Foto: H.Š.<br>Foto: H.Š.
Savjet za razvoj civilnog društva Vlade RH raspravljao na temu neprofitnih medija. Razgovor o temi pobližeg određivanja javnog interesa za neprofitnim medijima i odgovarajućim modelima financiranja koji je prekjučer održan u Vladi inicirao je nakladnik portala H-Alter, tražeći od Savjeta da razmotri nužnost poboljšanja uvjeta za djelovanje i preživljavanje neprofitnih medija, te da donese zaključke i preporuke Vladi i ostalim nadležnim tijelima.

Razgovor o temi pobližeg određivanja javnog interesa za neprofitnim medijima i odgovarajućim modelima financiranja koji je prekjučer održan u Vladi inicirao je nakladnik portala H-Alter, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu. Udruga je od Savjeta zatražila da razmotri nužnost poboljšanja uvjeta za djelovanje i preživljavanje neprofitnih medija, te da donese zaključke i preporuke Vladi i ostalim nadležnim tijelima.

Od 2013. godine uspostavljena su dva modela financiranja neprofitnih medija. Za jedan je zaduženo Ministarstvo kulture, a za drugi Vijeće Eugen Jakovčić: "Neprofitni portali poput H-Altera, Lupige ili Foruma postali su ključna mjesta gdje možemo prezentirati ono što radimo. Jako je, stoga, važno govoriti o povećanju financiranja neprofitnih medija i njihovom normalnom funkcioniranju" odnosno Agencija za elektroničke medije, nakon što su neprofitne elektroničke publikacije uvrštene u Fond za poticanje pluralizma, dotad rezerviran isključivo za lokalne komercijalne televizije i radijske postaje.

Premda je, primjerice, program Ministarstva kulture povećao ukupni fond koji je dotad distribuiran putem Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, razvivši pritom jasne kriterije i transparentniju dodjelu sredstava, UNMK smatra kako oba modela imaju nekoliko bitnih nedostataka koje bi što prije trebalo ispraviti. Kroz dva projekta za sve neprofitne medije dodjeljuje se nešto više od šest milijuna kuna godišnje. No, zbog sve većeg interesa medija, količinski su se smanjile najveće dotacije, pa je tako primjerice svaki medij prosječno dobivao oko 70 tisuća kuna iz Fonda za poticanje pluralizma, dok je u godinu dana Ministarstvo kulture gotovo prepolovilo najveće potpore: s 400 na 250 tisuća kuna. Time su, stoji u analizi UNMK-a, dovedeni u pitanje i proklamirani ciljevi o održivim i relevantnim neprofitnim medijima te povećanje profesionalizacije novinarskog rada i smanjivanje sveprisutnog prekarnog statusa novinara.

"Zadnjih nekoliko godina više novca se usmjerava u neprofitne medije. Pitanje je, međutim, koliko su ti novci usmjereni na način da se društvu optimalno vraćaju. Mogu li ti modeli biti bolji, kao i pristup prema neprofitnim medijima? Prema našem mišljenju, ima dosta prostora za unaprjeđenje cjelokupnog postupka", kazao je Toni Gabrić, glavni urednik H-Altera.

U postojećim modelima je, stoji u analizi UNMK-a, riječ i o odsustvu određenja javnog interesa u medijima, kao i jasne vizije društvene uloge neLela Vujanić: "Na javnu raspravu ćemo ponuditi dva modela raspodjele, od kojih će prvi biti kao prošlogodišnji, dok će se u drugom nuditi i veći grantovi za suradnički medijski projekt od 500 do 800 tisuća kuna, koji nastaje umrežavanjem postojećih medija"profitnih medija, te nedovoljnoj transparentnosti i korespondiranju s pravilima i logikom novinarske profesije i nakladništva. Stoga je predloženo otvaranje široke javne rasprave o medijima u funkciji ostvarivanja javnog interesa i društvenoj ulozi neprofitnih medija, koja je najavljivana u sklopu rasprave o medijskoj strategiji. UNMK je predložio i vraćanje programa financiranja neprofitnih medija u Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva ili osnivanje posebne zaklade za neprofitne medije, jer je Ministarstvo, stoji u analizi, tijelo političke vlasti zbog čega unutar sebe teško može amortizirati političke interese i utjecaje usmjerene prema integritetu neprofitnih medija.

Kao jedan od ključnih problema navedena je i činjenica da je povećanje medija uključenih u potporu Ministarstva kulture s 14 na 21 u zadnjem natječaju bio nepromišljen i neprodiskutiran, upravo zato jer se ista količina ionako malih sredstava cjepkala na više dijelova, te da bi ministarstvo trebalo pristupiti obrnutom procesu, odnosno okrupnjivanju neprofitne medijske scene, s povezanim relevantnijim publikacijama koje se bave specifičnim područjima, uz kvalitetne suradnike i znatno bolji sadržaj. "Postavlja se pitanje stvarnih očekivanja od neprofitne medijske scene. Je li funkcija ovakvih medija da segmentirano pokrivaju teme, poput ekoloških, rodnih ili sličnih područja, ili bi trebali imati i dodatnu zadaću? Takozvani mainstream mediji su izgubili funkciju informiranja javnosti. Čini mi se da neprofitna medijska scena ima potencijal da popuni tu prazninu. Međutim, ta je scena trenutno dosta otužna, jer mediji koji rade s 300 do 400 tisuća kuna Mirjana Rakić. "Trenutačni financijski izdatak za neprofitne medije je takav kakav jest"godišnje ne mogu normalno funkcionirati", kazao je Gabrić.

Lela Vujanić iz Odjela za medije Ministarstva kulture rekla je kako su protiv manjeg broja većih potpora, zato što bi to, osim što scenu čini okoštalom, ostavilo manje, posebno lokalne publikacije, izvan popisa potencijalnih dobitnika, iako je, ističe, u pojedinim slučajevima riječ o izvrsnim medijskim platformama koje su se afirmirale zahvaljujući i financijama dobivenim na natječaju Ministarstva. Unatoč činjenici da u strateškom planu resornog ministarstva od 2014. do 2016. godine piše kako će maksimalno 16 medija dobivati potpore, njihov broj je uz istu količinu financija povećan na 22.

"Mislim da je razumno za pretpostaviti da smo nakon prvog natječaja napravili određeni tip evaluacije, vidjeli kako napreduju mediji koji su dobili novce, a tko je ostao izvan, i što je napravio u međuvremenu. Činilo nam se da definitivno postoji potreba, ali i način organizacije rada na terenu koji je argument za povećanje broja potpora. Mi se snažno protivimo dodjeli samo tri do pet potpora, jer bi najjače organizacije dobivale financije, a ostatak scene bi ostao bez ičega", rekla je Vujanić. Dodala je i kako se, ukupno gledajući, nije smanjio ukupni ili pojedinačni broj sredstava kada se gledaju oba natječaja, te da se, štoviše, od 2013. godine povećao.

Protiv je izdvajanja potpora iz resornoga ministarstva, jer drži kako se u cijeloj proceduri pokazalo da nije bilo političkog utjecaja i da je riječ o dosad najtransparentnijem programu dodjele sredstava ovakvog tipa, premda je on, kaže, imao određene probleme. To, međutim, ne znači da Marina Škrabalo: "Posebno je važan zahtjev za dislociranjem financiranja medija iz tijela izvršne vlasti"političkog pritiska neće biti za mandata buduće vlade, konstatirali su govornici, na što je Vujanić kazala kako u tom slučaju treba reformirati institucije, a ne alocirati same natječaje. Ako se pak većina sudionika neprofitne medijske scene bude zalagala za takvu ideju, osobno će je, kaže, i ona podržati. Najavila je pritom prijedloge novih modela raspodjele više od tri milijuna kuna za iduću godinu.

"Na javnu raspravu ćemo ponuditi dva modela raspodjele, od kojih će prvi biti kao prošlogodišnji, dok će se u drugom nuditi i veći grantovi za suradnički medijski projekt od 500 do 800 tisuća kuna, koji nastaje umrežavanjem postojećih medija", kazala je, ističući da ministarstvo razmišlja i o uvođenju trogodišnjih grantova za medije, budući da su, kako su primijetili sami nakladnici, jednogodišnje potpore nedostatne. No, nije poznato kad bi do uvođenja tih promjena moglo doći.

Naime, više sudionika rasprave naznačilo je upravo višegodišnje programe potpore kao ključ za održivost neprofitnih medija i njihov veći društveni utjecaj.  Da bi, međutim, do takve i sličnih promjena došlo, potrebno je mijenjati kriterije i nadležne zakone, za što je, pak, potrebno pričekati konačno usvajanje medijske strategije, na koju se uzaludno čeka već duže vrijeme. Predstavnica ministarstva najavila je da će za otpriSuzana Kunac procjenjuje kako bi za optimalno funkcioniranje postojećih neprofitnih portala vjerojatno trebalo dodatnih šest milijuna kuna godišnje. "Ministarstvo kulture je od Vlade već tražilo tu svotu, ali je bilo odbijeno"like dva tjedna započeti radni sastanci s medijima o samoj strategiji. Unatoč tome, i dalje nije poznato kad će sam dokument biti usvojen. "Jedan od prijedloga strategije je reformulacija pristojbe za javne medije, na način da dio iste ide u neprofitne medije", kazala je Lela Vujanić.

Predsjednica Vijeća za elektroničke medije Mirjana Rakić istaknula je pak kako eventualno povećanje sredstava za neprofitne medije iz Fonda za poticanje pluralizma ovisi o više faktora, od buduće analize utjecaja dosadašnjih sredstava na njihov rad pa do promjene pravilnika i nadležnih zakonskih rješenja.

"Redistribucija sredstava je utemeljena na pravilnicima i postojećim zakonima. Da bi se mijenjao, pravilnik mora na javnu raspravu, što je višemjesečni proces. Ovisno o najavljenoj medijskoj strategiji i posljedičnoj izmjeni nadležnih zakonskih rješenja, nema nikakve prepreke da se omjer promijeni. Trenutačni financijski izdatak za neprofitne medije je takav kakav jest", rekla je Mirjana Rakić.

Da postojeća sredstva doista ne mogu pokriti ni najosnovnije troškove kvalitetnog neprofitnog medija, složili su su se svi predstavnici medija, neprofitnog sektora ali i nadležnih državnih institucija. Članica Vijeća za elektroničke medije Suzana Kunac procjenjuje kako bi za optimalno funkcioniranje postojećih neprofitnih portala vjerojatno trebalo dodatnih šest milijuna kuna godišnje. "Ministarstvo kulture je od Vlade već tražilo tu svotu, ali je bilo odbijeno", kaže Kunac, ističući kako osobno smatra da bi sami neprofitni mediji trebali otvoreno sugerirati nadležnim instituciToni Gabrić: "Zadnjih nekoliko godina više novca se usmjerava u neprofitne medije. Pitanje je, međutim, koliko su ti novci usmjereni na način da se društvu optimalno vraćaju"jama da se količina dotacija poveća. Što se tiče prijedloga o dislociranju financiranja neprofitnog medijskog sektora iz Ministarstva kulture u nezavisno tijelo, istaknula je kako osobno smatra da se ništa bitno ne bi promijenilo već bi se samo povećala birokracija, jer je, kaže, riječ o institucijama koje bi ionako bile osnivane od strane političkih tijela.

Predstavnica civilnog društva u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i članica GONG-a Marina Škrabalo istaknula je kako je pak kako je zahtjev UNMK-a za izdvajanje financiranja medija iz tijela izvršne vlasti posebno važan. "Osobno se jako zalažem za to da se napravi strateški iskorak u pogledu smislenog i transparentnog mehanizma za javno financiranje neprofitnih medija i sufinanciranje javnih sadržaja, po uzoru na HAVC. Tako bi se izmaknulo financiranje od političkih institucija, povezao bi se problem medijske pismenosti, problem kvalitete javnih sadržaja u mainstream medijima, te razvoj i cirkulacija, odnosno vidljivost neprofitnih medija", kazala je Marina Škrabalo, koja od prisutnih predstavnika institucija nije dobila odgovor na pitanje koji je točan odnos financiranja profitnih i neprofitnih medija u prethodne tri godine ove Vlade.

Predstavnik organizacija za promicanje i zaštitu ljudskih prava Eugen Jakovčić naglasio je izrazitu važnost ovakvih medija za hrvatsko društvo, zbog čega je, smatra, od presudne važnosti pronaći adekvatno rješenje za njihovo financiranje. "Neprofitni mediji sve više postaju jedino utočište kvalitetnog novinarstva u Hrvatskoj, jer novinari iz mainstream redakcija sve više upravo na neprofitnim portalima traže svoj prostor. U isto vrijeme mainstream mediji, nažalost, sve manje imaju veze s istraživačkom novinarstvom i suvislom uredničkom koncepcijom. Što se tiče samog civilnog sektora, neprofitni portali poput H-Altera, Lupige ili Foruma su postali ključna mjesta gdje možemo prezentirati ono što radimo. Jako je, stoga, važno govoriti o povećanju financiranja neprofitnih medija i njihovog normalnog funkcioniranja", rekao je Jakovčić.

Pojedini predstavnici Savjeta zahvalili su UNMK-u što je pokrenuo ovu, po njihovom mišljenju, izrazito važnu temu s naglaskom na nužnost povećanja izdataka za ovaj sektor, dok je najveći dio članova koji dolaze iz ministarstva obrazovanja, financija, rada i socijalne skrbi te drugih državnih institucija pasivno promatrao cjelokupnu raspravu.


 

modeli_2802.pdf
Izmjenjeno: 12.03.2015. 10:53
Veličina datoteke: 183,88 kb

prijedlog_unmk.pdf
Izmjenjeno: 12.03.2015. 10:57
Veličina datoteke: 279,45 kb

<
Vezane vijesti