H-Alter
Foto: prtscr Foto: prtscr Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek na 10. Danima elektroničkih medija, koji su se održali od 21. do 23. studenog u Svetom Martinu na Muri, trebala je javnost upoznati dokle se došlo s izradom čuvene, sada već gotovo mitske medijske strategije. Osim nabrojanih poglavlja, koja bi strategija eventualno trebala sadržavati, ministrica nam nije otkrila ništa novo, već samo pokazala kako ni ona, a ni resorno ministarstvo ne znaju što će s tim dokumentom, a i s neprofitnim medijima koje uporno pokušava stopiti u termin medija zajednice s lokalnim komercijalnim medijima.

Prošlogodišnja manifestacija Dana elektroničkih medija završila je obećanjem tada novopostavljene ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek o donošenju medijske strategije krajem 2017. godine, dokumenta koji bi trebao služiti kao smjernica za razvoj medijske politike ove zemlje, ali i o obećanju o skorom raspisivanju Europskog socijalnog fonda za medije zajednice. Bliži se kraj godine, a niti jednog od obećanog nema. Obuljen Koržinek trebala je na prvom i najdužem panelu ovogodišnjih Dana elektroničkih medija prezentirati dosadašnji rad Ministarstva kulture na spomenutoj strategiji, a umjesto toga kratko je prepričala poglavlja koja bi strategija trebala sadržavati. Uz to su prisutni dobili i novo obećanje kako će "medijska strategija i Zakon o elektroničkim medijima biti usvojeni do kraja iduće godine" te da će biti oformljena "radna skupina u koju će biti uključeni svi zainteresirani dionici".

O položaju neprofitnih medija na tom panelu govorila je Davorka Blažević sa šibenskog neprofitnog portala Tris, koja je upozorila kako neprofitni mediji još uvijek postoje isključivo zahvaljujući entuzijazmu novinara i nakladnika jer potpora Fonda za pluralizam medija, koju je dobilo dvadesetak neprofitnih nakladnika, dovoljna tek za nekoliko mjeseci rada. Blažević je ministrici postavila dva vrlo jasna pitanja – pitanje o poziciji neprofitnih medija u strategiji te je zatražila da precizira kome će biti namijenjena sredstva Europskog socijalnog fonda, tj. hoće li ona biti namijenjena neprofitnim medijima ili će pak ona biti usmjerena i za komercijalna lokalna radija i televizije. Blažević: "Neprofitni mediji još uvijek postoje isključivo zahvaljujući entuzijazmu novinara i nakladnika jer potpora Fonda za pluralizam medija, koju je dobilo dvadesetak neprofitnih nakladnika, dovoljna tek za nekoliko mjeseci rada"

Umjesto jasnog odgovora, slijedilo je ministričino ponavljanje već bezbroj puta izgovorene mantre kako niti jedan od četiri natječaja tog fonda nije bio pripremljen kada je preuzela resor. "Pripremamo i raspisujemo natječaje kako su programirani od 2015. godine – najprije Kultura za mlade, koji je upravo u realizaciji, potom Kultura 54+, čija je evaluacija pred krajem, zatim Kultura u središtu, koji je u cijelosti pripremljen i orijentiran na povezivanje kulturnih centara, lokalne samouprave i udruga civilnih društava, a u kojem mogu sudjelovati i mediji, te je četvrti natječaj za medije zajednice, koji će biti raspisan u idućem kvartalu", ponovila je Obuljen Koržinek.

S obzirom na to da je, prema pisanju Novosti i Lupige, radna skupina za izradu natječaja za medije zajednice oformljena još u svibnju, i to na vrlo suspektan način jer na službenim stranicama ministarstva nema ni traga informaciji o njezinu formiranju, sastavu, raspisanom pozivu za potencijale članove, načinu rada, zadaćama, zapisnicima sa sjednica ili bilo čemu sličnom, doista je upitno kako i kada će se raspisati taj natječaj. A što je dodatno potvrdio i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković, naglašavajući kako je najveći problem formiranje radne skupine bez ikakvih kriterija. 

Dodamo li tome da je, kako piše Bilten, Rebalansom proračuna za 2017. godinu, kojeg je Sabor izglasao 17. studenog udio Ministarstva kulture smanjen za preko 87 milijuna kuna (glava 05505, str. 142.), uglavnom zbog nerealiziranih sredstava Europskog socijalnog fonda (8,9 milijuna) i Europskog fonda za regionalni razvoj (74 milijuna), možemo zaključiti kako bi ministarstvo radije vratilo nerealizirana sredstva, nego ih dodijelila neprofitnim medijima. Takve zaključke ministrica naziva "zlonamjernim" i na svu silu pokušava ugurati lokalne komercijalne medije pod isti nazivnik s neprofitnima s tezom da "postoji dobar dio onih komercijalnih lokalnih medija koji se financiraju s preko 80 posto javnih sredstava koji pružaju javnu uslugu". Osim što ministrica brka pojmove pa izjednačava javnu uslugu s javnim interesom, tlapnje o prolongiranju svih aktivnosti vezanih za neprofitni medijski sektor jer je "cilj da se definicije jasno postave" ne stoje zbog nekoliko dokumenata poput Rezolucije o medijima zajednice, koju je Europski parlament usvojio još 2008. godine i u kojoj su mediji zajednice definirani kao neprofitne organizacije odgovorne Dok se ministrica i resorno ministarstvo ne domisle što će s tim neprofitnim medijima, natječajima i strategijama, možemo se samo nadati da iste rasprave nećemo voditi i na idućim Danima elektroničkih medijazajednici kojoj služe i čiji neprofitni karakter znači da je njihov primarni cilj angažman oko aktivnosti javnog ili privatnog interesa bez ikakvog profita. Ukratko, Ministarstvo kulture po pitanju raspisivanja natječaja, ali i izrade medijske strategije nije se maklo ni pedlja ako sagledamo sve dostupne informacije.

S obzirom na sve navedeno postavlja se pitanje koliko je imao smisla panel Budućnost neprofitnih medija, održan dan kasnije na Danima elektroničkih medija jer novih informacija u odnosu na prošlu godinu nema, a bome ni novih obećanja. Sudionici panela - Sanja Despot, članica izvršnog odbora Hrvatskog novinarskog društva, Nora Krstulović s portala Teatar.hr, Ladislav Tomičić s portala Lupiga.com, Goran Andrijanić s Bitno.net te profesorica s Fakulteta političkih znanosti Dina Vozab, koja je između ostalog, i provela istraživanje o publikama neprofitnih medija – ponovili su sve probleme s kojima se suočavaju neprofitni mediji, posebice one financijske prirode, ali i naglasili kako niti jedan neprofitni medij unatoč svemu tome nije ugašen jer se najveći dio posla ionako obavlja volonterski i isključivo zbog entuzijazma zbog kojih u prvom redu i jesu pokrenuti ti isti mediji. Zaključak panela jest da se društvo, ali i država, moraju jasno odrediti prema neprofitnim medijima, odnosno žele li ih podržavati, a ujedno ih i sustavno financirati različitim potporama.  

Dok se ministrica i resorno ministarstvo ne domisle što će s tim neprofitnim medijima, natječajima i strategijama, možemo se samo nadati da iste rasprave nećemo voditi i na idućim Danima elektroničkih medija.

aem_copy45118.jpg
Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).

 

<
Vezane vijesti