U New Yorku je 6. siječnja u 85.godini preminula Betty Friedan, autorica svjetskog bestselera Feminine Mystique (1963.) koji se često se spominje kao manifest feminizma drugog vala. Listam ovih dana stranice Interneta na hrvatskom i ne mogu pronaći ništa osim par kataloških bilješki, kratkog teksta u Večernjaku kojeg prenosi Zamirzine i slučajnog citata na Iskonu iz 2005...
Muškarci nisu neprijatelji, oni su žrtve poput nas. Pravi neprijatelj je ocrnjivanje koje žene rade same sebi. Citat je objavljen u rubrici „lijepi i zdravi“ (naravno, namijenjeno ženama) u glupavom tekstuljku naslovljenom Freudovim pitanjem „Što žene hoće?“ Iako zvuči aktualno, citat nikako ne spada u sukus onoga čime je Friedan ranih šezdesetih utjecala na američke, a potom i žene svijeta. Ona nije smatrala da sukobi i neprijateljstva među ženama nastaju u vakuumu, niti da su neko prirodno, „vječno žensko“ stanje. Što, dakako, ne znači da žene ne trebaju snositi odgovornost za ono što čine ili govore, pogotovo kad je riječ o osviještenim ženama – feministkinjama.
Opće je prihvaćeno mišljenje da je mistika ženstvenosti , kako bismo mogli prevesti naslov prve knjige B. Friedan, pokrenula feminizam drugog vala, onaj koji nastaje šezdesetih i nadovezuje na sufražetski pokret s prijelaza stoljeća, ali traži mnogo više od prava glasa, otvara ženama put za traženje i ostvarivanje svih prava koja proizlaze iz ravnopravnog građanstva. Koncept građanstva temelji se na ideji slobodnog i autonomnog sudjelovanja u svim društvenim sferama i demokratskim procesima. No uz političko, ekonomsko i socijalno građanstvo, taj temelj liberalno-demokratske doktrine, zanemarivao je – i još uvijek zanemaruje -- činjenicu da kodirana socijalna uloga žene kao one koja prvenstveno „daje,/brine,/suosjeća/ pomaže“ otežava njenu punu autonomiju i samoostvarivanje, a time i ravnopravno sudjelovanje u društvenim procesima.
betty_friedan.jpg
betty_friedan02.jpg
Ključne riječi: ženska prava
<
Vezane vijesti