Jučer je održana konferencija Opstanak neprofitnih medija u Hrvatskoj na kojoj su predstavljeni zahtjevi N-mreže

Konferencija pod nazivom Opstanak neprofitnih medija u Hrvatskoj u organizaciji N- mreže, saveza sedam udruga za razvoj neprofitnih medija, održana je jučer u Hrvatskom novinarskom društvu.

Udruge koje djeluju u savezu od prošle godine- Kurziv, Fade In, Radio mreža, UNMK, Info zona, udruga Franjo Košćec i Cenzura plus -  izradile su tvz. Zimski dokument kao prijedlog izrade i poboljšanja institucionalnog okvira za podršku neprofitnim medijima, a na jučerašnjoj tribini iznijeli su svoje zahtjeve te diskutirali o problemima s kojima se susreću.

581323_340712579334178_1127052602_n.jpg

Kao jedan od glavnih problema i fokusa raspravi tijekom sve tri sesije - pozitivne prakse u Europi, prijedlozi za unapređenje i specifične prepreke hrvatskog konteksta - pokazalo se pitanje financiranja. Naime, specifičnost neprofitnih medija leži u činjenici da oni funkcioniraju kroz projektno financiranje koje se bitno razlikuje od same logike medija. Stoga su se uglavnom svi sudionici složili da bi za opstanak neprofitnih medija trebalo poraditi na dobivanju institucionalne podrške koja omogućuje kontinuitet, a neki su dali i konkretne prijedloge.

"Neprofitni mediji bi u društvu trebali biti prepoznati kao mediji koji rade za opće dobro i u tom smislu bi trebali biti u istom položaju kao i javni servis. Moj prijedlog, koji može zvučati radikalno, za osiguravanje opstanka medija jest da se sredstva iz Fonda za pluralizam dodjeljuju neprofitnim medijima, a da ih dosadašnji korisnici lokalni mediji mogu koristiti i preuzimati ", predložila je Viktorija Car za zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.

Također je dodala kao je Fond za pluralizam u 2010. dodijelio 31 milijun kuna za televizije i radija nekomercijalnog sadržaja na vrlo netransparentan način. Uz to, napomenula je i kako portali, ili zakonskim rječnikom, elektroničke publikacije ne mogu aplicirati za ovaj fond.

S njenim prijedlogom nije se složila Nada Švob Đokić iz Instituta za međunarodne odnose koja smatra da je potrebno pronaći model temeljen na kombinaciji javnog i tržišnog financiranja, tj. oglašavanja. Da je takvo teorijsko razmatranje, daleko od hrvatske realnosti upozorio je urednik H-Altera Toni Gabrić koji je primjetio kako ni puno komercijalniji portali od ovih neprofitnih koji djeluju, ne mogu naći oglašivače, te da je to za ovakav tip medija takov financiranje gotovo nemoguće. A kad bi to i bilo moguće, kako je primjetila Viktorija Car, vezivanjem za oglašivače gubi se nezavisnost što je jedna od glavnih karakteristika ovakvog tipa medija.

Osim same netransparentnosti Fonda za pluralizam, Blagica Kujundžić, iz Cenzure plus, upozorila je kako se na taj najtečaj ne mogu javljati nezavisne produkcije, no mogu lokalne televizije kojima ona te produkcije plaćaju termine i proizvode sadržaje kojima lokalne televizije opravdavaju dobivena sredstva.

Kad je riječ o radiju, Davor Glavaš, nezavisni medijski stručnjak upozorio je kako se izmjenama zakona iz 2009. omogućilo da skoro sve udruge civilnog društva mogu osnovati radio, no u Hrvatskoj neprofitnih radija ima tek sedam. Također je iznio neke primjere iz Europe gdje su community radija dobro financirana javnim novcima. Tako, primjerice, u Francuskoj, za osnivanje ovakvog tipa radija može se dobiti početnih oko 15 tisuća eura, te godišnje 35 do 45 tisuća eura za rad. Siniša Bogdanić iz Radio mreže upozorio je kakoje mnogo frekvencija već odavno zauzeto te da, primjerice,  u Zagrebu ne postoji više uopće slobodnih frekvencija pa da to može biti jedan od razloga zbog kojeg u Hrvatskoj djeluje tako mali broj neprofitnih radija.

Konferenciji je prisustvovao i Milan Živković iz Ministarstva kulture koji je poručio kako razgovori o izmjenama zakonskih odredbi mogu početi i prije izrade strategije ukoliko članovi neprofitnih medija smatraju da je neke promjene nužno urgentno donijeti.

Zahtjeve N mreže u cjelosti možete pročitati ovdje:zahtjevi.doc

Ključne riječi: neprofitni mediji, N mreža
<
Vezane vijesti