"Kako Povjerenik za informiranje ne bi bio mrtvo puhalo, moraju biti ispunjena dva uvjeta - da na to mjesto bude izabrana kompetentna i nezavisna osoba i da se osigura dovoljno sredstava koja će omogućiti njegovom uredu efikasan rad," zaključak je jučer održane konferencije GONG-a povodom Međunarodnog dana prava na pristup informacijama.

"Da je institucija Povjerenika postojala do sad, HRT bi morao platiti kaznu zbog nepružanja informacija koje su od njih tražene kao i brojna tijela lokalnih vlasti koja uopće nisu predala godišnji izvještaj o primjeni Zakona o pravu na pristup informacijama", kazala je na konferenciji viša pravna savjetnica GONG-a Vanja Škorić.

skoric_gong.jpg

"Hrvatska ima propise vezane za pristup informacijama na višem standardu od Europske unije i bitno je da to ne upropastimo. Naprotiv, trebali bismo se brendirati kao zemlja koja podupire transparentnost", zaključila je Škorić.

Direktorica Access Info Europe Helen Darbshire navela je da je pravo na pristup informacijama osnovno ljudko pravo, od prije četiri godine i na EU nivou. Europski sud za ljudska prava potvrdio je da je pravo na pristup informacijama povezano s pravom na slobodno izražavanje, koje je osobito važno za novinare i pripadnike civilnih organizacija koje prakticiraju pristup informacijama. Naglasila je također  da ono omogućava sudjelovanje građana u odlučivanju te kroz nekoliko primjera navela koliko transparentnost može doprinijeti efektivnijem radu vlada, racionalnijem trošenju proračunskih sredstava, odnosno uštedama. 

"Korupcija jest problem, ali mnogo se javnih sredstava izgubi zbog njegovog neefektivnog trošenja", objasnila je Darbshire.

kregar_gong.jpg

"Ne treba se bojati transparentnosti, radi se o omogućavanju javnosti da sudjeluje u pronalasku efikasnijeg načina za trošenje javnih sredstava", pojasnila je te navela drugi primjer iz SAD-a.

U Los Angelesu su odlučili objaviti bazu podataka o inspekcijskim nalazima restorana. Radi se o sanitetskim inspekcijama i građani su mogli imati te podatke i preko mobitela te tako vidjeti ocjene o higijenskom stanju u svakom od restorana i odlučiti o izboru. "Usporedili su te podatke s podacima o pacijentima primljenim u bolnicu zbog trovanja hranom u restoranima i prve godine broj pacijenata se smanjio za 16 posto , a nakon tri godine broj trovanja se smanjio za 25 posto", ispričala je i dodala da su se vlasnici restorana tome opirali, ali je zaključeno da se radi o stvari od interesa za javno zdravstvo.

"Europska unija je procijenila da je otvaranje podataka za javnost, odnosno transparentnost dobra za ekonomiju jer privlači investitore",  rekla je i dodala da bi

bilo dobro da se u sklopu registra trgovačkih društava objavljuju i svi ugovori koje je pojedino poduzeće sklopilo, i to proaktivno.

zelic_gong.jpg

Dodala je da se treba boriti s klasičnim strahom da građani nisu kompetentni razumjeti sve objavljene podatke, te iznijela primjer iz Škotske. Škotski povjerenik je tražio da se objavi baza podataka o broju umrlih za vrijeme operacije po svakom kirurgu, što je izazvalo otpor liječnika, ali i strah da građani neće razumjeti razliku između pojedinih operacija. Škotski povjerenik zaključio je da se ti podaci moraju objaviti, ali uz primjereno objašnjenje, i rezultat je bio da je javnost potpuno razumjela tematiku, liječnici nisu gubili pacijente, a doktori diljem zemlje počeli su međusobno bolje komunicirati i pitati savjet. "Konačni rezultat je bio manji postotak umrlih za vrijeme operacije", ispričala je Dabshire.

Da je primjenom Zakona o pravu na pristup informacijama moguće uštedjeti proračunski novac i kod nas, pokazao je primjer koji je na konferenciji iznio Robert Podolnjak s Pravnog fakulteta u Zagrebu, inače nezavisni vijećnik u Gradskom vijeću Varaždina. "Direktor jednog varaždinskog komunalnog poduzeća dobio je otpremninu veću od 100 tisuća eura, a novi direktor u ugovoru nema nikakvu otpremninu", ispričao je vlastita iskustva u traženju informacija. Do tog su podatka došli upravo zahvaljujući primjeni Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno tek nakon žalbe AZOP-u koji je donio odluku da podaci iz menadžerskih ugovora u javnim tvrtkama nisu tajna. Upozorio je da ta AZOP-ova odluka još uvijek nije objavljena, a predstavlja pravno uporište za sve buduće zahtjeve tog tipa i da je zato važno da se sve odluke objavljuju.

Ukazao je da u Hrvatskoj u posljednjih deset godina postoji bogata praksa u primjeni ZPPI-a, koja je nedovoljno poznata javnosti, pa je tako u tom periodu na web stranicama AZOP-a objavljeno tek 14 odluka, a na stranicama Upravnog suda 9 dok je u susjednoj Sloveniji u posljednjih deset godina objavljeno 1 500 odluka.

vuksic_gong.jpg

Saborski zastupnik Branko Vukšić istaknuo je da  podržava uvođenje što više kazni s maksimalnim iznosima, podijelivši s prisutnima iskustvo s HRT-om od kojeg je Odbor za medije tražio pojedine ugovore koje je ta kuća sklopila, na što je prvo dobio odgovor da su poslovna tajna, a iako je ukazano da to ne mogu biti još uvijek nisu dobili tražene podatke. "Ugovori o prodaji INA-e i THT-a još uvijek su tajna, a sudski procesi koji se trenutno vode, pokazuju i zašto", kazao je Vukšić.

"Medijske slobode i prava se sve više smanjuju, obespravljenost u medijskoj sferi je velika, javnost je sve više uskraćena za pravovremenu, potpunu i točnu informaciju, a mediji sve više sredstvo u funkciji vlasnika, kapitala i povremene sprege s Vladom, odnosno institucijama vlasti", kazao je Milorad Pupovac te dodao da je ovo prilika za parlament da to osvijesti i između kandidata izabere najkvalitetnijeg, iako nije u potpunosti zadovoljan nijednim od njih. "To znači da ljudi koji imaju profesionalne pretpostavke i kapacitet za ovakav posao bježe od institucija javne vlasti što je signal nepovjerenja u javne institucije.", zaključio je. Kazao je da se od povjerenika ne može očekivati čuda jer on ne može riješiti probleme vezane za slobodu medija, nadzor vlasništva medija i općenito medijsku kulturu.

Dodao je da se nekad točno znalo što je tajna, i u sferi države i u sferi privatnosti, a danas je to sve manje slučaj.

gabric_gong.jpg

Predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Peđa Grbin objasnio je da upravo zato što se želi izabrati nakvalitetniji kandidat procedura izbora traje već od travnja, a saborski zastupnik Branko Vukšić je najavio da bi danas na sjednici Odbora trebala biti predložena dva kandidata (predloženi su Anamarija Musa i Sandra Križanec).

Pomoćnik predstojnika Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost Siniša Gudlin ponovio je problem što neka tijela javne vlasti klasificiraju svoje dokumente tajnima, iako za to uopće nisu ovlaštena. Toni Gabrić iz Udruge za nezavisnu medijsku kulturu spomenuo je kao jedan od takvih primjera Nacionalnu zakladu za razvoj civilnoga društva koja je svoj Pravilnik o radu označila tajnim dokumentom. Također je naveo kako je iznenađujuće da Ministarstvo kulture u potpunosti ignorira Zakon o pravu na pristup informacijama te ne odgovara na zahtjeve, ali ni na žalbe AZOP-a koje je u više slučajeva stalo na stranu udruge koja je od Ministarstva tražila različite informacije.

lukic_gong.jpg

"Busaju se u prsa s transparentnošću koristeći socijalne mreže, a tu se radi o lažnom komuniciranju", rekla je i dodala da novinari nemaju prilike koristiti najvažniji alat u radu - postavljanje pitanja, te da se zbog toga što prije trebaju vratiti redovite pressice u Vladi - praksa koja postoji i kod Baracka Obame i Angele Merkel.


"Zlatarovo zlato" pred Državnim odvjetništvom

oreskovic_glasistre.jpg
oreskovic_glasistre.jpg

Usmenu komunikaciju s novinarima kao kvalitetniji način komuniciranja istaknula je predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukoba interesa Dalija Orešković, pozvavši da ih se kontaktira telefonom jer tako daju bolju informaciju. Također je istaknula da je upravo odlična suradnja novinara i Povjerenstva rezultirala brojnim predmetima, poput onog s direktorom HRT-a Goranom Radmanom

"Odluku u predmetu Andrea Zlatar Violić donijeli smo još u travnju, a dokumentaciju smo predali Državnom odvjetništvu radi pokretanja tužbe za proglašenje određenog akta ništetnim," odgovorila je na konferenciji Orešković na zahtjev za informaciju koji je Toni Gabrić uputio još u srpnju.

Taj Gabrićev upit, prema riječima Orešković, potaknuo je Povjerenstvo da proba oformiti registar trgovačkih društava u kojima dužnosnici imaju više od 0,5 posto udjela.

"Povodom vašeg upita pokrenuli smo jedan projekt - pregledavamo imovinske kartice i iz njih vadimo podatke vezane za udjele u poslovnim subjektima, gdje su bili u nadzornim odborima ili članovi Uprave za vrijeme dok su obavljali javnu dužnost. Na svakoj sjednici u posljednjih mjesec dana, bilo je 10-15, a nekad i 20 takvih slučajeva", rekla je i objasnila je da paralelno s udjelima provjeravaju i jesu li određene tvrtke sklapale poslove s tijelom javne vlasti u kojem je pojedini dužnosnik obavljao dužnost.

"Procijenili smo kako postoji javni interes da pokrenemo što veći broj takvih predmeta, a ne da samo jedan šaljemo DORH-u. To bi bila poruka da Povjerenstvo ne djeluje selektivno, već sustavno", zaključila je.


Članak je objavljen u okviru projekta Udruge za nezavisnu medijsku kulturu Pravo novinara na pristup informacijama, koji financira Balkan Trust for Democracy.

<
Vezane vijesti