H-Alter
vesnaparun_copy87286.jpgIntervencijom, koju su u okrilju noći provele riječke aktivistice i aktivisti, imena oko 160 riječkih ulica prelijepljena su novim, ženskim imenima.

Dio riječkih ulica, njih oko 160, danas, 8. ožujka, na Međunarodni dan žena, nose imena istaknutih ženskih ličnosti, koje su svojim radom doprinijele jačanju ženskih prava, znanstvenim i teorijskim dostignućima te su kulturnim, političkim i javnim djelovanjem odigrale važnu ulogu u oblikovanju društva u kojem živimo. Intervencijom, koju su u okrilju noći provele riječke udruge PaRiter, SOS telefon - Grad Rijeka i Druga Rijeka te brojne druge aktivistice i aktivisti, imena riječkih ulica širom grada prelijepljena su novim, ženskim imenima.

Cilj ove akcije je upozoriti na sustavno zanemarivanje žena, koje su odigrale važnu ulogu u bližoj i daljoj povijesti te uvriježeno neprepoznavanje istaknutih ženskih ličnosti u dodjeljivanju imena ulicama, parkovima, trgovima te javnim ustanovama. Naime, na području grada Rijeke, od 637 ulica, njih samo 25 (3.9%) nosi imena žena, dok 256 (40.2%) nosi imena muškaraca.

No, Rijeka kao takva nije iznimka, jer je situacija slična i u ostalim hrvatskim gradovima. Prema istraživanju iz 2001. godine, kada se iz statistike uklone neosobna imena, dolazimo do omjera od 94.7% naprema 5.2% u korist imena ulica nazvanih prema muškarcima.

Ova poražavajuća statistika dokaz je da je kolektivno sjećanje muško sjećanje, a žene su u njemu marginalizirane i svedene na minimalni broj. Imena naših ulica povijesne su tvorevine, a imena koja danas nose dokaz su da smo velik dio naše povijesti zanemarili - onaj dio koji su stvorile žene. Ovom intervencijom želi se podsjetiti upravo na nju i na sve junakinje koje su je oblikovale. Na riječkim pločama i stupovima s nazivima ulicama, danas, makar na jedan dan, svoje mjesto su zasluženo pronašle Marija Jurić Zagorka, Ivana Brlić-Mažuranić, Slava Raškaj, Dora Pejačević, Katarina Zrinska, Milojka Skvaž Mezzorana, Dunja Rihtman Auguštin, Nada Dimić, Rosa Luxemburg, Helen Keller, Wangari Maathai, Indira Ghandi, Emma Goldman i mnoge druge žene iz riječke, hrvatske i svjetske povijesti: znanstvenice, aktivistice, političarke, humanitarke, glumice, pjevačice, književnice, revolucionarke, filozofkinje... Nadalje, imenima nekih ulica, trgova i parkova, poput Trga žena žrtava nasilja nastojalo se ukazani na probleme s kojima se žene svakodnevno suočavaju, a kojima se u javnosti ne pridaje dovoljno pozornosti, niti se ulažu dovoljni napori u njihovom rješavanju.

Ova akcija prvi je put provedena u Rijeci upravo na Međunarodni dan žena, kako bi se potaknulo razmišljanje i osvješćivanje problema još uvijek prisutne zatvorenosti žena u privatnom prostoru te njihovog izostanka iz onog javnog, što, među ostalim, potvrđuje činjenicu da ravnopravnost spolova u društvu još nismo postigli te da ona neće biti potpuna sve dok se ne dogodi na apsolutno svim razinama. Iz tog razloga ovom akcijom poručeno je da je 8. ožujak i dalje dan kada žene moraju biti na ulicama: Međunarodni dan žena nije dan slavlja majčinstva i braka, već je on još uvijek dan borbe za ekonomsku, socijalnu i političku jednakost žena.

Ključne riječi: ženska prava, Rijeka
<
Vezane vijesti