Foto: K.O.Foto: K.O.Nedavno premještanje odjeljka s poezijom iz korisničkog prostora zagrebačke Gradske knjižnice u spremište, za brojne pjesnike predstavlja simptomatičan čin koji govori puno o poziciji poezije danas. Zbog toga su se i odazvali akciji Poeziju u knjižnice, čiji je kordinator književnik Miroslav Kirin.

Kroz akciju su čitanjem vlastitih i tuđih stihova ispred zgrade knjižnice i postavljanjem "zamjenske" police s poezijom ukazali na taj problem.

"Odlučili smo reagirati jer smo se pobojali da je riječ o trajnom odstranjenju poezije. Iz knjižnice mi tada, prije 3-4 tjedna, nisu dali odgovor koji bi navodio na neki optimističan zaključak. Rekli su da su ju premijestili zbog nedostatka prostora i slabog interesa za poeziju", objašnjava Miroslav Kirin svoju motivaciju da okupi manje poznate i afirmirane pjesnike koji su pod svijetlom vlastitih baterijskih svjetiljki, unatoč buci tramvaja i nedostatku razglasa, htjeli zainteresirati nekoliko desetaka okupljenih za pjesničku riječ.Poezija je krajnje marginalizirana prije svega u javnosti, a onda i na onim mjestima gdje je ranije bila dostupna kao što su knjižare

U širem smislu, akcijom se željelo doprinijeti vidljivosti poezije, knjige i kulture, u sklopu aktualnog Mjeseca hrvatske knjige. Pjesnikinja Ana Brnardić smatra da čin micanja ove police s poezijom nije izoliran slučaj.

"Naravno da se takve stvari događaju i više nego što mislimo, u mnogim knjižnicama knjige poezije su izvan dohvata i oni koji bi se prvi puta slučajno upoznali s poezijom sada su u tome onemogućeni. Ja sam se na taj način kao srednjoškolka upoznala s hrvatskom poezijom. Naišla bih na policu koja bi me zainteresirala svojim tanjušnim hrptovima i neobičnim naslovima, što danas više nije moguće", smatra Brnardić.

O slabijem interesu za poeziju svjedoči i Jelena Zlatar iz Centra za kreativno pisanje.

"Postoji radionica poezije, trenutno ju vodi Miroslav Kirin, no, nije se skupio dovoljan broj ljudi za formiranje grupe već dvije godine. To također govori o lošem stanju i potrebi da se poezija promovira kroz ovakve i slične događaje", govori Zlatar.

I pjesnik Branko Čegec smatra da je bilo nužno ovom akcijom kritički ukazati na činjenicu da se poeziju gura iz fokusa.

"Poezija je krajnje marginalizirana prije svega u javnosti, a onda i na onim mjestima gdje je ranije bila dostupna kao što su knjižare. Jako je malo onih koje žele držati poeziju ili ju drže na mjestima koja su ljudima manje dostupna. U zadnje vrijeme događa se i to da su knjižnice počele marginalizirati poeziju i gurati stranu književnost, odbijajući popuniti knjižni fond s knjigama poezije. To je katastrofa, niti jedna ozbiljnaUmnogim knjižnicama knjige poezije su izvan dohvata i oni koji bi se prvi puta slučajno upoznali s poezijom sada su u tome onemogućeni književnost ne može funkcionirati bez poezije, ona je baza i mjesto gdje se jezik čuva i razvija, sve ostale discipline crpe iz onoga što je poezija sačuvala ili istražila", naglašava Čegec.

Miroslav Kirin spominje nam još jednu ideju koja bi predstavljala nastavak promišljanja fenomena kojima se ne posvećuje adekvatna pažnja.

"Postoji jedna akcija za koju ću vidjeti hoće li se realizirati, akcija kojom bi se ukazalo na prostor bivših knjižara koje su sada dućani s raznim stvarima. Pozadinsko pitanje bi bilo što je učinio kapitalizam kako bi maknuo kulturu iz centra grada", otkriva Kirin za kraj.

Ključne riječi: književnost, poezija
<
Vezane vijesti