Presuda UN-ova međunarodnog suda pravde u Haagu: pokolj iz 1995. godine u Srebrenici nad oko 8 tisuća bosanskih muslimana definiran je kao genocid, ali Srbija kao država za njega nije odgovorna.

UN-ov međunarodni sud pravde u Haagu (ICJ) donio je presudu prema kojoj nema dokaza da je u cijeloj Bosni i Hercegovini početkom 1990-ih počinjen genocid, te da se Srbiji kao tuženoj strani ne može pripisati sudjelovanje u genocidu, javljaju srbijanske agencije. Sud je ipak potvrdio stav da se genocid dogodio, ali na ograničenom području Srebrenice. ICJ je prvo odbacio zahtjeve Srbije da ga se proglasi nenadležnim po tužbi BiH i potvrdio svoju nadležnost u tom sporu. Srbija i Crna Gora osporavala je nadležnost suda uz obrazloženje da u trenutku kada je tužba podnesena SCG nije bila članica UN-a. Uz isto obrazloženje, sud se proglasio nenadležnim za tužbu koju je SCG 2004. godine podnijela protiv zemalja NATO-a zbog bombardiranja 1999. Sudkinja Rosalyn Higgins objasnila je kako je Srbija bila dužna poštovati međunarodnu konvenciju o genocidu iz 1948. godine. Također je rekla kako je Srbija preuzela zakonske obveze bivše Jugoslavije. Ta UN-ova konvencija usvojena je 1948. nakon holokausta, no unatoč tomu predmet BiH protiv bivše SRJ prvi je u kojem ICJ odlučuje o kršenju te Konvencije, gotovo 60 godina od njezina usvajanja. BiH tereti bivšu SRJ da je u vrijeme režima tadašnjeg predsjednika Slobodana Miloševića naoružavala, financirala i poticala bosanske Srbe da provode etničko čišćenje tijekm rata od 1992.-1995. Srbija tvrdi da nije odgovorna za akcije srpskih paravojnih formacija. U nastavku čitanja presude suci su ocijenili kako se genocid ipak dogodio. Drugim riječima, ICJ je pokolj što su ga 1995. godine počinili bosanski Srbi u Srebrenici nad oko 8.000 bosanskih muslimana, definirao kao genocid. Sutkinja Rosalyn Higgins rekla je kako "sud misli da je Srbija tužena strana u sporu, te da predstavlja jedinu tuženu stranu, no da odgovornost ima i državna zajednica Srbija i Crna Gora jer je Crna Gora potpisnica Konvencije o genocidu, pa samim tim preuzima i obaveze koje iz nje proizlaze". "Sud zaključuje da postupci počinjeni u Srebrenici potpadaju pod članke ... konvencije o genocidu", rekla je sutkinja govoreći o pokoljima počinjenima u srpnju 1995. u Srebrenici, enklavi pod zaštitom Plavih kaciga Ujedinjenih naroda. No, dodala je kako sud nije uvjeren da su ta masovna uništavanja pripadnika zaštićene grupe bila učinjena s namjerom počinioca da se uništi u cjelini ili dijelu grupa kao takva. "Osim događaja u Srebrenici, u lipnju 1995, sud nije utvrdio da je postojala genocidna namjera" tokom rata u BiH. Predsjednica ICJ-a počela je u ponedjeljak ujutro čitati dugu presudu koju ICJ donosi po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije za zločine počinjene tijekom rata 1992-1995., s oko 200.000 žrtava. Današnja definicija je presedan jer prvi put ICJ definira neki zločin genocidom, primjenjujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o sprečavanju i kažnjavanju genocida, koju je UN usvojio nakon Drugog svjetskog rata. Dosad je samo Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) pokolj u Srebrenici definirao genocidom. Tijekom čitanja presude skupina državljana BiH održala je prosvjed noseći transparente i uzvikujući "Srbija je kriva".