H-alterov suradnik Ivan Iveković, stručnjak za međunarodne odnose, opisuje zbivanja u Ukrajini nakon parlamentarnih izbora.

Pogled prema Bruxellesu, pogled prema Moskvi

01/03/2010 - Novoizabrani ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič je za svoju prvu inozemnu destinaciju izabrao Brisel i Komisiju EU-a. Bio je to simboličan politički gest, a europski su ga domaćini oduševljeno dočekali; prema dopisniku RFE/RL - „sa crvenim tepihom i svim počastima". Predsjedavajući EU komisije Jose Manuel Barroso mu je zaželio dobrodošlicu sa izjavom kako je „došao medju prijatelje (...) koji podržavaju stabilnost i prosperitet vaše zemlje (...) s čijim vlastima smo spremni svestrano suradjivati". Barroso se jako trudio objasniti da „suradnja Ukrajine sa EU nije na štetu ukrajinskih odnosa sa Rusijom"; naprotiv - „dobri odnosi Ukrajine i Rusije su u interesu kako Ukrajine tako i EU". 

janukovic.jpg

Znakovito, Janukovič nije iskoristio svoj boravak u Briselu za posjetu NATO-voj centrali. Iz Brisela se sa kratkim zadržavanjem u Kijevu uputio u Moskvu. S tim je redosljedom simbolično zacrtao buduću balansirajuću vanjskopolitičku orijentaciju svojega mandata.            

03/03/2010 - Timošenkova koaliciona vlada se raspala prije očekivanoga. Prvo je predsjednik Rade priopćio da parlamentarni Blok Julije Timošenko nije uspio prikupiti dovoljan broj zastupničkih potpisa koji bi potvrđivali da njezina vlada još uvijek uživa podršku većine parlamentaraca. Potom su joj zastupnici sa 243 glasova većine (od ukupno 450) izglasali nepovjerenje. Bio je to simboličan kraj „narančaste" koalicije.

azarov.jpg

E sada, pred Janukovičevom Strankom regija je težak posao sastavljanja nove većine. Iako najveća parlamentarna stranka sa 171 zastupnikom, morat će naći koalicione partnere koji će joj svojim glasovima omogućiti prolaz. To će po svemu sudeći biti Komunistička stranka Ukrajine i parlamentarni blok Voldimira Lijtvijna. No i ako se udruže još uvijek će im faliti najmanje sedam zastupničkih glasova kako bi dostigli natpolovičnu većinu. Ustavom je za posao sastavljanje nove parlamentarne većine predviđen rok od 30 dana, a novi je mandatar - za sada još uvijek nepoznat - obavezan u slijedećih 30 dana prezentirati svoju vladu parlamentu. Ako se u tomu ne uspije, Janukovič će morati raspustiti Radu i raspisati prijevremene izbore, što on i njegovi, tvrdi se, za sada pokušavaju izbjeći. Najurgentniji zadaci nove koalicione vlade će biti sastavljanje i izglasavanje budžeta za ovu godinu, što je preduvjet za uplatu blokirane tranše MMF-ova kredita.          

04/03/2010 - Janukovič je očekivano zamrznuo svoje članstvo u Stranci regija. Dekretom je naredio vladi da mu prepolovi predsjedničku plaču, a njegovu uredu smanji budžet za 20 posto. Popularno.

E sad, i pored Timošenkove prijetnje da će se cijela njezina vlada kolektivno povući, izgleda da će mjesto „tehničkoga premijera" do sastavljanja nove vladine koalicije preuzeti njezin bivši zamjenik Oleksander Turčinov. No da bi ta prijelazna vlada mogla funkcionirati trebati će joj najmanje trinaest „tehničkih" ministara. Nije jasno kako se i kada takva vlada, kojoj je jedini zadatak odrađivati tekuće poslove, može sastaviti i tko bi je trebao formalno odobriti.

05-06/03/2010 - Janukovič se u Moskvi sastao sa Medvedevom i Putinom. Razmijenjeno je puno lijepih riječi o potrebi suradnje dvije zemlje i o novoj kvaliteti odnosa. Govoreći o vanjskoj politici svoje zemlje, ukrajinski je predsjednik rekao da će ona biti „nesvrstana", odnosno da će podjednako suradjivati sa Zapadom i Rusijom. Ponovio je ruskim sugovornicima ono što su željeli čuti: Ukrajina neće u NATO, ali će sa njim surađivati; produžiti će ugovor ruskoj floti u Sevastovolju; Ukrajina je spremna na razgovore o energetskoj suradnji na osnovama što će odgovarati i jednoj i drugoj zemlji. Putin mu je predložio da se Ukrajina pridruži Rusiji, Kazakstanu i Bejelorusiji u pregovorima o zajedničkom pristupanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), na što je Janukovič odgovorio kako će se to pitanje razmotriti. Važno je pitanje što se ne spominje u zvaničnim priopćenjima - Ukrajini su potrebne dodatne milijarde za izlaženje iz sadašnje ekonomske krize povrh MMF-ova kredita. Moskva ih je svojevremeno nudila, ali i uvjetovala preuzimanjem dijela vlasništva nad određenim ukrajinskim industrijskim pogonima, uključujući naftovodnom mrežom. To će vjerojatno biti u središtu budućih pregovora.   

Nova koalicija

Problem Janukoviča je što mu je zemlja u kaosu. Ne može je sam sređivati. Tek treba prikupiti dovoljan broj zastupničkih glasova, sastaviti koalicionu vladu, pronaći kooperativnoga premijera i nekako sa njima početi raditi.

janukovic.afp.gi.jpg

Nekako istovremeno je bivši predsjednik Juščenko, odgovarajući na novinarska pitanja u Lvivu, svom nekadašnjem izbornom uporištu na zapadu zemlje, također tvrdio kako je postupak za sastavljanje nove koalicije „neustavan" i lupio kako će pozvati na „pobunu". No opalio je i po Timošenkovoj, kojoj očito ne oprašta bivše „izdaje", tvrdeći kako su svi oni koji su se sa njom udruživali „uvijek loše prolazili".

Glasanje za personalni sastav novoga koalicionoga kabineta je teklo bez zastoja. Premijerska je fotelja pripala 62-godišnjem Mikoli Azarovu, formalnom prvaku Stranke regija i voditelju Janukovičeva Izbornoga štaba. Taj je geolog, bivši ministar financija, smatran tehnokratom i pristalicom državnoga ekonomskog intervencionizma, dobio čak dva glasa više nego koalicija kojoj predsjedava. Svi su ključni portfelji, tvrde poznavaoci ukrajinskih prilika, pripali Janukovičevim lojalistima. Sergeju Tigipkou, kojem je pripalo treće mjesto na predsjedničkim izborima i koji se spominjao kao jedan od mogućih kandidata za premijera, je povjeren položaj jednog od zamjenika premijera. Arsenij Jastenjuk, koji je do posljednjeg trenutka pregovarao sa Janukovičem, se povukao i odlučio prići oporbi. Zastupnici su u nastavku iste sjednice izglasali nepovjerenje Valentinu Nahvaišenku, šefu Nacionalne službe sigurnosti, Juščenkovom lojalisti.

Ocjena Vrhovnog ustavnog suda

azarov_janukovic.jpg

Poslovni krugovi su pozitivno reagirali već na ishod predsjedničke utrke i Janukovičevu pobjedu. Od tada su sve burze bilježile rast indeksa potražnje. Ti su za ova dva dana još više skočili. Gospodarstvenicima je potrebna stabilnost, koju im je Janukovič obećao.

Oglasila se i neizbježna Timošenkova, ponavljajući kako je nova vlada „nelegalna" i tvrdeći kako je popunjena oligarsima. Možda je u pravu, ali se i ona oslanjala i još uvijek oslanja na suparničku grupu oligarha. Njima kao i njoj prijeti opasnost potonuća.

Sada se još samo očekuje procjena Vrhovnoga ustavnoga suda o legitimnosti postupka sastavljanja nove koalicione vlade. Janukovičevi protivnici tvrde kako je taj sud korumpiran i kako će sigurno podržati njegovu vladu.  

20/03/2010Janukovič bi, kako je objavljeno u Kijevu, 11. travnja trebao putovati u SAD. To bi mu, poslije boravka u Brislu i razgovora sa EU, te nedavne posjete Moskvi, bila treća predsjednička inozemna destinacija. Očekuje se da će se do tog datuma Vrhovni ustavni sud izjasniti. 

Čitam u Kyiv Postu kako je na zahtjev novoga premijera Azarova njegov ured „blagoslovljen". Kasnije je tvrdio kako se u premijerskoj kancelariji,„teško disalo", ali kako mu je poslije blagoslova „postalo lakše". Vjerojatno smatra kako su popovi sa svojim svetim vodicama i bajanjem odatle istjerali „zao duh" Timošenkove.

30/03/2010 - Nesuđena je predsjednica imenovala svog suradnika Sergeja Sobolova „premijerom oporbene vlade u sjenci". Sama joj nije mogla biti na čelu, jer nije parlamentarna zastupnica. Sobolov je objavio imena ministara svoga kabineta. No problem je što, osim tri stranke Bloka Julije Timošenko, druge dvije najveće oporbene formacije - Juščenkova Naša Ukrajina i Jastenukova Narodna samoobrana - ne podržavaju tu izmišljenu „vladu". 

 06/04/2010 - Press služba Ukrajinskog ustavnoga suda je izvijestila kako su suci sa jedanaest glasova prema sedam podržali pravo individualnih zastupnika, bez obzira kojoj političkoj formaciji pripadaju ili je predstavljaju, slobodno se pridružiti bilo kojoj parlamentarnoj koaliciji. U četvrtak će biti zvanično proglašenja te odluke.

Zahtjeve za ocjenjivanje ustavnosti odluke parlamentarne većine, kojom je omogućeno formiranje koalicione vlade na čelu sa Azarovom, su odvojeno podnijeli Blok Julije Timošenko i Stranka regija. Predsjednik Janukovič je unaprijed izjavio kako će ispoštovati odluku suda, ali ukoliko sud ocijeni da je način formiranja vladine koalicije neustavan - raspisati će prijevremene parlamentarne izbore (redoviti su tek na jesen 2012).

08/04/2010 -  I Sud je tu odluku objavio. Koalicija što podržava nedavno izabranog predsjednika Janukoviča je prema toj odluci - formirana zakonito. Dakle što je tiče Ustavnig suda - Azarov i njegov kabinet mogu legalno obavljati svoj posao. Ali ne i po mišljenju Timošenkove „vlade u sjenci", koja je priopćila kako odluku Suda smatra „ciničnom, hipokrizijskom i ilegalnom"! Problem je što nisu shvatili da je na Vrhovnom sudu odlučivati što je legalno a što ilegalno, a ne na njima.

Ukrajina-SAD

 12/04/2010 - Janukovič, koji u Washingtonu sudjeluje u radu summita o pitanjima nuklearnog oružja, se sastao sa američkim predsjednikom Obamom.  U zajedničkom priopćenju se naglašava kako su „potvrdili strateško savezništvo Ukrajine i SAD, kao i riješenost da rade na ostvarenju njegovih punih potencijala (...) Potvrdili su svoju privrženost Povelji demokracije, ekonomskim slobodama i napretku, sigurnosti i teritorijalnom integritetu, energetskoj sigurnosti, vojnoj suradnji," itd. Značajno za Ukrajinu - predsjednik Obama je „podržao obnovljenu suradnju Ukrajine sa Međunarodnim monetarnim fondom".

Pošto je prethodno odradio Brisel i Moskvu, Janukoviču za zacrtani triling njegove vanjsko-političke orijentacije, nedostajao još Washington. Sada ga je pribavio. Važan dobitak i za njegovu političku poziciju u samoj Ukrajini.

U Washingtonu je ukrajinski predsjednik još vodio odvojene razgovore sa premijerima Turske, Indije i Kanade, a sastao se i sa francuskim predsjednikom Sarkozijem i njemačkom kancelarkom Merkel. Ova mu je uputila poziv da zvanično posjeti Berlin.  

Bijela kuća je pozdravila odluku Ukrajine, koju je Janukovič objelodanio na nuklearnom summitu, da se do slijedećeg sastanka na vrhu 2012. godine oslobodi visoko-obogaćenoga urana i svoje nuklearne pogone naslijeđene od SSSR-a prilagodi nisko-obogaćenom fisionom materijalu. Glasnogovornik Bijele kuće je izjavio kako su SAD „pokušavale prethodnih deset godina da do takve odluke dođe", jer da Ukrajina ima na svojim zalihama „dovoljno visoko-obogaćenoga urana za izradu nekoliko nuklearnih naprava".

Kravčukovo pismo 

 Janukoviču se otvorenim pismom obratio bivši predsjednik Ukrajine Leonid Kravčuk. Bio je predsjednik Sovjeta (parlamenta) Ukrajinske SSR 1991. i svojim je potpisom uz Jeltsina i beloruskog kolegu potpisao odluku o raspuštanju Sovjetskog saveza. U prosincu iste godine je izabran za prvoga predsjednika nezavisne Ukrajine. Podnio je ostavku u srpnju 1994. Predsjednikovanje mu nije bilo slavno, ali manje katastrofalno nego njegovih nasljednika, Kučme, koji se održao dva mandata, i nedavno eliminiranoga Juščenka.

Povukao se iz aktivne politike, i sada je, poučen vlastitim gorkim iskustvima, uputio Janukoviču nekoliko upozorenja i savjeta. Podsjetio ga je da će se uskoro navršiti 20 godina od kada je zemlja stekla nezavisnost, a da se nisu ispunile nade stanovništva. Današnja je „Ukrajina jedna od najsiromašnijih europskih zemalja, sa visoko-korumpiranim vlastima i neodređene vanjske politike. Podijeljena je po povijesnim, političkim i ideološkim silnicama. Nacija se nije konsolidirala, a ni njezina politička elita. Ukrajinom upravljaju nemoralni i ugojeni oligarsi (...) klanovi (...) Društvo je  podijeljeno na one koji imaju i one koji nemaju. Izvršna je vlast je pretvorena u kravu muzaru ulizicima na pozicijama".  Za tu žalosnu situaciju krivi prvenstveno svoje nasljednike, Kučmu i Juščenka, dok Timonšenkovoj pronalazi neke olakotne okolnosti. To vam je „dragi Viktoru Fedoroviču (...) nasljeđe ostavljeno od prethodnika. Sada su potrebni novi pristupi rješavanju problema zemlje". No, prateći prve korake novoga predsjednika, Kravčuk smatra kako nije došlo do „radikalnoga raskida" sa lošom praksom prošlih vremena. Zamjera mu izbor heterogene ekipe koju je sastavio, koja se, uz problematičnu podršku „poslušnoga Vrhovnog suda",  oslanja na „varljivu parlamentarnu većinu". Ova automatski izglasava sve što vlada predloži. Silom se nameću kratkoročna rješenja bez obzira na kasnije posljedice. Neki resorski ministri samovoljno donose protuustavne odluke. Tu, kao primjer navodi odluku ministra obrazovanja da se državni ispiti mogu polagati ne samo na ukrajinskom, već i na ruskom jeziku, što smatra neprihvatljivim.

No važnije od ovih kritika je činjenica što je Kravčuk s ovim pismom „dragom Viktoru Fedoroviču" priznao njegov izbor na položaj predsjednika republike i pružio izričitu podršku njegovu predizbornom programu, kojega eto, kvare ljudi što ih je ovaj oko sebe okupio.    

Novi ugovor sa Rusijom   

 21-22/04/2010 - Ruski predsjednik Medvedev i Janukovič su u ukrajinskom Harkovu potpisali u srijedu sporazum koji se može nazvati povijesnim. Ukrajina će u slijedećih deset godina preuzimati ruski plin za domaće potrebe po cijeni 30. posto nižoj od tržišnih, a za uzvrat se obavezala produžiti ruskoj floti najam pomorske baze u Sevastopolju još 25. godina poslije isteka sadašnjega ugovora u 2017. godini.  Time je izbjegnut bankrot ukrajinskoga Naftogaza, a Rusi su osigurali zavičajnu luku svojoj Crnomorskoj mornarici. Uklonjene su dvije najveće prepreke koje su do sada kvarile odnose dvije zemlje. Smanjena cijena plina se odnosi na isporučenih 30 milijardi kubičnih metara (u protekloj je godini Ukrajina prihvatila 36,5 milijarde), što znači da se sniženje neće odnositi i na eventualne dodatne kupovine. No i s tih će 30. milijardi plina Ukrajina u slijedećih deset godina uštedjeti oko 40 milijardi dolara (u vijestima se doduše ne navodi kolika je bila najamnina za Sevastopolj, što bi tu uštedu sigurno smanjilo).  Ruski ministar energetike Šmatko je naglasio kako izmjena dosadašnjih rusko-ukrajinskih ugovornih odnosa neće voditi korekcijama kupoprodajnih ugovora sa drugim europskim korisnicima.    

Ništa nije rečeno o projektu osnivanja konzorcija za upravljanje i modernizaciju ukrajinske plinovodne mreže, koji je prema Janukovičevoj predizbornoj zamisli trebao uključiti tri jednakopravna partnera - Naftogaz, Gazprom i firme iz EU-a. Pretpostavljam da to nije skinuto sa dnevnoga reda i da će se o toj mogućnosti još raspravljati. Rusi su takodjer svojevremeno nudili svoje uloge i u ukrajinske ćeličane.     

Oglasio je i predsjednik Bjelorusije Lukašenko, koji je ukrajinskim kolegama čestitao uspješan dogovor sa Rusima. Požalio se da Moskva ništa ne plača za dvije vojne baze u okolini Minska. Jedna je dio ruskoga antiraketnoga sustava za rano uzbunjivanje, dok druga osigurava komunikaciju sa ruskim podmornicama na Atlantiku. Belorusija takodjer ovisi o ruskom plinu, kojega je do sada preuzimala po preferencijalnim cijenama, ali bi te mogle biti još povoljnije kada bi se sa Rusijom dogovorio sličan barter aranžman kao ovaj što ga je sada osigurala Ukrajina.   

Parlamenti dvije zemlje, ruska Duma i ukrajinska Rada, će slijedećih dana ratificirati plinski ugovor. Javio se jedan od prvaka Bloka Julije Timošenko sa tvrdnjom da su prema članku 17. ukajinskoga Ustava zabranjene inozemne vojne baze na nacionalnom teritoriju. Sama Timošenkova je pozvala na proteste protiv "izdaje nacionalnih interesa". S kritikom se oglasio i bivši predsjednik Juščenko, koji je za svoga mandata prijetio otkazivanjem gostoprimstva ruskoj floti. Pozvao je svoje prethodnike Kravčuka i Kučmu da mu se pridruže u osudi sporazuma. Član koalicione vlade Tigipko, zadužen za ekonomske reforme, se distancirao od "netransparentnog načina" na koji je Janukovič vodio pregovore sa Rusima, ali je dodao kako sa ekonomske točke gledišta postignuti dogovor "ima smisla". No Stranka regija računa sa dovoljnom podrškom zastupnika, tako da će ratifikacija biti izvršena. A i javno je mijenje na njezinoj strani. Prema upravo objavljenom istraživanju - uživa podršku čak 40. posto ispitanika, a blok Timošenkove svega 14 posto.       

23/04/2010 - Mikola Azarov, predsjednik vlade, je izabran za Janukovičeva nasljednika na čelu Stranke regija. Ukrajina dakle ima svoj jednobojan dvojac na čelu države.

Azarovljeva vlada je parlamentu dostavila prijedlog budžeta za 2010. Trebala ga je podnijeti još prethodna vlada, ali je to odlagala čekajući ishod predsjedničkih izbora. Odložila ga je i ova koaliciona vlada zbog neizvjesnosti o cijeni uvezenoga prirodnog plina koja služi kao osnova za kvantifikaciju državnoga budžeta. Sada je ta dilema otklonjena.     

Ključne riječi: ukrajina, Viktor Janukovič
<
Vezane vijesti