Kostas Loukeris (ytb-prtsc)<br>Kostas Loukeris (ytb-prtsc)
Kostas Loukeris, član izvršnog sekretarijata Ecologists Greens, članice Syrizine vladajuće koalicije: Ograničenja u kohabitaciji nove vlade su jasna i dobro poznata. Naša stranka, dakako, izražava zabrinutost brojnim stavovima Nezavisnih Grka. Međutim, pitanje je da li je postojala alternativa, odnosno manji koalicijski partner, koji bi sa Syrizom formirao vladu? Zlatna zora? Oni, dakako, ne dolaze u obzir! Komunistička partija? Oni nisu pristali. PASOK? Nemoguće je graditi nešto novo sa starim materijalom.

Trijumf Syrize urzokovao je i povijesni uspjeh grčkih Zelenih. Osim što su Ecologists Greens dobili prvog parlamentarnog zastupnika, stranci koja je na izbore izašla na Syrizinoj listi, dodijeljen je i jedan cijeli resor na upravljanje. Kemičar Yiannis Tsironis (Γιάννης Τσιρώνης) postao je zadužen za sektor energije i zaštite okoliša. H-Alter je tim povodom razgovarao s Kostasom Loukerisom (Κώστας Λουκέρης), članom izvršnog sekretarijata stranke Ecologists Greens (Οικολόγοι Πράσινοι) , koja je članica Europskih Zelenih.

Budući da vam je, uvjetno rečeno, ustupljen sektor zaštite okoliša i energije, znači li to da će politika zelenih – kroz, primjerice, održivi razvoj i obnovljive izvore energije - biti poprilično istaknuta u Grčkoj?

Prerano je za prognozirati. Nova je vlada restrukturirala ministarstva. Ministru će trebati neko vrijeme da upozna dodijeljeni mu resor. No, mogu Zlatna zora je još jedan nusprodukt neoliberalnih politika. Kad društvo rasturite na komadiće i ismijavate demokratske procese, onda otvarate prostor za neofašističke i neonacističke organizacije reći da je jedini jamac za uspostavljanje uspješne zelene politike uključivanje građana u proces odlučivanja, kao i stvaranje kohezivnih strategija i izgradnja široke koalicije sa svim društvenim dionicima. U tom kontekstu, a uzimajući u obzir da je Syriza već podržala globalni program zelenih Green New Deal, planiramo se sastati sa zelenima iz ostatka Europe, kako bismo donijeli strategije, prioritete i realističnu agendu. Zasad je jedina sigurna činjenica da postoji prostor i politička želja za strategijom zelenih u Grčkoj. Na to smo fokusirani.

Koliko je uopće kriza utjecala na smanjenje regulacija i standarda glede zaštite okoliša u Grčkoj? Je li u ovoj zemlji, kao u Hrvatskoj, dominantan politički diskurs o investicijskoj klimi, čak i po cijenu negativnog utjecaja na prirodu?

Jedna od regula koju je uspostavila Troika bio je investicijski fast track proces, odnosno ubrzani postupak sklapanja sporazuma. To je, u prijevodu, značilo pozdravljanje s okolišem, netaknutom prirodom i mnogim našim plažama. To će sada prestati. Grčka je članica EU i svi zakoni i standardi o zaštiti okoliša bi se trebali poštivati bez iznimke. Po onom što sam uspio pročitati, u Hrvatskoj, kao i u nekim drugim zemljama gdje se provode mjere štednje, na djelu je sličan recept. Njihove mjere su više-manje iste za sve države. Tu se prvenstveno radi o promoviranju konkurentnosti i rasta i u isto vrijeme o uništavanju društava, pretvaranju rada u robovlasnički sustav i istrebljivanju Potrebna nam je nova paradigma, o kojoj zelene stranke i ljevica moraju diljem Europe pokrenuti ozbiljne raspravesrednje klase.

Jesu li mjere štednje jedna od glavnih razloga postojeće situacije u Grčkoj?

Zasigurno! Mjere koje su predstavljene kao lijek bile su zapravo smrtonosne. Grčka je u dužničkoj spirali. Trenutno imamo više duga nego na početku krize, uz 25 posto manju ekonomiju. Od 2010. Grčka izgleda kao da je izašla iz Drugog svjetskog rata. Uz rečeno smanjenje ekonomije, nezaposlenost je iznad 27 posto. Milijuni Grka žive ispod granice siromaštva. Socijalni sustav nestaje, a radni uvjeti nalikuju novoj verziji Srednjeg vijeka.

Što je potrebno učiniti da se situacija preokrene?

Kriza u Grčkoj ima više dimenzija. Ona je ekonomska, politička, čak i vrijednosna. Političke elite godinama su reproducirale same sebe, ruku pod ruku sa svojim poduzetničkim prijateljima. Na kraju se mora stati masovnoj korupciji, utaji poreza te pogodovanju manjini nauštrb većine stanovništva. Grčkoj je potrebna nova paradigma koju mogu uspostaviti samo nove političke snage.

Što Grci u tom kontekstu očekuju od nove vlade?

Grčkom narodu za početak trebaju opipljive promjene, po kojima će se vidjeti da je završeno s mjerama štednje te smanjenjem i uništenjem Većina se političara i analitičara slaže kako bi mogući izlaz Grčke iz eurozone skupo stajao sve straneekonomije. Grci više ne žele živjeti u strahu, kako od gubitka posla, tako i u kontekstu sveprisutne policije.

Koliko, međutim, nova vlada može promijeniti stvari? Možemo li očekivati radikalne promjene ili znatno pragmatičniji politički program, sada kad su došli na poziciju moći?

Prvi potezi koje je Tsipras dosad napravio pokazuju da je odabran drugačiji smjer. Tsipras je, primjerice, postao prvi premijer u povijesti Grčke koji je položio sekularnu zakletvu, umjesto vjerske pravoslavne ceremonije. Isto je učinila većina ministara. Nekoliko njih, većinom iz redova koalicijskog partnera Nezavisni Grci, odabrali su tradicionalnu zakletvu. Za ostale prognoze će morati pričekati dok premijer ne zatraži povjerenje u grčkom parlamentu, nakon čega ćemo znati njegove prioritete i konkretne mjere.

Što, međutim, o prvim Tsiprasovim potezima govori njegovo koaliranje s Nezavisnim Grcima, desnom stankom koja je dijelom i ksenofobna, i zbog toga, po ocjeni mnogih simpatizera Syrize, dosta loš potez?

Riječ je o populističkoj desnoj stranci koja je uglavnom sastavljena od odbjeglih članova Nove Demokracije. Njihov vođa, Panos Kammenos, bio je ministar u vladi Kostasa Karamanlisa. Ograničenja u kohabitaciji nove vlade su jasna i poznata svima koji su u nju uključeni. Naša stranka, dakako, izražava zabrinutost brojnim stavovima Nezavisnih Grka. Međutim, pitanje je da li je postojala alternativa, odnosno manji koalicijski partner, koji bi sa Syrizom formirao vladu? Zlatna zora? Oni, dakako, ne dolaze u obzir! Komunistička partija? Pitali su ih, ali oni nisu pristali. Europska komisija podržava neoliberalnu agendu već neko vrijeme. Riječ je o politikama koje su ideološki motivirane i u isto vrijeme u potpunosti odvojene od realnosti. To je razlog njihove propastiPASOK? Nemoguće je graditi nešto novo sa starim materijalom. Zadnja je opcija bila stranka Potami, koja u prijevodu znači „rijeka“. Upitno je koliko bi stabilna bila koalicija između radikalne lijeve partije i… rijeke. Primjera radi, nedavno je eurozastupnik ove stranke glasovao za GMO!

Je li zapravo odabir Syrize bio masovna, gotovo nezapamćena, pobuna birača protiv političkog establishmenta koji je provodio ekonomske i političke diktate Europske komisije, MMF-a i Europske središnje banke?

Neuspjeh neoliberalnih politika svakako je doveo na vlast radikalnu ljevicu. Što se tiče europskih institucija, Europska komisija podržava neoliberalnu agendu već neko vrijeme. Riječ je o politikama koje su ideološki motivirane i u isto vrijeme u potpunosti odvojene od realnosti. To je razlog njihove propasti, čega su danas mnogi svjesni. Grci su ovaj puta glasovali za vlastite interese.

Čak i kad bi se grčka vlada uhvatila u koštac s politikama europskog centra, koliki joj je prostor za manevre i može li, u tom kontekstu, ispuniti obećanje o smanjenju duga, što ovisi o najbogatijim državama EU-a, koje kažu da to ne dolazi u obzir, barem ne u radikalnoj formi?

Postoji mnogo načina za smanjenje dugovanja. Grčkoj ekonomiji je potreban prostor za disanje i vrijeme da se obnovi. Očito je da su pregovori započeli. Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz prije nekoliko je dana došao u Atenu. Pričekajmo pa ćemo vidjeti rezultate. No, sasvim je sigurno da Syriza u ovom trenutku ima puno veću podršku građana nego što su to pokazali izborni rezultati.

siriza_zeleni_plakat.jpg

Što će biti u slučaju ako grčka vlada bude inzistirala na onome što su najavljivali u predizbornoj kampanji: poprilično velikom restrukturiranju dugovanja, uz enormni oprost duga. Jeste li spremni na istupanje, odnosno "izbacivanje" Grčke iz eurozone?

Ne postoje zakonske odredbe za izbacivanje države iz monetarne unije. Pored toga, većina se političara i analitičara slaže kako bi mogući izlaz Grčke iz eurozone skupo stajao sve strane. Upravo suprotno tome, pravi put je ono što predlaže grčka vlada: porezni obveznici iz zemalja eurozone ne bi bacali novac u crnu rupu, a Grčka bi se oporavila i platila svoje dugove.

Je li dolazak Syrize na vlast početak promjena dosadašnje ekonomske i političke paradigme, ne samo u Grčkoj, nego i u drugim zemljama europske periferije?

To treba još vidjeti. Sigurno je da je politička promjena u Grčkoj pokrenula slične procese u Europi. Trenutno se formiraju nove alijanse. Sve više i Političke elite godinama su reproducirale same sebe, ruku pod ruku sa svojim poduzetničkim prijateljima. Na kraju se mora stati masovnoj korupcijiviše ljudi se slaže kako Syrizini zahtjevi imaju smisla. Svi donositelji odluka odsad će morati odgovarati na ove argumente i shvatiti da se Grčka suočava s humanitarnom tragedijom zbog mjera koje su joj nametnute. Potrebna nam je nova paradigma, o kojoj zelene stranke i ljevica moraju diljem Europe pokrenuti ozbiljne rasprave.

U sjeni trijumfa grčke ljevice ostao je poprilično zabrinjavajući podatak da su neonacisti iz Zlatne Zore dobili 17 zastupničkih mjesta. Kako komentirate toliku popularnost notornih fašista?

Oni su još jedan nusprodukt neoliberalnih politika. Kad društvo rasturite na komadiće i ismijavate demokratske procese, onda otvarate prostor za neofašističke i neonacističke organizacije poput Zlatne Zore. Oni su dio vrlo žalosne realnosti. Ta stranka neće nestati jer su im vođe u zatvoru, nego jedino kad se riješe razlozi koji su uzrokovali njihov uspon. To je još jedan od ključnih zadaća nove vlade.

Ključne riječi: Zeleni, Syriza
<
Vezane vijesti