Foto: L.R.Foto: L.R.Održan okrugli stol o problematici agencijskog rada kao oblika prekarnog radnog odnosa.

Okrugli stol pod nazivom Agencijski rad jučer je održan u Zagrebu u organizaciji Inicijative za Radničku partiju Hrvatske i Radničkog portala s ciljem ukazivanja na problematiku agencijskog rada kao oblika prekarnog radnog odnosa unutar kojeg su radnici pojačano eksploatirani te pronalaska metoda i načina borbe protiv njega. Na okruglom su stolu gostovali sindikalisti iz podružnica Zagrebačkog holdinga, INA-e i Croatia Airlinesa, pravnik Novog sindikata te predstavnik Inicijative za Radničku partiju Hrvatske. Izložena su mnogobrojna iskustva koja bi trebala pomoći u daljnjoj borbi protiv zapošljavanja preko agencija.

Kleinberger: "Robovlasnički sustav danas se  provlači kroz kapital koji gura agencijski rad"Dimitrije Birač iz Inicijative za Radničku partiju Hrvatske na početku je pojasnio kontekst unutar kojeg se agencijski rad javlja, a to je trend liberalizacije tržišta radne snage, karakterističan za neoliberalni kapitalizam. Istaknuo je kako pod argumentom konkurentnosti kapitala dolazi do rušenja cijene rade, odnosno do više rada za manje plaće i manja radnička prava. Statistike pokazuju kako kapital u Hrvatskoj koristi krizu od 2009. kako bi ostvario što veći profit, odnosno snizio razinu radničkih prava. Tako s godinama raste i zapošljavanje preko agencija koje je u 2015. doseglo razinu 1,24 posto od ukupnog broja zaposlenih, ali se stvaran broj zapravo ne zna, budući da Ministarstvu rada i mirovinskog sustava podatke nije predalo više od pola tvrtki.

Predsjednik Sindikata Zagrebačkog holdinga-ZET Zagreb Dražen Jović upozorio je na pogubnost nedostatka solidarnosti na sindikalnoj sceniZapošljavanje preko agencija s godinama raste, a u 2015. doseglo je razinu od 1,24 posto ukupnog broja zaposlenih 90-ih kada su upravo zbog toga propadale mnoge velike tvornice uslijed privatizacije. Agencijsko zapošljavanje Jović smatra primjerom modernog ropstva unutar kojeg radnici žive u strahu i neizvjesnosti, a Zagrebački holding savršeno organiziranim kaosom. Unutar tog kaosa se proširilo i agencijsko zapošljavanje o čemu smo već pisali, a radi se o običnom izigravanju zakona jer bi se agencijsko zapošljavanje trebalo odnositi na privremene poslove, a u Holdingu se odnose na stalno potrebne. Smatra kako ove probleme neće riješiti pravosuđe već se mora raditi na osvještavanju.

Potom je govorio predsjednik Nezavisnog sindikata radnika Zagrebparkinga Darko Kleinberger koji smatra da se robovlasnički sustav danas provlači kroz kapital koji gura agencijski rad. U Holdingu se putem Zakona o javnoj nabavi pogoduje određenim firmama, pa tako i onima koje se bave agencijskim radom. U tim firmama radnici rade i po 12 sati, a sudstvo takve stvari nikad neće riješiti. Kleinberger je još 2007. krenuo s tužbom protiv agencijskog rada u Holdingu jer je uprava tada krenula agresivno s agencijom Dekra čime su htjeli staviti sindikate pod kontrolu, budući da agencijski radnici ne mogu štrajkati. Ta tužba do danas nije riješena. Kleinberger smatra kako u Holdingu nema fluktuacije radne snage, nego fluktuacije agencija jer se agencije stalno mijenjaju kako bi se izbjegle obaveze iz Zakona o radu i kako se radnika ne bi moralo primiti za stalno.

okrugli_stol_lr1.jpg

Predrag Sekulić iz sindikata Nova Solidarnost naveo je primjer agencijskog rada u INA-i na visoko rizičnim poslovima vatrogasaca koji se zapošljavaju preko DVD-a Stružec, danas profitabilnog društva. Ti radnici rade za 20 kuna po satu, bez ikakvih naknada na plaću, uz neplaćene prekovremene sate i noćni rad. Sekulić drži kako je radnik danas i roba i rob iz percepcije poslodavca, te kako su interesi poslodavaca i radnika apsolutno različiti.

Zaključak okruglog stola upravo ukazuje kako je pravna bitka unutar današnjeg sistema iluzorna, već je potrebna raširena radničko-sindikalna borbaPravnik Novog sindikata Marko Kaldik smatra kako se agencijski rad nije smio uvesti u Zakon o radu jer je on njegova kontradiktornost. U Zakonu o radu je ugovor na neodređeno primarni oblik zapošljavanja, i većina odredbi iz njega je određena za takav oblik zapošljavanja. Ovako su redovita radna mjesta uništena, u praksi je agencijsko zapošljavanje služilo za izigravanje kolektivnog ugovora i materijalnih prava, a od tih se sredstava agencijama isplaćuju provizije. Kaldik misli kako je uvođenjem agencijskog rada u ZOR pravna bitka izgubljena jer se uvijek nalaze manipulacije kako bi se zakon izigrao. Smatra kako bi rješenje bilo da se agencijski rad uredi zasebnim zakonom kojim bi se jasno odredilo koji su to privremeni poslovi, te da se uspostavi nadzor od strane ministarstva.

Potom smo čuli dva poticajna primjera uspješne sindikalne borbe protiv agencijskog rada na primjeru Sindikata kabinskog osoblja zrakoplova (SKOZ) u Croatia Airlinesu, te primjera sindikata Čistoća Zagreb unutar Zagrebačkog Holdinga.

Predsjednica SKOZ-a Suzana Artuković Vuksan prisjetila se perioda 2013. kada su se agencijski radnici kabinskog osoblja uspjeli zaposliti na određeno, te je kolektivnim ugovorom zabranjen agencijski rad u kabinskom osoblju. Radničko-sindikalna pobjeda bila je omogućena odličnom suradnjom SKOZ-a i Novog sindikata koji je tada u svoje članstvo primio agencijske radnike kabinskog osoblja čime je dobio punomoć zastupanja. Čitav period bio je izrazito stresan za radnike i sindikaliste koji su bili pod raznim pritiscima, ali nisu posustajali već su bili odlučni u svojim zahtjevima i uvijek spremni na štrajk.

Marko Kezerić iz sindikata Čistoća Zagreb dugo je godina i sam bio agencijski radnik pri čemu je ostajao zakinut za mnoga radnička prava uSvi uspješni primjeri borbe protiv agencijskog rada temeljili su se na dobroj (među)sindikalnoj organiziranosti i radničkoj solidarnosti prema agencijskim radnicima odnosu na svoje kolege s kojima je radio identičan posao. Stvari su se počele mijenjati 2014. kad je predsjednica sindikata Mirjana Kaltak osigurala promjenu sindikalnog statuta kojom su se i agencijski radnici mogli učlaniti u sindikat, a sam Kezerić je postao član izvršnog odbora. Krenula je mukotrpna desetomjesečna borba s nadležnim instancama koja se otezala radi stalnih smjena gradonačelnika i predsjednika uprave Holdinga. Borba je završila uspješnim ishodom u svibnju 2015. kad je blizu 200 agencijskih radnika Čistoće primljeno na neodređeno, ali se problem agencijskog zapošljavanja opet javlja. Tako Čistoća danas broji novih 108 agencijskih radnika na mjestima komunalnih radnika ili čistača ulica, odnosno na radnim mjestima koja nisu privremenog već stalnog karaktera, a Kezerić najavljuje novu borbu za njih.

Nakon navedenih primjera iz prakse, zaključak okruglog stola upravo ukazuje kako je pravna bitka unutar današnjeg sistema iluzorna, već je potrebna raširena radničko-sindikalna borba. Svi uspješni primjeri borbe protiv agencijskog rada temeljili su se na dobroj (među)sindikalnoj organiziranosti i radničkoj solidarnosti prema agencijskim radnicima. Stoga su ovakvi okrugli stolovi svakako poticaji za daljnje zajedničko djelovanje i strateško povezivanje jer kapital nema namjeru stati sam od sebe, a bolno iskustvo 90-ih uči nas čemu vodi razjedinjenost i pasivnost.

<
Vezane vijesti