H-Alter
Fátima González-Torres iz Ecosije (Foto: M.K.)Fátima González-Torres iz Ecosije (Foto: M.K.)"Investiramo u to 100 posto profita", kaže Fátima González-Torres iz Ecosije, njemačke tvrtke koja je pokrenula istoimeni pretraživač interneta koji vam omogućuje da svaku pretragu uposlite u sadnju stabala. Do sada su posadili 72 milijuna novih stabala. "Ne postoji takva stvar kao što je potpuno privatna tvrtka i privatno vlasništvo. Dijeljenje nije izbor, nego činjenica jer i zrak i vodu svi dijelimo. Svaka tvrtka mora vratiti nešto društvu", čuli smo u berlinskom uredu ove neobične tvrtke koju nije moguće prodati, a svojim zaposlenicima omogućuje i "klimatski dopust".

"Investiramo 100% profita, svaki mjesec barem 80% direktno odlazi u projekte sadnje novih stabala, dok dio odvajamo za fond za krizne situacije, za slučajeve kao požar u Amazoni gdje je situacija hitna. No, na kraju sve odlazi na sadnju drveća", objašnjava Fátima González-Torres za H-Alter, u berlinskom uredu Ecosije,  tvrtke koja je pokrenula istoimeni pretraživač interneta koji vam omogućuje da svaku pretragu uposlite u korisne svrhe, sadnju stabala.Ako odlučite sudjelovati u nekom klimatskom prosvjedu, kao što su aktualni Extinction Rebellion po Berlinu, ili otići do šume Hambach o kojoj smo pisali prošle godine, u Ecosiji ćete za to dobiti posebne slobodne plaćene dane

Kako pretraživači od oglašivača zarađuju svakom vašom pretragom, otprilike 40-ak pretraživanja zaradit će dovoljno za jedno novo stablo. 72 milijuna stabala posadili su do sada, stoji na brojčaniku nacrtanom na ploči u njihovom uredu.

Na ideju je Christian Kroll, osnivač tvrtke, došao kada je kao student putovao svijetom te uočio probleme i razmjere koje je sječa šuma proizvela u raznim dijelovima planeta. Kako je imao iskustva u gradnji pretraživača, uvidio je mogućnost da se preko pretraživanja financira sadnja novih šuma. Nakon deset godina rada tvrtka danas ima osam milijuna korisnika širom svijeta i zapošljavaju 40-ak ljudi, a već impresivan broj stabala koje su posadili svakim danom raste. Većinu stabala posadili su u zemljama u razvoju, u zemljama poput Brazila, Indonezije, Ugande…

"Posaditi stablo je jednostavno, kompliciranije je odabrati pravu vrstu, pravu sezonu za sadnju, osigurati da to stablo preživi, ako ne preživi shvatiti zašto je tomu tako, je li lokalna zajednica time podržana, što oni trebaju od stabala. Zato na terenu radimo sa stručnjacima i lokalnim organizacijama. Pokušavamo pomoći njihovim projektima da narastu ili pokrećemo nove projekte tamo gdje ih nema", ističe González-Torres, koja je u Ecosiji zaposlena kao video strateg i regionalna direktorica za Južnu Europu.Kako bi pak osigurali da "Ecosia uvijek ostane ono što je", pretvorili su je u tvrtku koja je sama sebi vlasnik. 

Bazirali su se na područja bogate bioraznolikosti, tzv. "hotspots", a kako je Mediteran jedno od tih za svijet posebno važnih ekoloških zona, među uglavnom afričke i južnoameričke zemlje, upao je i jedan projekt sadnje u Španjolskoj.

"Naravno da svijet treba stabla i regeneraciju tla svugdje jer su tla potpuno u kolapsu, no morali smo birati gdje početi pa smo odabrali područja koja su važna za ekosustav cijelog svijeta. Također, razvijeni svijet ima novac i znanje da obnovi tla, ali oni koji imaju vlast to ne žele. Zato smo se najviše fokusirali na zemlje koje nemaju sredstva za sadnju, ali podržavamo i pokrete kao što je Fridays for Future, koji vrše pritisak na vlasti u razvijenim zemljama da počnu sa stvarnim promjenama", rekla je naša sugovornica.

"Razvijeni svijet ima novac i znanje da obnovi tla, ali oni koji imaju vlast to ne žele. Zato smo se najviše fokusirali na zemlje koje nemaju sredstva za sadnju, ali podržavamo i pokrete kao što je Fridays for Future, koji vrše pritisak na vlasti u razvijenim zemljama da počnu sa stvarnim promjenama", kaže Fatima. (Foto: M.K.) "Razvijeni svijet ima novac i znanje da obnovi tla, ali oni koji imaju vlast to ne žele. Zato smo se najviše fokusirali na zemlje koje nemaju sredstva za sadnju, ali podržavamo i pokrete kao što je Fridays for Future, koji vrše pritisak na vlasti u razvijenim zemljama da počnu sa stvarnim promjenama", kaže Fatima. (Foto: M.K.)

No, Ecosia na svojoj web stranici ima formular preko kojega bilo tko može poslati prijedlog za neku novu lokaciju za sadnju ili projekt koji treba podršku. Iako nisu fokusirani na Europu, u Ecosiji kažu kako bi i neki mogući prijedlog iz Hrvatske svakako razmotrili.Kako pretraživači od oglašivača zarađuju svakom vašom pretragom, otprilike 40-ak pretraživanja zaradit će dovoljno za jedno novo stablo. 72 milijuna stabala posadili su do sada, stoji na brojčaniku nacrtanom na ploči u njihovom uredu

"Prvo bismo pogledali koliko je to područje važno za bioraznolikost, postoje li drugi projekti sadnje i slično. Naši stručnjaci za sadnju stabala uvijek razmotre i odgovore na svaki prijedlog", kaže González-Torres.

Iz Ecosije razmatraju i druge aktivnosti vezane uz regeneraciju tla pa tako financiraju i jedan permakulturni projekt u Francuskoj. "Frustrirani smo time što se stvari ne odvijaju brže. Zato investiramo i u neke nove stvari da vidimo kako funkcioniraju u praksi pa ih možda pomognemo proširiti svijetom. I mi učimo kroz taj permakulturni projekt", naglašava.

Ovaj pretraživač radi u partnerstvu s većim pretraživačem Bingom, no koriste razne javno dostupne liste koji rangiraju tvrtke po raznim kriterijima održivosti pa vam pokazuju koje su tvrtke "zelenije" od drugih.

"Imamo zelenu oznaku koja daje informaciju da je neka tvrtka dobro pozicionirana po određenim kriterijama, ili Pretraživanje interneta je nešto čega se ni većina najradikalnijih aktivista neće odreći, gotovo svi sudjelujemo u tome i usput zarađujemo za neku korporaciju, uz malu mogućnost izbora. Iako rade u partnerstvu s većim pretraživačem što će im neki zamjeriti, Ecosia je tu ipak krenula tražiti drugačiji put i još ga uvijek tražiako je riječ npr. o termoelektrani na ugljen, imamo oznaku da je ta tvrtka loša za okoliš. No, mi ne odbijamo oglase jer radimo s Bingom i nemamo kontrolu nad oglašivačima, ali javno dostupne podatke uključimo u svoje pretraživanje. Na kraju dana, ako korisnik želi kliknuti na nešto, to je njegova odluka. Također, smatram da u biti problema nije riječ o jednoj ili nekoliko 'loših' tvrtki, već je riječ o strukturalnim problemima koje vlade moraju željeti riješiti", objašnjava.

Iz Ecosije su uložili i u solarne elektrane na dvije lokacije u Njemačkoj tako da je danas sav rad njihovih servera pogonjen energijom sunca, a proizvode i višak električne energije koji šalju u njemačku mrežu. Također su prva tvrtka u Njemačkoj koja je stekla certifikat B korporacije koji organizacija B Lab bazirana u SAD-u daje poslovnim subjektima koji su posebno zainteresirani za održIvost i zaštitu okoliša, poštuju prava radnika i slično. Ukratko, pokušavaju pogurati tvrtke da interno i eksterno budu bolje.

Ono što su također prvi uveli u Njemačkoj, a možda i u svijetu, jest klimatski dopust. Ako odlučite sudjelovati u nekom klimatskom prosvjedu, kao što su aktualni Extinction Rebellion po Berlinu, ili otići do šume Hambach o kojoj smo pisali prošle godine, u Ecosiji ćete za to dobiti posebne slobodne plaćene dane. Ako pak završite u pritvoru, tvrtka će vam platiti troškove eventualnih kazni ili odvjetnika.

"Vezano uz klimatsku krizu jako je bitno da svaki pojedinac sudjeluje u pritisku na one na vlasti da uvedu stvarne promjene. Mi kao tvrtka radimo što god možemo da podržimo ciljeve koje zagovaraju pokreti kao primjerice Fridays for Future ne samo kroz sadnju stabala. Smatrali smo da Bazirali su se na područja bogate bioraznolikosti, tzv. "hotspots", a kako je Mediteran jedno od tih za svijet posebno važnih ekoloških zona, među uglavnom afričke i južnoameričke zemlje, upao je i jedan projekt sadnje u Španjolskojmoramo omogućiti zaposlenicima da budu dio toga i željeli smo da ta praksa bude zapisana i službena, da znači obavezu i da takva komunicira prema van, da inspirira i druge tvrtke da uvedu slično jer klimatska kriza utječe na sve nas. I neke druge tvrtke ne kažnjavaju radnike za odlazak na neke prosvjede, no jedini smo koji imamo to kao stalnu politiku i odnosi se na bilo koji međunarodni ili lokalni prosvjed", opisuje.

Na njihovoj web stranici razni zaposlenici objavljuju blogove na okolišne teme,  iz kojih se vidi da su upućeni u širu sliku problema gubitka šuma kao što su klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti, vode i slično.

"Svaki drugi četvrtak imamo vrijeme za samoedukaciju. Možemo koristiti to vrijeme da učimo o čemu god hoćemo. Naučili smo puno i od naših stručnjaka za stabla. Također surađujemo s puno vanjskih stručnjaka s kojima provjerimo da je sve što radimo ispravno. Imamo sličnu politiku kao Fridays for Future, sve što objavljujemo je činjenično provjereno", rekla je González-Torres.

Kako bi pak osigurali da "Ecosia uvijek ostane ono što je", pretvorili su je u tvrtku koja je sama sebi vlasnik. Iz Ecosije su uložili i u solarne elektrane na dvije lokacije u Njemačkoj tako da je danas sav rad njihovih servera pogonjen energijom sunca, a proizvode i višak električne energije koji šalju u njemačku mrežu

"Želimo osigurati da nitko ne može prodati tvrtku i koristiti profit za nešto drugo. Nismo željeli postati udruga, a nije baš bilo drugih legalnih opcija koje nas ne bi ograničavale. Iako se nadamo da se to neće dogoditi, razmišljali smo i što bi se dogodilo ako Christian nestane. Osnovali smo zakladu koja je vlasnik dionica i potpisali da tvrtka nikada ne može imati neki cilj koji nije društveno odgovaran. Danas smo tvrtka koja posjeduje sama sebe, vlasnici su svi koji rade u njoj, a istodobno vlasnik nije nitko", objašnjava.

Pretraživanje interneta je nešto čega se ni većina najradikalnijih aktivista neće odreći, gotovo svi sudjelujemo u tome i usput zarađujemo za neku korporaciju, uz malu mogućnost izbora. Iako rade u partnerstvu s većim pretraživačem što će im neki zamjeriti, Ecosia je tu ipak krenula tražiti drugačiji put i još ga uvijek traži.

"Ne postoji takva stvar kao što je potpuno privatna tvrtka i privatno vlasništvo. Dijeljenje nije izbor nego činjenica jer i zrak i vodu svi dijelimo. Svaka tvrtka mora vratiti nešto društvu. Mi mislimo da će u budućnosti to biti jedini mogući način poslovanja", zaključuje González-Torres.

 

aem_copy98896.jpg
Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
<
Vezane vijesti