H-Alter
spectrumvrdo.jpgVisoki upravni sud je presudio: ugovor o istraživanju jadranskog podmorja između MINGO-a i Spectruma, zajedno s njegova dva aneksa, javni je dokument. Objavljujemo ga u integralnoj verziji, a o njegovu sadržaju te ekonomskim, ekološkim i političkim implikacijama za H-Alter piše bivša ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy: "Danas, kada je H-Alter sudskim putem uspio dobiti kopiju ugovora sa Spectrumom, jasno je zašto ga je Vlada skrivala. Jasno je da se sklapanjem ovakvoga ugovora bez provedbe javnog natječaja pogodovalo ovoj tvrtki."

Sredinom listopada 2013. godine Vladi sam postavila zastupničko pitanje o 2D seizmičkom istraživanju Jadrana u cilju pronalaženja potencijalnih nalazišta nafte i plina. Pitanje sam postavila na inicijativu aktivista za zaštitu okoliša koji su bili zabrinuti zbog štetnih posljedica na floru i faunu Jadrana koje može prouzročiti 2D tehnologija kojom je tvrtka Spectrum od rujna 2013. godine snimala naše podmorje. Ova Umjesto da su se iskoristili bivši i sadašnji INA-ini djelatnici, kako bi se na najbolji način započelo s novom erom istraživanja ugljikovodika u Hrvatskoj, sve je ostalo u rukama opasnih laika iz Ministarstava gospodarstva i Agencije za ugljikovodiketehnologija koristi zvučne topove kojima se svakih deset sekundi u smjeru morskog dna "ispaljuje" zvuk snage 240 decibela, a organizacija Ocean Care, savjetodavno tijelo pri Ujedinjenim narodima sastavljeno od znanstvenika koji su vrhunski stručnjaci za ekologiju mora i oceana, peticijom je tražila suspenziju istraživanja. Hrvatska javnost tada je prvi puta čula za tvrtku Spectrum, seizmičku kompaniju koja posluje diljem svijeta prema modelu 'multi-client' koji podrazumijeva razmjenu dobivenih podataka na način da svi zainteresirani kupe licencu umjesto da sami prikupljaju potrebne podatke. Od Vlade sam tražila odgovor na pitanje zašto hrvatska javnost nije transparentno informirana o ovom projektu i zbog čega se odlučila za 'multi-client' seizmičko istraživanje Jadrana. Tražila sam od Vlade da odgovori i kako je moguće da je bez ikakvog objašnjenja, bez provedenog javnog natječaja i bez prethodne provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš ustupila pravo na seizmološko istraživanje Jadrana i ekonomsko raspolaganje s dobivenim strateškim energetskim podacima tvrtki Spectrum, tko je u Vladi donio ovu odluku i na temelju kojih argumenata se brani javni interes ustupanjem strateških energetskih podataka stranoj privatnoj tvrtki. Pitala sam i tko će odgovarati ukoliko ovaj projekt izazove ekonomske, dugoročne političke i ekološke štete.

Na odgovor sam čekala mjesecima. Točnije, Vladin odgovor sam dobila tek u drugoj polovici siječnja 2014. godine, iako je Vlada obavezna odgovoriti na zastupničko pitanje u maksimalnom roku od mjesec dana. Hrvatsku javnost sam putem pressice informirala o odgovoru Vlade, točnije o tome što Vlada nije odgovorila. Vlada u odgovoru nije spomenula ugovor sa Spectrumom koji je potpisalo Ministarstvo Potpuno nepotreban projekt koji nije donio nijedan odgovor od koristi za Republiku Hrvatsku, a za uzvrat poklonio Spectrumu za ekskluzivnu upotrebu sve raspoložive podatke koje je INA skupljala desetljećima u zamjenu za tzv. besplatno snimanjegospodarstva, a iz objavljenog ugovora je vidljivo da je Ministarstvo gospodarstva ugovor i anekse ugovora sa Spectrumom potpisalo još u srpnju i kolovozu 2013. godine. Zadatak odgovaranja je prebačen na Ministarstvo znanosti, a istraživanje se u odgovoru predstavljalo kao znanstveno koje nema komercijalni interes.

Iz današnje perspektive potpuno je jasno da je Vlada namjerno skrivala ugovor i namjerno obmanjivala hrvatsku javnost. Zašto su Spectrum odabrali bez provedenog javnog natječaja koji je u cijelom svijetu pravilo, a ne iznimka prilikom odabira multi-client seizmoloških tvrtki, Vlada je argumentirala time što je Spectrum već provodio istraživanja Mediterana i najbrže je reagirao.

Reagirao na što? Naime, iz Vladinog odgovora je bilo vidljivo da je cijeli projekt iniciran od strane tvrtke Spectrum te posredstvom Veleposlanstva Velike Britanije, a ne zato što je Vlada inicirala projekt. Vlada je branila javni interes dobivanjem dragocjenih znanstvenih informacija za provedbu javnih nadmetanja, čime je sama sebi skočila u usta. Naime, ako su istraživanja znanstvena zašto se planira trgovati tim podacima? Iz Vladinog odgovora je, osim toga, vidljivo i nevjerojatno brljanje s procedurama, opsegom istraživanja i rokovima (direktno obraćanje Spectruma Ministarstvu znanosti bez posredovanja Ministarstva vanjskih poslova, istraživanje ekspandira od epikontinentalnog pojasa do teritorijalnog mora, potom i unutarnjih voda, termini za provedbu istraživanja produljeni su od 5. rujna do 15. Pozivam DORH da se napokon pokrene i otvori tu Pandorinu kutiju zvanu projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranuveljače, potom do 1. ožujka 2014. godine). O nepoštivanju odredbi vezanih za zaštitu okoliša da se ne govori: Ministarstvo zaštite okoliša se očitovalo da procjena utjecaja na okoliš nije potrebna jer Ministarstvo nema podataka o štetnom djelovanju 2D tehnologije na floru i faunu Jadrana. To što UN-ovi eksperti tvrde suprotno Ministarstvo nije bilo briga. Ono je propisalo mjere opreza koje nitko na brodu nije nadzirao.

Početkom 2014. godine upozorila sam da je INA provela daleko detaljnija istraživanja Jadrana (2D i 3D u proteklim desetljećima te bušenja) te se znaju potencijalno isplative lokacije s ugljikovodicima. S tim podacima raspolaže država, Ministarstvo gospodarstva, pa sam još u siječnju 2014. godine postavila pitanje hoće li te podatke država ustupiti Spectrumu koji će i s tim podacima, a ne samo s podacima iz svog istraživanja, trgovati te tko će obešteti INA-u i državu u slučaju zloupotrebe tih podataka. Na pressici i još mnogo puta poslije toga upozorila sam da smo prepustili strateške energetske podatke države privatnoj tvrtki, i to bez ikakvih argumenata, utvrđivanja javnog interesa i razloga za takvo postupanje.

Sada kada je državi sudskim putem naređena objava ugovora sa Spectrumom, ugovora koji je prvo željela zatajiti, a potom sakriti od očiju javnosti, sve sumnje koje sam iznijela još početkom 2014. godine, pokazale su se potpuno opravdanim. Naime, iako Motiv ugovora nije bio posao u interesu države već osobna korist nekolicine ljudisam još u studenom 2014. godine postavila zastupničko pitanje Vladi kojim sam tražila da se očituje o postojanju ovog ugovora te da ga objavi ukoliko postoji, odgovor nikada nisam dobila iako sam u više navrata slala požurnice putem predsjednika Sabora. Takav je bio odnos prethodne Vlade prema Saboru kao najvišoj zakonodavnoj vlasti u državi. Prilično je apsurdno da oni koji nisu odgovarali na pitanja zastupnika, a sada su u opoziciji, sadašnju Vladu optužuju za ignoriranje Sabora i zastupnika kao predstavnika najviše vlasti u Hrvatskoj. Smijala se sova sjenici…

Danas, kada je H-Alter sudskim putem uspio dobiti kopiju ugovora, jasno je zašto je Vlada skrivala ovaj ugovor sa Spectrumom. Jasno je da se time što je ovakav ugovor sklopljen bez provedbe javnog natječaja pogodovalo ovoj tvrtki.

S obzirom na činjenicu da nisam stručnjakinja za naftno-plinski biznis konzultirala sam tri stručnjaka od kojih jedan radi u svjetskoj plinskoj kompaniji, jedan je umirovljeni naftni stručnjak iz INA-e, a treći je radio na velikim naftnim poslovima u sjevernoj Africi i na bliskom istoku. Unisoni zaključak stručnjaka jest da se radi o lošem poslu za Hrvatsku i izuzetno dobrom poslu za Spectrum. Je li onda ovakav sadržaj ugovora i Aneksa ugovora u javnom interesu? Ne, nije. Bi li netko zbog toga trebao odgovarati? Bi. Hoće li odgovarati? Poznajući kvalitetu rada DORH-a i našeg pravosuđa – ne, neće.

Foto: Ana Kuzmanić Foto: Ana Kuzmanić

A što je sadržaj ovog ugovora i pripadajućih mu aneksa i što je u njima sporno?

Glavni ugovor je sklopljen 25. srpnja 2013. i njime se određuju odnosi, kako sam naziv ugovora govori, između Ministarstva gospodarstva i tvrtke Spectrum o suradnji na prikupljanju novih seizmičkih podataka, obradi, interpretaciji, te preradi i interpretaciji postojećih podataka i Posebno bode oči, ističe umirovljeni stručnjak iz INA-e, činjenica da se Spectrum dočepao svih kopnenih energetskih podataka kao i mogućnosti trgovine njima, a da nije proveo nikakva vlastita istraživanja i temeljim tih istraživanja vlastitih podataka prodaji i marketingu za više klijenata. Ministarstvo se Glavnim ugovorom obvezuje da će Spectrumu dati pristup svim državnim energetskim podacima dobivenima od INA-e što podrazumijeva da će Spectrum zarađivati prodajom podataka koje su drugi sakupljali i platili. Ministarstvo gospodarstva se Glavnim ugovorom obvezuje i da će osigurati Spectrumu dobivanje svih nužnih dozvola za obavljanje ugovorenog posla, iako na to nema nikakvo zakonsko pravo. Naime, Ministarstvo gospodarstva ne može prejudicirati hoće li druga ministarstva izdati Spectrumu dozvole iz svog djelokruga ili neće. Ministarstvo se ugovorom obvezalo Spectrumu da će mu pružati besplatne savjete, odnosno savjete na teret poreznih obveznika, u vezi zakona, poreza i drugih pitanja. Nažalost, Ministarstvo nije tako velikodušno u pružanju konzultantskih usluga drugim tvrtkama, iako te tvrtke, za razliku od Spectruma, plaćaju poreze u Republici Hrvatskoj. Ministarstvo se obvezalo na limitiranu upotrebu strateški važnih podataka za Republiku Hvatsku, odnosno da će u njihovom korištenju priznavati patronat od strane Spectruma, iako ova tvrtka nije dobavila te podatke, već ih je samo obradila i interpretirala. Osim toga, Ministarstvo se odriče samostalnosti u raspolaganju energetskim podacima države na rok dulji od 25 godina (pet prvih prodaja od kojih Spectrum uzima 100 posto prihoda + sljedećih 25 godina u kojima Spectrum i Ministarstvo prihode Da se nije išlo na dodatna seizmička mjerenja, nitko ne bi besplatno došao do  podataka koje je prikupila INA, već bi ih prodavala i na njima zarađivala samo državaod prodaje podataka dijele pola-pola). Ministarstvo stavlja u nepovoljnu tržišnu poziciju buduće koncesionare na ugljikovodike jer ih člankom 4.6 Glavnog ugovora obvezuje da moraju tražiti odobrenje Spectruma ukoliko sami žele raditi seizmiku na poljima na kojima su dobili koncesiju. Iznimno je zanimljivo da se u članku 17.1 kao mjerodavan uzima ugovor na engleskom, a ne na hrvatskom jeziku.

U Aneksu 1. koji je sklopljen isti dan kada i Glavni ugovor, dakle 25. srpnja 2013., određuje se opis podataka koje će Spectrum prikupljati 2D seizmikom (12 000 km). Ministarstvo se odriče prihoda od prvih pet prodaja podataka, a u te su podatke uključeni i državni, INA-ini podaci. Drugim riječima za prvih pet poslova prodaje podataka država neće dobiti nijednu kunu. U članku 5. Aneksa ugovora država je Spectrumu dala ekskluzivno pravo pregovarati o prodaji te prodavati podatke koji su od strateškog značaja za Hrvatsku iako nije jasno zbog čega se ovim ugovorom država odriče te kontrole. U istom članku Aneksa Hrvatska se odrekla prava u formiranju cijene podatka koji su joj od strateškog značaja, i to bez Umirovljeni stručnjak iz INA-e tvrdi da je cijeli ovaj posao proveden kako bi Spectrum besplatno dobio državne energetske podatke, za prikupljanje kojih je INA utrošila milijarde kunaikakvog objašnjenja. U Aneksu 2. Od 25. srpnja 2013. država Spectrumu ustupa energetske podatke s kopna, daje ih im na obradu, interpretaciju i prodaju i to po već utvrđenoj špranci – prihodi od prvih 5 prodaja kopnenih podataka u 100 posto iznosu pripadaju Spectrumu, svi kasniji dijele se pola-pola između Spectruma i države. Definira se i razdoblje ekskluziviteta od pet godina tijekom kojih Spectrum ima ekskluzivno pravo na prodaju kopnenih energetskih podataka iako u njihovo istraživanje nije uložio ni kunu. Dan stupanja na snagu ovog ugovora je 30. kolovoza 2013. godine. 

Umirovljeni stručnjak iz INA-e upozorava na sljedeće: iako je prema Vladi Spectrum angažiran za 2D seizmičko snimanje u Jadranu zato što postojeća seizmička snimanja nisu zadovoljavajuća, te Vlada tvrdi da se izvode u znanstvenoistraživačke svrhe, iz ugovora sa Spectrumom potpuno je jasno da ni jedno ni drugo nije istina. Ugovor dokazuje da se ovdje radi o istraživanju ugljikovodika i to u komercijalne svrhe. Naime,  Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koji je na snazi od 30. srpnja 2013. između ostaloga je propisano: "Istraživanje ugljikovodika znači geofizička i druga geološka snimanja, interpretaciju tako prikupljenih podataka i njihovu studijsku obradu" (čl. 4., t. 10., al. 1.), te: "U slučaju da su drugi propisi Republike Hrvatske koji se odnose na predmet ovoga Zakona u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primijenit će se ovaj Zakon" (čl. 2., st. 3.). Ugovor između Ministarstva gospodarstva i Spectruma sklopljen je 25. srpnja 2013., Aneks br. 1 (za Jadran) Iz ugovora i aneksa jasno se vidi da se ne radi o nikakvim seizmičkim mjerenjima u znanstvenoistraživačke svrhe, već o komercijalnom odnosu u svrhu stjecanja dobiti pri istraživanju nafte i plina u Jadranusklopljen je isti dan, a Aneks br. 2 (za kopno) stupio je na snagu 30. kolovoza 2013. Iz ugovora i aneksa jasno se vidi da se ne radi o nikakvim seizmičkim mjerenjima u znanstvenoistraživačke svrhe, već o komercijalnom odnosu u svrhu stjecanja dobiti pri istraživanju nafte i plina u Jadranu. Spectrumove i državne, INA-ine podatke trebalo je prodavati zainteresiranim naftnim kompanijama po utvrđenim cijenama, pri čemu je Spectrum temeljem odredbi ugovora i aneksa ugovora vodio glavnu riječ, a Hrvatska je u podređenom položaju. Odobrenje za seizmička mjerenja u Jadranu izdano je Spectrumu 11. rujna 2013. od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, dakle, nakon stupanja na snagu Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. Ministarstvo nije smjelo izdati takvo odobrenje jer se nije radilo o znanstvenoistraživačkim radovima i nije se smjelo pozivati na Pomorski zakonik.

Znakovit je i naziv ugovora: "Glavni ugovor o suradnji na prikupljanju novih seizmičkih podataka, obradi, interpretaciji, te preradi i interpretaciji postojećih podataka i prodaji i marketingu za više klijenata" između Ministarstva gospodarstva i Spectruma koji je potpisan prije no što je navedena tvrtka dobila odobrenje za seizmička snimanja u Jadranu. Čudno je da se takav ugovor sklapa s nekim tko nema odobrenje za radove koji su predmet ugovora, a još je čudnije da Ministarstvo gospodarstva uopće sklapa komercijalni ugovor s nekim tko treba obaviti snimanja u znanstvenoistraživačke svrhe. Umirovljeni Inaš stoga Spectrumove i državne, INA-ine podatke trebalo je prodavati zainteresiranim naftnim kompanijama po utvrđenim cijenama, pri čemu je Spectrum temeljem odredbi ugovora i aneksa ugovora vodio glavnu riječ, a Hrvatska je u podređenom položajutvrdi da je cijeli ovaj posao proveden kako bi se Spectrum besplatno dočepao državnih energetskih podataka (za prikupljanje kojih je INA utrošila milijarde kuna). Da se išlo zakonitim putem, za seizmička mjerenja u Jadranu trebalo je raspisati javni natječaj na kojem je netko mogao dati ponudu povoljniju od Spectruma i ne dobiti ovaj posao. A to nekome očito nije odgovaralo.

Umirovljeni stručnjak iz INA-e naglašava i kako za raspisivanje natječaja za koncesije na Jadranu dodatna seizmička mjerenja uopće nije trebalo izvoditi. Za to je bilo dovoljno ono što je napravila INA (45.773 km 2D seizmike; 7.365 km2 3D seizmike i 150 izbušenih istražnih bušotina) u odnosu na 12.000 km 2D Spectrumovih mjerenja. Dodatni argument za ovu tvrdnju jest činjenica da je pri raspisivanju natječaja za dodjelu koncesija na Jadranu kao uvjet propisano izvođenje dodatnih 2D i 3D seizmičkih mjerenja za što se dobivao značajan broj bodova. Takva mjerenja državu ništa ne bi  koštala jer ih plaćaju naftne kompanije. Da se nije išlo na dodatna seizmička mjerenja, nitko se besplatno ne bi dočepao podataka koje je prikupila INA, već bi ih prodavala i na njima zarađivala samo država. Taj posao su mogli odraditi hrvatski stručnjaci, ali to nekome nije bilo u interesu. Ugovorom je Spectrum, između ostalog, dobio pravo prerade, obrade i prodaje INA-nih podataka o nalazištima koji su puno vredniji od seizmičkih podataka, Spectrum je dobio i isključivo pravo prodaje podataka i ugovor na 25 godina kojeg je moguće raskinuti samo voljom obiju strana ukoliko se isti poštuje. Posebno bode oči, ističe umirovljeni stručnjak iz INA-e, činjenica da se Aneksom br. 2 Spectrum Ministarstvo se odriče prihoda od prvih pet prodaja podataka, a u te su podatke uključeni i državni, INA-ini podaci. Drugim riječima za prvih pet poslova prodaje podataka država neće dobiti nijednu kunudočepao svih kopnenih energetskih podataka kao i mogućnosti trgovine njima, a da nije proveo nikakva vlastita istraživanja i temeljim tih istraživanja vlastitih podataka.

Srećko Leustek, geolog i naftni stručnjak s dugogodišnjim međunarodnim iskustvom, sljedećim je riječima komentirao posao sa Spectrumom, ugovor i anekse: "Kada u ovoj zemlji ne bi bilo stručnjaka, od kojih su neki proveli cijelu svoju karijeru na projektima vezanim uz istraživanje Jadrana i Vanjskih Dinarida, slijedeća konstatacija tvrtke Spectrum: ('Difficulties resolving key hydrocarbon play elements on legacy seismic data lead the Croatian Adriatic to represent an under explored hydrocarbon province. However, recent (2013) acquisition of regional, high-quality seismic data permits the hydrocarbon potential of the basin to be assessed for the first time. The availability of high-quality seismic data in this region will unlock the potential of this margin to imminently develop into a much more significant oil province in the next few years') mogla bi zvučati kao ostvarenje svih snova i bilo bi zbilja krajnje neprimjereno polemizirati o opravdanosti projekta snimanja nove generacije seizmike od strane iste tvrtke. No, je li sve upravo takvo? Bez da se ulazi u detalje povijesti istraživanja Jadrana na ugljikovodike i nabraja do sada Ministarstvo stavlja u nepovoljnu tržišnu poziciju buduće koncesionare na ugljikovodike jer ih obvezuje da moraju tražiti odobrenje Spectruma ukoliko sami žele raditi seizmiku na poljima na kojima su dobili koncesijusnimljenu seizmiku i istražne bušotine, potrebno je naglasiti sljedeće: Istražni radovi koji su prethodili ovom posljednjim Spectrumovom snimanju seizmike, dali su više no dovoljnu sliku onoga što se stručno zove 'leads inventory'. Uočena su potencijalna strukturna zatvaranja kao jedan od prvih preduvjeta da se ostvari akumulacija. Područja od većeg interesa dodatno su prekrivena i 3D snimanjem, a ovisno o ekonomskim kalkulacijama isplativosti i strateškim odrednicama, preostalo je jedino odlučiti se za dodatno istražno bušenje, jer ono jedino može dati odgovor o naftoplinonosnosti. Spectrumova 2D seizmika, iako kvalitetnija od prethodnih generacija, nije doprinijela u delineaciji nekih novih objekata. Locirana je vrlo generalno, ravnopravno preko cijelog Jadrana, što svjedoči o nepoznavanju područja od većeg interesa i više liči na preliminarna snimanja u 'djevičanskim područjima', u potpunosti zanemarujući da su tu desetljećima radili inozemni i domaći stručnjaci. Neprimjerena je i gustoća, tj. razmak između profila, a i velika preklapanja s prethodnim snimanjima.

Očito je da nitko od stručnjaka iz naftne branše Hrvatske nije bio konzultiran oko određivanja parametara i područja snimanja. Kao kontrolni mehanizam na snimanjima pojavljuju se ljudi iz HGI (Hrvatski geološki institut) koji su potpuni amateri i o istraživanju ugljikovodika ne Ministarstvo se odriče samostalnosti u raspolaganju energetskim podacima države na rok dulji od 25 godina posjeduju ni teoretska znanja. MINGO, na čelu s bivšim ministrom Vrdoljakom, želio je zaobići naftne stručnjake i progurati nepotrebno angažiranje Spectruma. Motiv nije bio posao u interesu države već osobna korist nekolicine ljudi. Zaključno o opravdanosti angažiranja Spectruma na geofizičkim radovima na Jadranu; potpuno nepotreban projekt, opravdan sofisticiranom tehnologijom, koji nije donio nijedan odgovor od koristi za Republiku Hrvatsku, a za uzvrat poklonio za ekskluzivnu upotrebu sve raspoložive podatke koje je INA skupljala desetljećima u zamjenu za tzv. besplatno snimanje.

Izgleda da se ovdje radi o velikoj sujeti i nemoći onih koji su bili nadležni za upravljanje ogromnom bazom podataka koje je INA morala dostaviti Ministarstvu gospodarstva, a koje se gomilalo godinama. Umjesto da su se iskoristili bivši i sadašnji INA-ini djelatnici, kako bi se na najbolji način započelo s novom erom istraživanja ugljikovodika u Hrvatskoj, sve je ostalo u rukama opasnih laika iz Ministarstava gospodarstva i Agencije za ugljikovodike, kojima je lakše bilo pokloniti državnu bazu podataka stranoj tvrtci, a naciji to servirati kao napredno i najbolje rješenje za našu 'malu Norvešku'. Pa nam je Spectrum poklonio okvire za našu dragocjenu kolekciju slika, a Ministarstvo se ugovorom obvezalo da će Spectrumu pružati besplatne savjete, na teret poreznih obveznika, u vezi zakona, poreza i drugih pitanja. Nažalost, Ministarstvo nije tako velikodušno u pružanju konzultantskih usluga drugim tvrtkamaslike odnio sebi u galeriju", zaključio je gospodin Leustek.

Na kraju ću podsjetiti da ugovor sa Spectrumom nije jedini dokument u suprotnosti s javnim interesom. To su i prijedlozi ugovora između koncesionara i Vlade Republike Hrvatske, Production Sharing Agreement (PSA) za Jadran i za kopno koji, na svu sreću, nisu potpisani. No, danas više nitko članove bivše Vlade ne pita u čijem interesu je radila kada je predložila ugovor prema kojemu bi Hrvatska uprihodila između 14 i 30 posto prihoda od ugljikovodika i tko je genijalac koji je autor takvih ugovora. Kao zastupnica nikada nisam dobila odgovore na ova pitanja iako sam ih uporno ponavljala, ne samo putem zastupničkih pitanja, već i tijekom rasprava u Saboru, u medijskim istupima, a i u saborskoj interpelaciji koju sam pokrenula.

Možda je ovo prilika za DORH da potraži pitanja od odgovornih i uključenih. Stoga ovim tekstom pozivam DORH da se napokon pokrene i otvori tu Pandorinu kutiju zvanu projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu (i na kopnu). Sada su im na raspolaganju svi nužni dokumenti i ugovori, a slobodno mogu konzultirati i naftne stručnjake kojih je u Hrvatskoj, suprotno uvredljivim tvrdnjama bivšeg ministra Vrdoljaka, puno. Ali treba imati volje za to, naravno ukoliko žele raditi u javnom interesu. A to je ideja bavljenja njihovim poslom, da brane državni, odnosno javni interes. Nije li tako? Pa što onda čekaju?


 

holy_denisceric_hina.jpg

 

 

 

Mirela Holy, autorica ovoga priloga, bivša je ministrica zaštite okoliša i prirode, saborska zastupnica i predsjednica ORaH-a. (op. ur.)

aneks_2.pdf
Izmjenjeno: 01.03.2016. 16:10
Veličina datoteke: 142,44 kb

aneks_1.pdf
Izmjenjeno: 01.03.2016. 16:10
Veličina datoteke: 571,94 kb

spectrum_mingo_ugovor.pdf
Izmjenjeno: 01.03.2016. 16:11
Veličina datoteke: 1,98 MB

aem_copy18158.jpg

Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).

Ključne riječi: Ministarstvo gospodarstva, Jadran
<
Vezane vijesti