s kobnim posljedicama za okoliš. Više pročitajte ovdje.

Čovječanstvo na psihijatrijskoj klinici

Brian Davey, okolišni ekonomist: U ekonomskim udžbenicima kvaliteta života se izražava kroz posjedovanje konzumerističkih dobara, ali kad odete terapeutu on vas neće pitati je li vam automobil dovoljno velik, već će vas ispitivati o vašim emocionalnim odnosima, jeste li zadovoljni poslom, jeste li kreativni. Degrowth ekonomija govori o pronalaženju alternativnih zadovoljstava, kvaliteti života koja se ne temelji na posjedovanju stvari. Više pročitajte ovdje.

Bitka stoljeća

Decentralizirana opskrba osnovnim potrepštinama vjerojatno neće proizaći iz utopijske vizije savršenog ili čak poboljšanog društva (kao neki društveni pokreti u prošlosti). Umjesto toga, proizaći će iz učestalih ljudskih odgovora na zastrašujuću i sve goru zbirku okolišnih i ekonomskih problema, a u mnogim slučajevima usporavat će je i kočiti političari, bankari i industrijalci. Više pročitajte ovdje.

Foto: Pixabay Foto: Pixabay

Zašto gori Indonezija?

Uoči UN-ovih klimatskih pregovora u Parizu: Indonezija se svrstala među najveće globalne emitere ugljičnog dioksida. Veliki dio od 127 tisuća ovogodišnjih požara gori u područjima koja su dodijeljena u koncesije za proizvodnju palminog ulja, sastojka polovice proizvoda koji se nalaze na policama europskih i svjetskih trgovina. Dokle god ovakvi zločini budu smatrani prihvatljivima, teško da će ikakav klimatski dogovor biti učinkovit. Više pročitajte ovdje.

Ni život lišća nije što je nekad bio

"Planet bez lišća vjerojatno bi također bio planet bez šuma kakve poznajemo, bez majmuna i bez Homo sapiensa", kaže Steven Higgins s novozelandskog Sveučilišta Otago, voditelj istraživanja koje je pokazalo kako je u posljednja tri desetljeća došlo do ozbiljnih promjena u životnom ciklusu lišća. To je pak dovelo do povećanog rizika od izumiranja brojnih vrsta i promjene u razmjeni energije između Zemljine površine i atmosfere što pak može ubrzati ili usporiti klimatske promjene. Više pročitajte ovdje.

Kako potrošiti svijet?

Dražen Šimleša u nizu članaka za H-Alter prikazuje kako se odnosi moći u svijetu kroz pozicioniranje i ratove za resurse prelamaju na političku i socijalnu situaciju te uništavanje prirode i okoliša. Svih devet tekstova možete pročitati ovdje.

"Imamo li budućnost? Ne, s ovakvom ekonomijom"

Will Steffen, autor istraživanja Planetarne granice 2.0. govori za H-Alter: Ideja beskonačnog ekonomskog rasta, koja implicira stalno rastuće materijalno bogatstvo, vrlo će vjerojatno voditi u globalni društveni kolaps. Da, naš se ekonomski sustav mora promijeniti jer je u sadašnjem sustavu primarna vrijednost upravo beskonačni ekonomski rast, a to nije kompatibilno s održivom budućnošću. Globalizirano društvo ili će se okrenuti prema velikoj transformaciji na neki održiviji put ili će globalno kolapsirati. Više pročitajte ovdje.

Nitko više ne zamišlja drugačiji svijet

Antonio Šiber, znanstveni savjetnik na Institutu za fiziku: "Specijalizacija nije posljedica toga što u njoj postoji šira korist za društvo, nego konkretna korist za profit. Umjesto da znanost i obrazovanje uvjetuju kakva bi ekonomija trebala biti, ekonomija uvjetuje kakvo obrazovanje i znanost trebaju biti. Javni interes je postao prosta riječ zato što se ne može monetizirati. Nitko više ne govori 'pad', nego 'negativni rast', toliko je ukorijenjena fantazija o rastu. Najgore je što se propaganda o 'najboljem od svih svjetova' prodaje populaciji koja više ne može zamisliti drugačiji svijet." Više pročitajte ovdje.

Foto: Claire Fontaine Foto: Claire Fontaine

Planet bez gljiva je nezamisliv!

U priči o klimatskim promjenama često se zaboravlja da tlo ima velik kapacitet skladištenja ugljika. Taj kapacitet ovisi opet o bioraznolikosti u tlu, a u cijelom ciklusu značajnu ulogu igraju gljive. "U usporedbi s biljkama i životinjama koje izazivaju ljudsku empatiju, tlo je puno teže ‘prodati’ javnosti", za H-Alter govori Leho Tedersoo, voditelj globalnog istraživanja o stanju bioraznolikosti gljiva u tlu, koja je danas jednako ugrožena kao i bioraznolikost biljnih i životinjskih vrsta. Više pročitajte ovdje.

Mi smo tlo

Suvremena društva širom svijeta stoje na rubu kolapsa jer su tla erodirana, degradirana, otrovana, zatrpana ispod betona i lišena života. Industrijska poljoprivreda, bazirana na mehanicističkoj paradigmi i upotrebi fosilnih goriva stvorila je neznanje i sljepoću za procese koji stvaraju živuće tlo. Više pročitajte ovdje.

Mit o ekonomskom rastu

Vinod Raina, indijski fizičar i aktivist: Totalni financijski dug koji nerazvijene zemlje duguju razvijenim zemljama, MMF-u i Svjetskoj banci iznosi 2,4 trilijuna dolara. Ekološki dug samo jedne razvijene zemlje je 13 trilijuna dolara. Pitanje ekološkog duga nije samo financijsko.
To je pokušaj postavljanja etičkih, moralnih i političkih pitanja o trenutnom svjetskom poretku. Okoliš nije odvojen od razvoja, okoliš je u srcu razvoja. Više pročitajte ovdje.

Gnoj Zelene revolucije

Vandana Shiva u intervjuu za H-Alter: "Zelena revolucija koju promoviraju korporativni fondovi poput Rockefeller fondacije i Fondacije Billa Gatesa u Africi kroz AGRA-u (Alliance for Green Revolution) produbljuje, a ne rješava problem. Kad se jednom novac počne kretati, počne i uništavanje prioriteta zemlje." Više pročitajte ovdje.

Klima nije spašena u Parizu

U svijetu u kojem međunarodni dogovori redom padaju - konvencije o izbjeglicama ili azilu primjerice - vjerovati da će jedna neobvezujuća lista želja potaknuti iste države koje već krše međunarodne ugovore da se ponašaju altruistično i da vlastite interese podrede interesima općeg dobra, je nešto što mogu prodavati jedino mediji koji igraju igru za one koji se godinama i brinu da se svjetski poredak ne promijeni, korporativni biznis. Više pročitajte ovdje.

Foto: Pixabay Foto: Pixabay

Priroda gubi sinkroniziranost

Migratorni kolibrići koji su adaptirani na specifično proljetno cvijeće, sada promašuju vrijeme njegova cvjetanja. Morske ptice više ne podižu ptiće u vrijeme kada je riba najobilnija. O usklađenosti u ekosustavu ovise brojne biljne i životinjske vrste, a prirodni svijet sve brže gubi tu sinkroniziranost, upozoreno je u novom znanstvenom istraživanju. "Promjene su brže i češće od ubrzanja klimatskih promjena", ističe voditeljica istraživanja Heather Kharouba sa Sveučilišta u Ottawi. Više pročitajte ovdje.

Opasni otpad o kojem se šuti

U svijetu se godišnje proda pet bilijuna cigareta, a trećina opušaka završi u okolišu. "Najpodcjenjeniji okolišni problem današnjice su upravo opušci. Većina ljudi misli da su filteri napravljeni od biorazgradivog materijala, no oni su ustvari od plastike, a iz opušaka se u okoliš cijede kemikalije i teški metali", kaže Thomas Novotny, profesor globalnog zdravlja na Sveučilištu Kalifornija u San Diegu i jedan od osnivača Cigarette Butt Pollution Projecta. Više pročitajte ovdje.

Voda je temeljno ljudsko pravo

Sanja Barić, stručnjakinja za ustavno pravo i profesorica na riječkom Pravnom fakultetu: "Postojeća zakonska regulacija ne štiti dovoljno kvalitetno trajnost, dostupnost i kvalitetu opskrbe vodom. Uopće nije jasno kolika je to najmanja količina, a ni kako je osigurati u slučajevima kada pojedino kućanstvo nije u mogućnosti plaćati. RH je prva država u EU po količini izvora vode po per capita stanovniku. Ako svoje prirodno blago ne zaštitimo, nismo zavrijedili da se nazivamo racionalnim bićima. Koliko nam se još katastrofa treba dogoditi da shvatimo o čemu je tu riječ?" Više pročitajte ovdje.

Gradovi ne mare za klimatske promjene

Kako bi komparirale situaciju diljem zemlje, H-Alter je na dežurne gradske adrese u Zagrebu, Puli, Splitu, Osijeku i Dubrovniku opetovano slao upitnik i zamolbu za sudjelovanjem u istraživanju o načinima na koji gradovi reagiraju na porast temperature i izazove koje predstavljaju klimatske promjene. U periodu od pola godine, odgovorio nam je jedino Grad Pula. Primjeri velikih gradova, čija se borba protiv klimatskih promjena svodi uglavnom na površno informiranje građana i formalno provođenje EU projekata, pokazuju kako do ozbiljnijih akcija dolazi tek prilikom većih katastrofa i problema. Više pročitajte ovdje.

I oceani umiru, a krivi su opet ljudi

Nakon što smo nedavno pisali o zabrinjavajućem padu populacije insekata i kolapsu koji prijeti, znanstvenici su upozorili na još jedan dio ekosustava koji posrće pod teretom čovjekova utjecaja. Izbrojali su čak 500 mrtvih zona u oceanima svijeta, a razina kisika općenito je pala za 2 posto. "I mnoge zone na Mediteranu, uključujući i Jadran, imaju problem s padom razine kisika zbog utjecaja poljoprivrede, kanalizacije i paljenja fosilnih goriva", istaknula je za H-Alter Denise Breitburg, voditeljica novog istraživanja objavljenog u Scienceu. Više pročitajte ovdje.

<
Vezane vijesti